Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama

I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja te
usklađenja obiteljskog i poslovnog života propisuje se pravo roditelja i njemu izjednačene
osobe koja se brine o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja te tijela nadležna za provedbu ovoga Zakona.
Članak 2.
(1) Vremenske potpore prema ovom Zakonu su dopusti, poštede od rada i propisano vrijeme
za brigu o djetetu.
(2) Novčane potpore prema ovom Zakonu su naknada plaće, novčana naknada, novčana pomoć i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete.
(3) Potpore iz stavka 1. i 2. ovoga članka ostvaruje majka i otac djeteta ili druga osoba koja se
brine o djetetu prema ovom Zakonu i propisima o obiteljskim odnosima do navršene osme
godine života djeteta, a iznimno i duže prema uvjetima iz ovoga Zakona.
Članak 3.
(1) Ministarstvo nadležno za obitelj nadzire provedbu ovoga Zakona.
(2) Za provedbu prava propisanih ovim Zakonom nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) ako za pojedina prava prema ovom Zakonu nije utvrđeno drugo nadležno tijelo. Članak 4.
(1) Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja
(kredita, pologa i slično), osim prema sudskoj odluci ili rješenju nadležnog centra za socijalnu
skrb radi koristi djeteta za koje su ostvarene.
(2) Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu iznositi manje od 50% proračunske osnovice utvrđene zakonom o izvršavanju državnog proračuna (u daljnjem tekstu:
proračunska osnovica).
Članak 5.
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se pod jednakim uvjetima na roditelje u bračnoj i izvanbračnoj zajednici, kao i na roditelje ili njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu, a koje
se ne nalaze u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici.
Članak 6.
Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju značenja:
1. »zapošljavanje« je rad fizičke osobe koji ona obavlja za plaću po osnovi ugovora o radu ili
drugog akta zaključenim s poslodavcem kojim se uređuje radni odnos ili rad fizičke osobe
koja je izabrana ili imenovana na stalnu dužnost u određenom tijelu državne vlasti, odnosno
jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave ako za taj rad prima plaću ili rad fizičke
osobe koja je član uprave trgovačkog društva ako po toj osnovi ostvaruje primitak (plaću) ili
rad fizičke osobe koja je prema propisima o radu sklopila ugovor o volonterskom radu s
poslodavcem, bez zasnivanja radnog odnosa nakon završenog obrazovanja radi stručnog
osposobljavanja,
2. »samozapošljavanje« je rad fizičke osobe kojim ona samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno profesionalnu djelatnost kao svoje jedino ili glavno zanimanje, s namjerom
ostvarivanja, po osnovi te djelatnosti, primitka podložnog plaćanju poreza na dohodak ili prihoda podložnog plaćanju poreza na dobit, u skladu s poreznim propisima,
3. »drugi dohodak« je primitak fizičke osobe koji se utvrđuje u skladu s propisima o
oporezivanju dohotka,
4. »staž osiguranja« je staž koji je fizička osoba ostvarila na temelju svog nesamostalnog ili
samostalnog rada te na temelju naknade plaće nakon prestanka toga rada ostvarene prema
propisima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja,
5. »staž obveznoga zdravstvenog osiguranja« je vremensko razdoblje u kojem je fizička osoba
imala utvrđen status zdravstveno osigurane osobe od strane Zavoda ako međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije određeno,
6. »mjesec« je jedinična vremenska vrijednost od 30 kalendarskih dana koja služi za izračun
trajanja prava propisanih ovim Zakonom,
7. »kućanstvo« je zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda svih članova
obitelji korisnika prava iz ovoga Zakona, 8. »puno radno vrijeme« u smislu ovoga Zakona je rad od 40 sati tjedno,
9. »rad s polovicom punoga radnog vremena« u smislu ovoga Zakona je rad s polovicom radnog vremena iz točke 8. ovoga članka.
II. KORISNIK RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA
Članak 7.
