SOS - Moje dijete ima povišenu temperaturu...

Kod visoke temperature morate uzeti u obzir i druge simptome kako biste znali pravilno reagirati

38 °C, 39 °C, 40 °C... vidjeti kako vašem djetetu raste temperature zastrašujuće za svakog roditelja. Budući da su mnogi roditelji, osobito kada se radi o njihovom prvom djetetu, zabrinuti kada su suočeni s ovim prirodnim fenomenu, sastavili smo niz preporuka koje će vam pomoći kako pravilno reagirati kada se živa u termometru počne penjati...

Povišena temperatura sama po sebi nije bolest – ona prirodna reakcija tijela na napad, odnosno znak da se tijelo bori s infekcijom i da imunološki sustav funkcionira. To može biti unutarnji napad (nešto kao jednostavno kao nicanje zubi ili veoma rijetko reumatizam) ili vanjskih (pregrijavanje, infekcije od klica, bakterija ili virusa). Normalna tjelesna temperatura varira od osobe do osobe i mijenja se u toku dana, najniža je ujutro, najviša predvečer.

Povišena temperatura u pravilu nema ozbiljne posljedice. Vrlo rijetko je jedini znak neke ozbiljne bolesti i rijetko (ako se pravilno reagira) može dovesti do komplikacija. U stvari, povišena temperatura je znak koji koegzistira s drugim simptomima. Morate uzeti u obzir sve druge znakove (gubitak apetita, promjenu raspoloženja, probleme s mišićima), tako da da znate kako se ponašati i trebate li se što hitnije javiti liječniku.

Ponekad dijete koje nije bolesno može imati povišenu temperaturu – najčešće zato jer ste ga pretoplo obukli. Tada morate skinuti dio odjeće i dijete premjestiti u hladniju prostoriju. Temperatura bi se trebala spustiti za nekih 15 do 20 minuta.


Mjerenje temperature

Postoji nekoliko načina mjerenja temperature djetetu, pa tako i nekoliko sredstava za mjerenje. Da dojenčad najsigurnija metoda mjerenja je rektalnim živinim termometrom. Ova metoda trebala bi se koristiti samo do trećeg mjeseca života. Ovom metodom nemojte temperaturu mjeriti prečesto, već samo kada zbilja sumnjate na povišenu temperaturu. Vrlo je važno naglasiti da, ako mjerite temperaturu rektalno, toplomjer morate prvo dezinficirati komadićem vate namočenim u alkohol i isto učiniti nakon upotrebe.

Kad dijete malo poraste, no još uvijek je dosta nemirno dobra opcija je ušni toplomjer. Ovo je najlakša i najbrža metoda, međutim može biti poprilično nepouzdana (u svakom uhu pokazivati drugačije). Pa ako sumnjate na povišenu temperaturu možete još provjeriti mjereći digitalnim toplomjerom koji se može koristiti za oralno, aksilarno (pazušno) i rektalno mjerenje temperature. I kod digitalnog toplomjera može doći do malih odstupanja prilikom prikaza visine tjelesne temperature. Zbog toga kada dijete malo poraste – najpreciznija opcija je običan živin toplomjer (koji je doduše potrebno mirno držati barem pet minuta).

Normalna tjelesna temperatura: 36°C – 37°C (pazušno) i 36,5°C – 37,5°C (rektalno).
Povišena tjelesna temperatura: 37°C - 38,5°C (pazušno) i 37,5°C – 39°C (rektalno).
Visoka tjelesna temperatura (vrućica): viša od 38,5°C (pazušno) i viša od 39°C (rektalno).
Snižena tjelesna temperatura (pothlađenost): niža od 36°C (pazušno) i niža od 36,5°C (rektalno).



Tretman povišene temperature

Prije nego što se odlučite za davanje lijeka vašem djetetu, prvo vrućicu pokušajte skinuti bez njega. Nekoliko jednostavnih koraka možda će biti dovoljni da temperatura padne:
neka dijete redovito pije tekućine
nemojte mu previše zagrijati spavaću sobu (19 °C je idealna temperatura za dječju sobu).
uklonite dodatne slojeve odjeće i posteljine, tako da se toplina može otići, no pobrinite se da djetetu nije hladno.

Nekada se preporučala kupka mlakom vodom (temperaturom 2°C nižom od povećane tjelesne temperature), no liječnici je više ne preporučaju jer se često dijete poslije osjeća još gore (No, ako se dijete voli kupati i ovo ga smiruje, onda to i učinite). Radije dijete zamotajte vlažnim ručnikom sobne temperature, preko toga omotajte suhi ručnik ili plahtu. Dijete držite zamotano 5-10 min , nemojte zamatati lice i glavu. Nakon toga obrišite dijete suhim ručnikom. Ponavljajte postupak dok temperatura ne padne na barem 38°C.


Kada treba dati lijek, a kada zvati liječnika?

