Tumačenje biblijskih tekstova

Ova su biblijska razmatranja zamišljena kao način traženja Boga u molitvi i tišini usred našeg svakodnevnog života. Tijekom dana odvojite nešto vremena kako biste pročitali odlomak iz Biblije s kratkim komentarom i razmislili o postavljenim pitanjima. Nakon toga, skupine od 3 do 10 ljudi mogu se sastati i razgovarati o onome što su otkrili, te možda zajedno moliti.

Galaćanima 5,13-25: Kršćanska sloboda

Ta sav je Zakon ispunjen u jednoj jedinoj riječi, u ovoj: Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga! Ako li pak jedni druge grizete i glođete, pazite da jedni druge ne proždrete. Hoću reći: po Duhu živite pa nećete ugađati požudi tijela! Jer tijelo žudi protiv Duha, a Duh protiv tijela. Doista, to se jedno drugomu protivi da ne činite što hoćete. Ali ako vas Duh vodi, niste pod Zakonom. A očita su djela tijela. To su: bludnost, nečistoća, razvratnost, idolopoklonstvo, vračanje, neprijateljstva, svađa, ljubomor, srdžbe, spletkarenja, razdori, strančarenja, zavisti, pijančevanja, pijanke i tome slično. Unaprijed vam kažem, kao što vam već rekoh: koji takvo što čine, kraljevstva Božjega neće baštiniti. Plod je pak Duha: ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost. Protiv tih nema zakona. Koji su Kristovi, razapeše tijelo sa strastima i požudama. Ako živimo po Duhu, po Duhu se i ravnajmo! (Galaćanima 5,13-25)

Poslanica Galaćanima nazivana je Magna Carta kršćanske slobode. Odlomci koji govore o slobodi zaista zaokupljaju pozornost. U društvu gdje je vladalo ropstvo, gdje je želja za slobodom bila sveprisutna, ti su odlomci zasigurno imali osobitu razornu snagu.

Nedostatak točnih informacija o krizi koja je potaknula pisanje ove poslanice ne omogućuje nam donositi čvrste zaključke o problemima kojima se bavi Apostol. Ono što je sigurno jest da su Galaćani, svi preobraćenici iz poganstva (nikada nisu živjeli pod Mojsijevim zakonom), bili zbunjeni propovjednicima koji su zagovarali usvajanje toga Zakona i obrezivanja kako bi postali istinski kršćani. Želja za time da se «učini više», da se slijedi zakon koji određuje način ponašanja kako bi se smanjilo strah ili umanjilo brige (sloboda je zastrašujuća) mogla bi ih učiniti ranjivima na tvrdnje Pavlovih protivnika.

Kakvo bi trebalo biti ponašanje kršćana u svijetu? Ne trebaju li nekakve jasne propise? Galaćani su bili svjesni toga da krštenje i novi život koji im je s time dan ne rastapa ono što bi ih moglo držati daleko od Evanđelja i što Pavao naziva «tijelo».

Sv. Pavao je htio progovoriti o ovim pitanjima i srž svoga odgovora sažima trima stihovima: «Po Duhu živite pa nećete ugađati požudi tijela. (…) Ako vas Duh vodi, niste pod Zakonom. (…) Ako živimo po Duhu, po Duhu se i ravnajmo.»

Pavao kao da je htio reći: Naravno da sloboda koja nam je dana ne isključuje unutarnju borbu. Tu se borbu treba živjeti sa povjerenjem jer ne smijemo nikada podcjenjivati ono što Duh može učiniti u našemu životu: «ljubav, radost, mir, strpljenje, dobrotu, velikodušnost, vjernost, blagost, uzdržljivost… ». Kršćani nisu podložni Zakonu, oni ga ne prakticiraju, nego ga ispunjavaju živeći ljubav.

Ljubav – daleko od svakog narcizma – je srž slobode.

Je li naša sloboda ponekad izvor briga? Zašto?

«Živjeti po duhu», što to znači?

Izvor