(1) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora (u daljnjem tekstu: korisnik) prema ovom Zakonu
je djetetov roditelj koji:
1. na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja (u daljnjem tekstu: zaposleni roditelj), što
obuhvaća:
– osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici
Hrvatskoj,
– osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u
inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja
zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima
na način kako je to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju;
2. na temelju samozapošljavanja ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i
mirovinskog osiguranja (u daljnjem tekstu: samozaposleni roditelj), što obuhvaća:
– osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti,
– osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost,
– osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino
ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane
po osnovi rada,
– službenike vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi
nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada;
3. ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za
obvezna osiguranja te koji je s te osnove stekao status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog
osiguranja (u daljnjem tekstu: roditelj koji ostvaruje drugi dohodak);
4. je poljoprivrednik koji u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva
kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik ili zakupac te ako je s te osnove stekao status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a nije obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada;
5. prema propisima o zapošljavanju ima priznat status nezaposlene osobe ako ovim Zakonom
nije drugačije propisano (u daljnjem tekstu: nezaposleni roditelj); 6. je korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju ili korisnik prava na
invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske ili osoba koja se prema propisima iz socijalne skrbi ne
smatra sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je
polaznik redovitog školovanja ili sveučilišnog ili stručnog studija ili korisnik koji nema uvjete
za ostvarenje statusa korisnika iz točke 1. do 5. ovoga stavka, a ima priznat status zdravstveno
osigurane osobe iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: roditelj izvan sustava rada).
(2) Iznimno od stavka 1. točke 1. ovoga članka zaposlenim roditeljem smatraju se i:
– osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti,
odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ako za taj rad primaju plaću
i ako po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog
osiguranja,
– članovi uprave trgovačkih društava ako po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,
– osobe koje su prema propisima o radu sklopile ugovor o volonterskom radu, koje se bez
zasnivanja radnog odnosa nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa ako po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.
(3) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora iz ovoga Zakona je i osoba koja je prema
propisima o obiteljskim odnosima stekla status posvojitelja koji ima utvrđen status osigurane
osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(4) Korisnik prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona je i osoba kojoj
je na temelju rješenja nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj (skrbnik).
(5) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema odredbama ovoga Zakona je i stranac s
odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koji ima priznat status osigurane osobe u
obveznom zdravstvenom osiguranju.
Članak 8.
Državljani država članica Europskoga ekonomskog prostora u pravima i dužnostima
propisanim ovim Zakonom izjednačeni su s hrvatskim državljanima.
III. PRAVA KORISNIKA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE
Članak 9.
(1) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 1. i 2. i stavka 2. ovoga Zakona ima pravo na:
1. rodiljni dopust,
2. roditeljski dopust,
3. rad s polovicom punoga radnog vremena, 4. rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta,
5. stanku za dojenje djeteta,
6. dopust trudnice ili majke koja doji dijete,
7. dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u
razvoju,
8. mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta.
(2) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovoga Zakona ima pravo na:
1. rodiljnu poštedu od rada,
2. roditeljsku poštedu od rada.
(3) Korisnicima iz članka 7. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4. i 5. i stavka 2. ovoga Zakona za
vrijeme korištenja propisanih prava, ovisno o njihovom radnopravnom statusu, pripada pravo
na naknadu plaće ili novčanu naknadu prema odredbama ovoga Zakona.
(4) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona po rođenju djeteta ima pravo na
novčanu pomoć radi rodiljne ili roditeljske brige o djetetu prema odredbama ovoga Zakona.
(5) Korisnik iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona osnovom pravomoćnog rješenja o
posvojenju po propisima o obiteljskim odnosima ima pravo, zavisno od njegova
radnopravnog statusa, na posvojiteljski dopust ili posvojiteljsku poštedu od rada ili
posvojiteljsku brigu o djetetu te, za vrijeme korištenja jednog od tih prava, pravo na naknadu
plaće ili novčanu naknadu ili novčanu pomoć prema odredbama ovoga Zakona.
(6) Korisnici iz članka 7. ovoga Zakona, osim novčanih potpora iz stavka 3., 4. i 5. ovoga
članka, pod uvjetima iz ovoga Zakona, imaju pravo i na jednokratnu novčanu potporu za
novorođeno dijete.
Članak 10.
(1) Prava iz članka 9. ovoga Zakona korisnici ostvaruju na način, u opsegu i pod uvjetima
propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, ako ovim
Zakonom nije drugačije propisano.
(2) Korisnik koji nije iskoristio prava prema ovom Zakonu ne može potraživati novčanu
naknadu za neiskorišteno pravo.
Članak 11.
Prava iz članka 9. ovoga Zakona ne mogu istodobno koristiti oba roditelja, osim ako ovim
Zakonom nije drugačije propisano.
IV. PRAVA ZAPOSLENIH RODITELJA I SAMOZAPOSLENIH RODITELJA NA
RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE 1. Rodiljni dopust
Članak 12.
(1) Zaposlena majka ili samozaposlena majka za vrijeme trudnoće, poroda i njege
novorođenog djeteta, ima pravo na rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta ako
ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(2) Zaposlena majka ili samozaposlena majka obvezno koristi rodiljni dopust 28 dana prije
dana očekivanog poroda i koristi ga u neprekidnom trajanju do 42. dana poslije poroda (u
daljnjem tekstu: obvezni rodiljni dopust).