Liječnici smatraju da bi tretman trebalo započeti kada se temperature popne preko 38.5 °C pazušnim mjerenjem. No to više ovisi o djetetovoj fizičkoj reakciji i njegovom ponašanju za vrijeme temperature. Ako dijete dobro podnosti vrućicu, davanje lijeka nije potrebno već učinite prije spomenute korake. No ako je dijete mrzovoljno, razdražljivo, plačljivo ili letargično možda je vrijeme za lijek. Isto tako ako poduzmete sve prije spomenute mjere no nakon sat ili dva temperatura ne pada, vrijeme je da mu date lijek.

U određenim situacijama potrebna je konzultacija s liječnikom – ako je dijete vidljivo uzrujano ili pokazuje još neke simptome osim već navedenih, kao što su blijedost, neuobičajena pospanost, poteškoće s disanjem ili diše ubrzano, ako ima ukočen vrat i bol u stražnjem dijelu vrata, povraćanje, glavobolja i osjetljivost na svjetlost.

Liječnika odmah zovite ako je dijete mlađe od tri mjeseca i ima temperaturu višu od 38.5 °C. Nemojte davati lijekove za snižavanje temperature jer tako samo možete otežati dijagnosticiranje. Liječnika zovite i ako dijete ima temperaturu višu od 40 °C koju ne uspijevate skinuti na raspon od 38.3 - 38.9 °C.




Lijekovi

Imati antipiretik u vašem medicinskom ormariću je veoma važno kada je dijete u kući. I dok će ovi lijekovi donijeti olakšanje djetetu i smanjiti temperaturu, oni ne liječe uzrok povišene temperature, pa treba voditi računa o tome. Sjetite se također da antibiotici nemaju izravan utjecaj na vrućicu.

Dvije vrste lijekova koriste se za temperaturu u djece: - dječji paracetamol u obliku sirupa, tableta (strogo dozirati prema uputama u lijeku) ili supozitorija (čepića) koji su vrlo efikasni kod male djece kojoj je teško dati sirup za skidanje temperature ili kod djeteta koje povraća.

Druga vrsta alternative je ibuprofen koji je poprilično efikasan pri skidanju visoke temperature brže, a i rok djelovanja mu je duži nego kod Paracetamola. Može se davati svakih 6 sati. Odobrena doza je 10 mg po kilogramu tjelesne težine.

I zapamtite da djeci mlađoj od 12 godina nikada ne smijete davati Aspirin i Andol kako ne bi došlo do pojave Reyova sindroma, rijetke, ali vrlo ozbiljne komplikacija koja može pratiti virusne bolesti u slučaju davanja jednog od ta dva lijeka. Posljedica može biti gubitak svijesti, a u težim slučajevima i koma.


Febrilne konvulzije

Svaki roditelj brine i radi febrilnih konvulzija, nevoljnih grčeva mišića tijela radi porasta temperature (manje povišene ili visoke temperature). Napad može biti praćen okretanjem očiju, izgubljenim pogledom, pojavom sline na usnicama i gubitkom svijesti. Konvulzije često nastaju u prvom porastu temperature koju roditelji ni ne zamijete, piše dr. Vesna Perić Matošević, spec.ped. za www.maminosunce.hr. Trzaji ručica, nožica i tijela traju nekoliko minuta do dvadesetak minuta, lagano se uslijed umora stišavaju i na kraju tijelo klone - postane mlohavo, a dijete utone u san.

Najčešće javljanje konvulzija je u dobi od 6 mjeseci do 3 godine. Napadi konvulzija mogu biti generalizirani ili jednostrani. Uzroci mogu biti različiti, a često nerazjašnjeni. Češće su u dječaka i uz neke virusne infekcije. Konvulzije su epileptički napadi, ali nisu epilepsija. Nasljeđivanje postoji.

Što učiniti ako se jave febrilne konvulzije?
OSNOVNO je pokušati svladati strah i paniku te pomoći djetetu.
Dijete na krevetiću razmotati te pažljivo promotriti vrstu grčeva, trajanje grčeva. Tako ćemo pomoći liječniku.
Dječju glavicu okrenuti na stranu da slina nesmetano otiče iz usta i da se spriječi aspiracija - slijevanje u dišne kanale i zapadanje jezika - spriječiti mogućnost gušenja.
Dodirom dječjeg tijela primijetit ćemo da je dijete vruće - staviti antipiretski čepić.
Pozvati hitnu pomoć ili se s umotanim djetetom uputiti u najbližu zdravstvenu ustanovu.
Nikada ne drmati dijete, ništa mu ne stavljati u usta i ne polijevati ga vodom.
Prvi napad zahtijeva intenzivno liječenje i kompletnu obradu da se vidi uzrok te da se odredi terapija.
Terapija može biti kontinuirana - svakodnevna ili intermitentna - u času javljanja povišene temperature.
Za daljnje suzbijanje konvulzija i zaštitu djetetova mozga od tih strašnih događanja treba slušati liječnika i imati u kući propisanu terapiju.

Izvori: www.self.com
www.kidshealth.org
www.maminosunce.hr