Popis stanovništva

Popis stanovništva 2011. otkrit će kakvi su trendovi u nacionaloj strukturi stanovnika
Prema zadnjem popisu iz 2001., Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika. Hrvata je bilo 89,6 posto, što je 14,8 posto više nego 1991., uz istodobno smanjenje udjela nacionalnih manjina - s 14,91 posto na 7,5 posto.

Nakon deset godina, u travnju se provodi drugi poslijeratni Popis stanovništva. Pokazat će se nastavljaju li se u Republici Hrvatskoj trendovi iz 2001. koji su, po zadnjem popisu, donijeli porast udjela Hrvata u ukupnom stanovništvu, smanjenje udjela nacionalnih manjina, te povećanje broja stanovnika kojima je hrvatski materinski jezik i koji su rimokatoličke vjeroispovijesti.

Prema zadnjem popisu iz 2001., Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika. Hrvata je bilo 89,6 posto, što je 14,8 posto više nego 1991., uz istodobno smanjenje udjela nacionalnih manjina - s 14,91 posto na 7,5 posto, navodi se u konačnim rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001., koje je objavio Državni zavod za statistiku.

Gledajući pojedinačno nacionalne manjine, od 1991. do 2001. najviše je porastao udio romske manjine - za čak 52,4 posto, a značajnu tendenciju rasta imala je i albanska nacionalna manjina, koja je bilježila porast od 35,1 posto.

Devedesetih godina najviše je smanjen udio srpske nacionalne manjine i to s 12,2 posto 1991. na 4,5 posto 2001. godine.

Na prošlom popisu 2001. godine među nacionalne manjine prvi su put uvedeni i Bošnjaci, kojih je bilo 0,5 posto, dok je udio osoba koje se nisu nacionalno izjasnile iznosio 2 posto.

Narodnosni sastav po županijama 2001. pokazao je da su najveći udio Hrvata imale Krapinsko-zagorska (98,4 posto) i Varaždinska županija (97,7 posto).

Više od 90 posto Hrvata bilo je i u Splitsko-dalmatinskoj (96,3 posto), Zagrebačkoj (96,2 posto), Koprivničko-križevačkoj (96,0 posto), Međimurskoj (95,2 posto), Brodsko-posavskoj (94 posto), Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji ( 93,3 posto) te u Gradu Zagrebu (91,9 posto).

Nacionalne manjine najviše su bile zastupljene u Vukovarsko-srijemskoj županiji (19,4 posto), gdje su s 15,5 posto prednjačili Srbi, a manjine su s 15,1 posto bile zastupljene i u Istarskoj županiji, u kojoj su manjinski najbrojniji bili Talijani.

U Istarskoj županiji ujedno je bilo i najviše - 10,7 posto nacionalno neizjašnjenih, a 4,3 posto stanovništva Istre samo se regionalno opredijelilo.

Što se tiče Roma, njih je 2001. bilo najviše u Međimurskoj županiji i to 2,4 posto (na razini države 0,2 posto).

Popis stanovnika 2001. pokazao je i porast broja osoba kojima je hrvatski materinski jezik i to za 17,2 posto u odnosu na 1991., a za čak 28,6 posto u odnosu na 1971.

Zanimljivo je i da se za varijantu "hrvatsko-srpskog" ili "srpsko-hrvatskog" materinskog jezika u popisu 1971. izjasnilo 18,6 posto stanovnika, dok je u popisu 2001. taj udio bio svega 0,2 posto.

Među ostalim modalitetima materinskog jezika u popisu 2001. srpski se jezik pojavljuje s jedan posto, s 0,5 posto talijanski, a slijede albanski, mađarski, slovenski, bošnjački, češki i romski.

S obzirom na vjeroispovijest, 2001. godine 87,8 posto stanovništva u Republici Hrvatskoj izjasnilo se da su rimokatolici, a 3 posto bilo je "agnostika i neizjašnjenih". U odnosu na 1991., broj katolika 2001. porastao je za 14,6 posto, dok je istodobno najviše smanjen broj pripadnika pravoslavne vjere i to za 60,3 posto u odnosu na 1991.

Smanjen je i broj onih koji ne pripadaju ni jednoj vjeri, kojih je 1991. bilo 3,9 posto, a 2001. - 2,2 posto. Usporedbe radi, na popisu 1953. godine 12,5 posto stanovnika Hrvatske izjasnilo se da nisu vjernici.

Na popisu 2001. godine 1,28 posto stanovnika RH bilo je islamske vjeroispovijesti, a najviše ih se tako izjasnilo u Istarskoj (4,2 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (3 posto).

Popis stanovništva najopsežniji je izvor podataka o stanovništvu, kućanstvima, obiteljima i stanovima. Nakon Drugog svjetskog rata stanovništvo Republike Hrvatske popisivano je 1948. i 1953., a nakon 1961. popis stanovništva redovito se provodi u desetogodišnjim razmacima.

Prvi sveobuhvatan popis proveden je 1857. u tadašnjoj Austriji i tek nakon tog popisa postoje podaci za cijelo područje današnje Republike Hrvatske.