(3) Dan očekivanoga poroda utvrđuje izabrani doktor opće/obiteljske medicine na prijedlog
izabranog doktora ginekologa iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
(4) Zaposlena majka ili samozaposlena majka može početi koristiti rodiljni dopust iz stavka 1.
ovoga članka i 45 dana prije dana očekivanog poroda, prema nalazu i ocjeni izabranog
doktora ginekologa iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Nakon proteka obveznoga rodiljnog dopusta iz stavka 2. ovoga članka, ako se roditelji
tako sporazumiju, pravo na rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta može
koristiti djetetov otac.
(6) Ako je dijete prerano rođeno, rodiljni dopust iz stavka 1. ovoga članka produžuje se za
onoliko vremena za koliko je dijete prerano rođeno.
2. Roditeljski dopust
Članak 13.
(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, nakon proteka rodiljnog dopusta iz članka 12.
ovoga Zakona, ima pravo na roditeljski dopust.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust do osme
godine života djeteta na način i u trajanju propisanom člankom 14. ovoga Zakona.
(3) Pravo na roditeljski dopust osobno je pravo oba zaposlena roditelja ili samozaposlena
roditelja i koriste ga, u pravilu, u jednakom dijelu, ako ovim Zakonom nije drugačije
propisano.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, pravo na roditeljski dopust može koristiti samo jedan
od roditelja, ako se o tome pisano izjasne oba roditelja.
Članak 14.
(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj po isteku rodiljnog dopusta iz članka 12.
ovoga Zakona ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od 6 ili 30 mjeseci, ovisno o broju
rođene djece i načinu njegova korištenja.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od:
– 6 mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete, – 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.
(3) Pravo na roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka u pravilu koriste oba roditelja iz
stavka 1. ovoga članka, u jednakom trajanju od 3 ili 15 mjeseci, a mogu ga koristiti
pojedinačno, obostrano istodobno ili naizmjenično, sukladno osobnom dogovoru i pod
uvjetom da pravo na roditeljski dopust prema članku 13. stavku 4. ovoga Zakona ne koristi
samo jedan od roditelja.
(4) Ako djetetov otac koristi pravo na roditeljski dopust u trajanju od najmanje tri mjeseca,
roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka produžuje se za dva mjeseca.
(5) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust iz stavka 2.
ovoga članka u cijelosti ili u njegovim dijelovima.
(6) Za slučaj da zaposleni ili samozaposleni roditelj roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga
članka koristi u dijelovima može ga koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od
najmanje 30 dana.
(7) U broj rođene djece iz stavka 2. ovoga članka uračunavaju se i mrtvorođena djeca te umrla
djeca majke i posvojena djeca.
3. Rad s polovicom punoga radnog vremena
Članak 15.
(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može pravo na rodiljni dopust iz članka 12.
stavka 1. ovoga Zakona i roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona koristiti i
kao pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena, prema odredbama iz ovoga Zakona.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, nakon isteka obveznoga rodiljnog dopusta iz
članka 12. stavka 2. ovoga Zakona, ima pravo koristiti preostali dio rodiljnog dopusta iz
članka 12. stavka 1. ovoga Zakona i kao pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena.
(3) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo nakon navršenih 6 mjeseci života
djeteta koristiti rad s polovicom punoga radnog vremena iz stavka 2. ovoga članka u
onolikom trajanju koliko je to pravo koristio do 6. mjeseca života djeteta, a najduže do 9.
mjeseca života djeteta.
(4) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, po iskorištenju prava na rodiljni dopust iz
članka 12. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz stavka 2. i 3.
ovoga članka, može pravo na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona koristiti
i kao pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena u dvostrukom trajanju
neiskorištenoga roditeljskog dopusta.
4. Pravo na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane njege djeteta
Članak 16.
(1) Po iskorištenju roditeljskog dopusta iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad
u skraćenom radnom vremenu iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona jedan od zaposlenih
roditelja ili samozaposlenih roditelja ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 3. godine djetetova života, ako je djetetu, prema nalazu i ocjeni izabranog doktora
primarne zdravstvene zaštite i nadležnoga liječničkog povjerenstva Zavoda, zbog njegova
zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega.
(2) Ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za obitelj pravilnikom će
propisati uvjete i postupak stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu, radi potrebne
pojačane brige i njege djeteta do njegove navršene 3. godine života.
5. Dopust za slučaj smrti djeteta
Članak 17.
Ako zaposlena majka ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije nego
što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust, korisnik tog dopusta ima pravo nastaviti njegovo
korištenje još 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je rođeno mrtvo dijete ili nastupila smrt
djeteta.
6. Korištenje prava na roditeljski dopust od jednog roditelja
Članak 18.
(1) Ako za vrijeme korištenja jednog od prava propisanog ovim Zakonom jedan od zaposlenih
roditelja ili samozaposlenih roditelja umre ili ako je iz bilo kojega drugoga opravdanog
razloga onemogućen koristiti pripadajuće pravo, pravo korištenja pripadajućeg prava u
cijelosti se prenosi na drugog roditelja.
(2) Opravdani razlozi prema stavku 1. ovoga članka su:
– kad je jedan od roditelja lišen roditeljske skrbi, potpuno lišen poslovne sposobnosti,
djelomice lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, nestao, nepoznat,
nepoznatog prebivališta ili boravka,
– ako su radi zaštite dobrobiti djeteta susreti i druženje djeteta s jednim od roditelja zabranjeni
ili ograničeni ili je jednom od roditelja, prema propisima o zaštiti od nasilja u obitelji,
izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja djetetu ili udaljenja iz stana, kuće ili nekoga
drugoga stambenog prostora u kojem dijete živi,
– ako je jedan od roditelja teško bolestan ili je ovisan o pomoći druge osobe radi čega je
spriječen u obavljanju roditeljske skrbi prema ocjeni nadležnoga liječničkog povjerenstva
Zavoda,
– kad je jedan od roditelja kao djelatna vojna osoba u vojnoj misiji izvan Republike Hrvatske
ili na izdržavanju kazne zatvora u trajanju dužem od jedne godine neprekidno, a sve pod
uvjetom da se je roditelj iz ovoga podstavka svojom pisanom izjavom odrekao prava na
korištenje roditeljskog dopusta u korist drugog roditelja.
7. Stanka za dojenje djeteta i pravo na dopust trudnice i majke koja doji dijete
7.1. Stanka za dojenje Članak 19.
(1) Zaposlena majka i samozaposlena majka, koja nakon korištenja rodiljnog dopusta ili rada
u skraćenom radnom vremenu nastavi dojiti dijete, tijekom rada u punom radnom vremenu,
ima pravo na stanku za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno, neovisno od toga koristi
li zaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava propisanih ovim Zakonom.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku dana u
trajanju od sat vremena.
(3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka zaposlena majka ili samozaposlena majka može koristiti
do navršene 1. godine života djeteta.
(4) Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.
(5) Zaposlena majka i samozaposlena majka za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga
članka ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 100% proračunske osnovice, preračunate na
satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava naknada plaće.
7.2. Dopust zaposlene trudnice i majke koja doji dijete
Članak 20.
(1) Ako zaposlena trudnica ili majka koja doji dijete radi na poslovima koji su štetni po
njezino zdravlje i zdravlje djeteta koje doji, a poslodavac nije osigurao raspoređivanje
zaposlene trudnice ili majke na druge odgovarajuće poslove, zaposlena trudnica ili majka koja
doji dijete ima pravo na trudnički ili dojenački dopust, uz naknadu plaće u visini njezine
pripadajuće plaće, a na teret poslodavca.
(2) Zaposlena trudnica ili majka koja doji dijete pravo na dopust iz stavka 1. ovoga članka
koristi od prvoga sljedećeg dana od dana kad je prema propisima o radu i zaštiti na radu
utvrđeno da poslodavac nije osigurao raspoređivanje zaposlene trudnice ili majke koja doji
dijete na druge odgovarajuće poslove do dana stjecanja prava na rodiljni dopust ili do
navršene godine dana djetetova života.
Članak 21.
Ministar nadležan za obitelj uz suglasnost ministra nadležnog za rad pravilnikom će propisati
uvjete i postupak ostvarivanja prava zaposlene trudnice i zaposlene majke koja doji dijete iz
članka 19. i 20. ovoga Zakona.
8. Mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života
Članak 22.
(1) Nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s polovicom
punoga radnog vremena prema ovom Zakonu, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo ne
raditi do navršene 3. godine života djeteta.
(2) Za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka, prava i obveze zaposlenog roditelja
iz radnog odnosa miruju, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje te pravo na mirovinsko
osiguranje ostvaruje se prema propisima kojima je uređeno to pravo. (3) Poslodavac jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa zaposlenog roditelja do
treće godine djetetova života obvezno dostavlja Zavodu radi evidencije.
9. Prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju
Članak 23.
(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s
težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon iskorištenog
prava na roditeljski dopust prema ovom Zakonu, ima pravo na dopust za njegu djeteta ili
pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 8. godine djetetova života na temelju
nalaza i mišljenja nadležnoga liječničkog povjerenstva Zavoda.