Ovogodišnji popis stanovništva stajat će 174,9 milijuna kuna, a prvi preliminarni rezultati bit će objavljeni 30. lipnja 2011.

metro-portal.hr

--------------------------------------


174 miliona , pa jel oni znaju brojati do 174 a kamoli miliona i to je svima OK..neke države rat vode za manje novaca

Učenici sami u dva dana napravili popis stanovništva

Učenici OŠ Stjepana Bencekovića iz Horvata, točnije 27 članova geografske grupe, u samo dva dana obišli su sva kućanstva u svome mjestu i napravili popis lokalnog stanovništva. Ujedno su otkrili da se njihovi sumještani koriste internetom više od hrvatskog prosjeka.


''Učenici su s oduševljenjem prihvatili moj prijedlog, prionuli na posao s velikim entuzijazmom i nitko nije zabušavao. Iskreno, očekivao sam više problema s djecom, ali ispalo je da su neki ljudi zapravo bili problem. Ovo je malo mjesto, ima 1.405 stanovnika, pa je takav projekt tu puno lakše realizirati negoli u većem naselju, u kojem odaziv kućanstava nije stopostotan kao ovdje'', rekao je profesor geografije Ivan Zelenić.

Ulogu glavne koordinatorice cijelog projekta spremno je preuzela 13-godišnjakinja Marta Klemenčić.

''U petak smo se svi našli u školi, podijelili papire i ekipa je krenula na teren. One koje nisu zatekli kod kuće učenici su posjetili u subotu. Tko god je imao neke nejasnoće ili kakav problem samo bi mene nazvao i sve bismo brzo riješili'', ispričala je Marta.

Profesor Zelenić dodaje da su si učenici donijeli glazbu u školu, prenosili informacije ako bi negdje zapelo, zapisivali bi sve na ploču, onda bi se to javljalo ekipi na terenu.


POPIS STANOVNIŠTVA
Što treba učiniti i kako da dobijete posao popisivača?
I dok su mali popisivači popisivanje obavili u dva dana, za obradu podataka ipak im je trebalo malo više vremena.
Popis lokalnog stanovništva donosi zanimljive podatke. Tako nam, primjerice, otkriva da se 40,7 posto stanovništva Horvata koristi internetom, što je iznad hrvatskog prosjeka koji iznosi 38 posto.

''Naš popis sadrži samo neke osnovne pokazatelje, poput strukture stanovništva po dobi, spolu, mjestu rada... Iz njega možete iščitati kako se smanjuje broj mladog stanovništva, a povećava broj starijeg. Tako je i u cijeloj Hrvatskoj. Također, zaseoci uz glavnu cestu i prugu imaju puno više mladog stanovništva. Kako bi jedan moj kolega rekao: Mladi ne žele živjeti u šumi'', objasnio je profesor Zelenić.

Agencija Vlm|Danas.hr

Popis stanovnika Slovence košta 0, a nas 175 mil. kuna


Hrvatska će, kao i skoro sve europske zemlje, provesti u travnju ove godine redoviti popis stanovništva. To najveće, najopsežnije i najskuplje statističko istraživanje u zemlji koštat će 174,9 milijuna kuna.

Popisivanje će se provesti od 1. do 28. travnja 2011. godine, a prvi preliminarni rezultati bit će objavljeni 30. lipnja. Provedba popisa stanovništva koštat će 33 milijuna kuna više nego zadnji popis iz 2001. godine, prema kojemu je Hrvatska imala 4.437.460 stanovnika, piše Novi list.

Premda ovogodišnji popis uvodi nekoliko novina i neka nova pitanja (od ukupno 45 koliko će ih anketari postaviti građanima), Hrvatska se odlučila na uobičajeni popis stanovništva, u kojem će anketari obilaziti građane od vrata do vrata.

Naime, Slovenija koja također ove godine provodi popis stanovništva, odlučila se za posve drukčiji model popisivanja, tzv. registarski popis stanovništva, u kojem popis neće biti izveden na terenu nego će se u prikupljanju potrebnih podataka osloniti isključivo na postojeće registre, baze i zbirke podataka, što ih prikupljaju razna državna tijela. Procjenjuje se da će Slovenci na taj način ukupan trošak popisa sniziti za čak 12 milijuna eura, a neki neslužbeno kazuju kako je takav registarski popis stanovništva za državu zapravo besplatan budući da nema potrebe za anketarima koji predstavljaju najveći trošak popisa. Na prethodnom popisu 2002. Slovenija je angažirala 10 tisuća popisivača, piše Novi list.

No, da bi takav popis mogla obaviti i Hrvatska, potrebno je ispuniti važan preduvjet: raspolagati urednim zakonodavnim okvirom, dakle, imati sređenu državnu upravu, što kod nas još nije slučaj.

Danas.hr
________________________________________________


Sređenu državnu upravu, pa barem bi imali radnika ako ništa

Baš razmišljam kažu naši vlastodršci da će nas ovaj popis izaći nekih 172 mil kn. I čujem sinoč da će plača tim ljudima biti 3500kn, a njih 15000 i uzmeme kalkulator izračunam 3500 x 15000 ispade 52 mil kuna. I kontam si, a na što to će otići ovih 120 preostalih miliona kuna budući da neče nikome biti uplačeni nikakvi doprinosi dobit će samo čistu lovu na račun ti ljudi što će nas popisati.
Zar printanje ti papira i par plastičnih torbi i plača onih što će to ukucati u kompujtere izađu 119 i pola miliona kuna.

Užas, zanima me dali se igdje može provjeriti na što je točno baćen taj novac, mada čisto sumnjam da itko do te informacije može doći.