(2) Nakon prestanka korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka jedan od zaposlenih roditelja
ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na rad u
skraćenom radnom vremenu.
(3) Pod uvjetom iz stavka 1. ovoga članka, jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih
roditelja punoljetnog djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo raditi skraćeno radno
vrijeme do završetka redovitog školovanja ili dok ta potreba traje.
(4) Pravo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne može ostvariti zaposleni roditelj ili
samozaposleni roditelj koji prema propisima iz socijalne skrbi ima priznat status roditelja
njegovatelja.
(5) Roditelj koji koristi prava iz stavka 1. do 3. ovoga članka ima pravo na naknadu plaće
prema ovom Zakonu.
(6) Ministar nadležan za obitelj, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom
će propisati uvjete i postupak za stjecanje prava iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.
10. Naknada plaće zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja
Članak 24.
(1) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na rad
s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona zaposleni roditelj
ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu
plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a koja se isplaćuje na
teret sredstava Zavoda.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski
dopust iz članka 13. ovoga Zakona, prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz
članka 15. stavka 3. ovoga Zakona, ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme
iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i
koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno, u
trajanju od 6 mjeseci, počevši od prvoga dana korištenja prava.
(3) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava iz stavka 2. ovoga
članka u preostalom trajanju (po isteku 6 mjeseci njegova korištenja) ima pravo na naknadu
plaće u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno. (4) Za vrijeme korištenja prava iz članka 16. ovoga Zakona zaposleni roditelj ili
samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u visini od 50% proračunske osnovice
mjesečno.
(5) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti
djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće utvrđenu prema ovom
Zakonu, koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene u
skladu sa stavkom 1. ovoga članka i koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80%
proračunske osnovice mjesečno.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za
vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za
vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na
naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće
utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda.
(7) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju za
vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života iz
članka 23. stavka 1. ovoga Zakona ima pravo za puno radno vrijeme na naknadu plaće u
iznosu od 65% proračunske osnovice mjesečno.
(8) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju za
vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu iz članka 23. stavka 2. i 3.
ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme do punoga radnog vremena u
visini razlike između plaće koju ostvaruje radeći polovicu punoga radnog vremena i plaće
koju bi ostvario da radi u punom radnom vremenu.
(9) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u
trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno, za vrijeme korištenja prava utvrđenih ovim
Zakonom ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 50% proračunske osnovice.
(10) Zaposlenom roditelju ili samozaposlenom roditelju naknada plaće utvrđena ovim
člankom ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice, neovisno radi li ili volontira u
punom ili nepunom radnom vremenu.
(11) Naknada plaće iz stavka 2., 3., 4., 5., 7. i 8. ovoga članka isplaćuje se na teret sredstava
državnog proračuna.
Članak 25.
Za vrijeme korištenja prava iz članka 12., 14., 15., 16., 17., 19., 20. i 23. ovoga Zakona,
zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i
pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.
11. Ostvarivanje prava u većem opsegu
Članak 26.
Prava zaposlenog roditelja propisana ovim Zakonom, mogu se u većem opsegu urediti
kolektivnim ugovorom, sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem, pravilnikom o radu i ugovorom o radu na teret sredstava poslodavca pod uvjetom i na način utvrđen općim aktom
poslodavca.
V. PRAVA RODITELJA KOJI OSTVARUJE DRUGI DOHODAK, RODITELJA
POLJOPRIVREDNIKA I NEZAPOSLENOG RODITELJA
Članak 27.
(1) Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak iz članka 7. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona,
roditelj poljoprivrednik iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona i nezaposleni roditelj iz
članka 7. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, na način i pod uvjetima iz ovoga Zakona, počevši
od dana rođenja djeteta, ima pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te pravo na
novčanu naknadu za vrijeme korištenja tih prava.
(2) Nezaposleni roditelj iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti pravo na rodiljnu i
roditeljsku poštedu od rada pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:
1. da je hrvatski državljanin ili stranac s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj,
2. da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od
najmanje 3 godine,
3. da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju,
4. da se vodi u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najmanje 9
mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije rođenja djeteta
ili da se u evidenciju nezaposlenih osoba prijavio:
– u roku od 90 dana od dana završetka redovitog školovanja ili studija ili 30 dana od dana
završnog ispita,
– u roku od 30 dana od dana prekida redovitog školovanja ili studija ili
– u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja samostalne
djelatnosti ili primanja novčane naknade zbog bolovanja, ako u trenutku prestanka tih
okolnosti ima najmanje 6 mjeseci neprekidnoga radnog staža.
(3) Smatra se da nezaposleni roditelj ispunjava uvjet iz stavka 3. točke 4. ovoga članka ako je
do prestanka njegova vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje došlo:
– radi ostvarenog primitka prema propisima o porezu na dohodak, na koji se obračunavaju
doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima,
– radi korištenja prava iz ovoga Zakona.
(4) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka koji izgube status u obveznom zdravstvenom
osiguranju, a nisu u roku od 30 dana stekli novi status osigurane osobe kod Zavoda, gube
pravo na korištenje prava prema ovom Zakonu. 1. Rodiljna i roditeljska pošteda od rada
Članak 28.
(1) Rodiljnu poštedu od rada iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona obvezno od rođenja djeteta
do 42. dana od dana rođenja djeteta koristi majka djeteta.
(2) Majka djeteta iz stavka 1. ovoga članka, rodiljnu poštedu od rada ima pravo koristiti do
navršenog 6. mjeseca života djeteta, u neprekinutom trajanju.
(3) Majka djeteta, korisnik prava na rodiljnu poštedu od rada, nakon isteka 42 dana iz stavka
1. ovoga članka može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu
poštedu od rada, pri čemu otac djeteta, koji je u istom radnopravnom statusu kao i majka
djeteta, ima pravo na korištenje preostalog dijela neiskorištenog prava na rodiljnu poštedu od
rada, uz majčinu pisanu suglasnost.
Članak 29.
(1) Po isteku prava na rodiljnu poštedu od rada korisnik iz članka 28. ovoga Zakona ima
pravo na roditeljsku poštedu od rada u trajanju od:
– 6 mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete,
– 30 mjeseci, za blizance, treće i svako sljedeće dijete.
(2) Korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka, može prekinuti korištenje tog prava radi
zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, koji je u istom
radnopravnom statusu s korisnikom, da koristi preostali dio neiskorištenog prava na
roditeljsku poštedu od rada, uz korisnikovu suglasnost.
(3) Korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka može radi zaposlenja ili samozaposlenja
prekinuti korištenje prava na roditeljsku poštedu od rada te nastaviti njegovo korištenje, ako je
proveo na radu najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti
koristiti preostali dio pripadajućeg prava, kao zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj pod
uvjetima iz ovoga Zakona.
(4) Korisnik iz stavka 3. ovoga članka koji na radu nije proveo najmanje 9 mjeseci prije
mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske poštede
od rada iz razloga što mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost iz članka 6.
točke 2. ovoga Zakona, a na radu je proveo najmanje 3 mjeseca neprekidno, ima pravo
nastaviti korištenje preostalog dijela prava na roditeljsku poštedu od rada, kao nezaposleni
roditelj ako ispunjava uvjete za nezaposlenog roditelja iz članka 27. ovoga Zakona.
(5) Korisnik iz stavka 3. i 4. ovoga članka ima pravo koristiti preostali dio neiskorištene
roditeljske poštede od rada pod uvjetom da pravo na roditeljsku poštedu od rada nije prenio na
drugog roditelja u smislu stavka 2. ovoga članka.
2. Ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i
roditeljsku poštedu od rada Članak 30.
(1) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na
rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ima pravo na novčanu naknadu u iznosu 50%
proračunske osnovice mjesečno.
(2) Korisniku prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, za slučaj smrti djeteta pripada
pravo na isplatu novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka još 3 mjeseca nakon mjeseca u
kojem je nastupila smrt djeteta.
(3) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja prava na
rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, ima prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo
na plaćene doprinose prema posebnim propisima.
VI. PRAVO RODITELJA IZVAN SUSTAVA RADA
Članak 31.
(1) Majka izvan sustava rada iz članka 7. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona ima pravo na
novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu.
(2) Pod rodiljnom brigom o djetetu iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se razdoblje od
rođenja djeteta do navršenoga 6. mjeseca života djeteta, a pod roditeljskom brigom razdoblje
od 6. mjeseca do navršene 1. godine života djeteta, za prvo i drugo rođeno dijete ili do
navršene 3. godine života djeteta kod rođenja blizanaca, trećeg i svakoga sljedećeg djeteta.
(3) Majka iz stavka 1. ovoga članka, nakon 42. dana od dana rođenja djeteta, radi zaposlenja
ili samozaposlenja, može prekinuti korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku brigu o djetetu,
pri čemu otac djeteta, koji je u istom radnopravnom statusu kao i majka djeteta, ima pravo na
korištenje preostalog dijela neiskorištenog prava na rodiljnu brigu o djetetu, uz majčinu
pisanu suglasnost.
(4) Majka iz stavka 1. ovoga članka, nakon 42. dana od dana rođenja djeteta, može radi
zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku brigu o
djetetu te započeti ili nastaviti koristiti preostali dio roditeljske brige o djetetu do navršene 1.
odnosno 3. godine života djeteta ako je provela na radu najmanje 9 mjeseci neprekidno prije
mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio pripadajućeg prava, kao zaposleni
roditelj ili samozaposleni roditelj pod uvjetima iz ovoga Zakona.
(5) Majka iz stavka 4. ovoga članka koja na radu nije provela najmanje 9 mjeseci prije
mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske brige o
djetetu iz razloga što joj je prestao radni odnos ili je prestala obavljati djelatnost iz članka 6.
točke 2. ovoga Zakona, a na radu je provela najmanje 3 mjeseca neprekidno, ima pravo
nastaviti korištenje preostalog dijela prava na roditeljsku brigu o djetetu, kao roditelj izvan
sustava rada ako i dalje ispunjava uvjete iz članka 32. ovoga Zakona.
(6) Majka iz stavka 4. i 5. ovoga članka ima pravo koristiti preostali dio neiskorištene
roditeljske brige o djetetu pod uvjetom da pravo na roditeljsku brigu o djetetu nije prenijela na
drugog roditelja u smislu stavka 3. ovoga članka. Članak 32.
(1) Majka izvan sustava rada može ostvariti pravo s osnove rodilje i roditeljske brige o djetetu
iz članka 31. stavka 1. i 2. ovoga Zakona pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava
sljedeće uvjete:
– da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u Republici
Hrvatskoj,
– da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od
najmanje 5 godina,
– da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Iznimno, majka izvan sustava rada, koja u tijeku korištenja prava na novčanu pomoć
tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu završi redovito školovanje ili
pohađanje sveučilišnog ili stručnog studija ili joj obveze redovitog školovanja ili pohađanje
sveučilišnog i stručnog studija miruju ili prekine redovito školovanje, pohađanje sveučilišnog
ili stručnog studija, zadržava pravo korištenja priznatog prava do roka propisanog za njegovo
korištenje, ako se u roku od 30 dana od dana prekida ili završetka redovitog školovanja ili
pohađanja sveučilišnog studija prijavila u evidenciju nezaposlenih osoba kod Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje.
(3) Majka iz stavka 1. ovoga članka koja izgubi status u obveznom zdravstvenom osiguranju,
a nije u roku od 30 dana stekla novi status osigurane osobe kod Zavoda, gubi pravo na
korištenje prava iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 33.
(1) Novčana pomoć iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona iznosi 50% proračunske osnovice
mjesečno.
(2) Majka izvan sustava rada pravo na novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka može
ostvariti počevši od dana rođenja djeteta.
(3) Majka izvan sustava rada, za slučaj smrti djeteta, ostvaruje pravo na novčanu pomoć iz
stavka 1. ovoga članka još tri mjeseca od mjeseca u kojem je nastupila smrt djeteta.
VII. PRAVA POSVOJITELJA DJETETA
Članak 34.
(1) Posvojitelj, pod uvjetom da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom
zdravstvenom osiguranju, ima pravo na pripadajuće vremenske dopuste ili poštede od rada te
pravo na naknadu plaće ili drugi oblik novčane naknade prema odredbama iz ove glave, ako
ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(2) Opseg prava posvojitelja iz stavka 1. ovoga članka ovisi o radnopravnom statusu korisnika
prava i životnoj dobi posvojenika.
(3) Prava s osnova posvojenja koristi samo jedan od posvojitelja djeteta, neovisno o broju
posvojene djece. (4) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu imaju
prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim
propisima.
1. Prava zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja
1.1. Posvojiteljski dopust
Članak 35.
(1) Zaposleni posvojitelj i samozaposleni posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja
djeteta nije roditelj djeteta, ima pravo na posvojiteljski dopust u trajanju propisanom ovim
Zakonom.
(2) Pravo na posvojiteljski dopust zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj stječe s
danom pravomoćnosti rješenja o posvojenju.
Članak 36.
(1) Zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj, ostvaruje posvojiteljski dopust u
trajanju od:
a) 6 mjeseci, za posvojenika mlađeg od 3 godine,
b) 5 mjeseci, za posvojenika u životnoj dobi od 3. do navršene 5. godine života djeteta,
c) 4 mjeseca, za posvojenika u životnoj dobi od 5. do navršene 18. godine života djeteta.
(2) Za slučaj posvojenja blizanaca ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće
dijete u obitelji zaposlenog posvojitelja ili samozaposlenog posvojitelja, ili djeteta s
teškoćama u razvoju, posvojiteljski dopust iz stavka 1. ovoga članka produžuje se za 60 dana.
(3) Po iskorištenju posvojiteljskog dopusta iz stavka 1. i 2. ovoga članka zaposleni posvojitelj
ili samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove 3. godine života ima pravo na
roditeljski dopust i sva druga prava zaposlenog roditelja i samozaposlenog roditelja pod
uvjetima i u trajanju propisanom ovim Zakonom.
(4) Za slučaj posvojenja djeteta u dobi iznad 3 godine pripadajuće pravo na roditeljski dopust
do navršene 8. godine života posvojenika skraćuje se za 30 dana po svakoj navršenoj godini
života posvojenika iznad te dobi.
(5) Posvojiteljski dopust iz stavka 1. ovoga članka korisnik može koristiti u neprekinutom
trajanju ili na način propisan za korištenje rodiljnog dopusta, odnosno roditeljskog dopusta iz
članka 12., 14. i 15. ovoga Zakona.
1.2. Naknada plaće za vrijeme korištenja prava na posvojiteljski dopust
Članak 37.
Za vrijeme korištenja posvojiteljskog dopusta iz članka 36. ovoga Zakona korisnik iz članka
35. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće pod uvjetima i u visini propisanoj za zaposlene roditelje i samozaposlene roditelje, korisnike rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta,
odnosno drugih prava propisanih za zaposlene ili samozaposlene roditelje u skladu sa
člankom 24. ovoga Zakona.
2. Prava drugih posvojitelja
Članak 38.
(1) Korisnik iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona koji je prema ovom Zakonu roditelj koji
ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba ili osoba izvan sustava
rada, koja je prema propisima o obiteljskim odnosima postala posvojitelj djeteta, pod uvjetima
iz ovoga Zakona ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili pravo na posvojiteljsku brigu
o djetetu u trajanju propisanom ovim Zakonom.
(2) Za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka korisnik ima pravo na novčanu
naknadu ili novčanu pomoć u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
2.1. Posvojiteljska pošteda od rada i posvojiteljska briga o djetetu
Članak 39.
(1) Korisnik iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, koji je prema ovom Zakonu ostvaruje
drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba i koji je pravomoćnim rješenjem o
posvojenju postao posvojitelj (u daljnjem tekstu: posvojitelj), pod uvjetom da supružnik
posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na rodiljnu i
roditeljsku poštedu od rada iz članka 27. ovoga Zakona, ima pravo na posvojiteljsku poštedu
od rada.
(2) Korisnik iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, koji je prema ovom Zakonu osoba izvan
sustava rada i koja je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postala posvojitelj (u daljnjem
tekstu: posvojitelj izvan sustava rada), pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj
posvojenika i ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu
iz članka 32. ovoga Zakona, ima pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu.
(3) Posvojitelj iz stavka 1. ovoga članka ili posvojitelj izvan sustava rada iz stavka 2. ovoga
članka ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu u trajanju
od:
– 12 mjeseci, za posvojenika u dobi do 3 godine,
– 9 mjeseci, za posvojenika u dobi od 3. do navršene 5. godine života djeteta,
– 6 mjeseci, za posvojenika u dobi od 5. do navršene 8. godine života djeteta,
– 4 mjeseca, za posvojenika u dobi od 8. do navršene 18. godine života djeteta.
(4) Za slučaj posvojenja blizanaca ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće
dijete u obitelji posvojitelja ili posvojitelja izvan sustava rada, ili djeteta s teškoćama u
razvoju, posvojiteljska pošteda od rada ili posvojiteljska briga o djetetu iz stavka 3. ovoga
članka produžuje se za 60 dana.
(5) Posvojitelj ili posvojitelj izvan sustava rada može, radi zaposlenja ili samozaposlenja,
prekinuti korištenje prava iz stavka 3. i 4. ovoga članka ili to pravo prenijeti na bračnog druga
koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta, uz njegovu pisanu suglasnost i pod
uvjetom da ima isti radnopravni status osobe iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka koji
prenosi pravo. (6) Korisnik iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, koji je radi zaposlenja ili samozaposlenja
prekinuo korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu,
može nastaviti njegovo korištenje kao zaposleni ili samozaposleni posvojitelj ako je proveo na
radu najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti
preostali dio neiskorištenog prava i pod uvjetom da pravo korištenja posvojiteljske poštede od
rada ili posvojiteljske brige o djetetu nije prenio na drugog roditelja prema stavku 5. ovoga
članka.
(7) Korisnik iz stavka 1. ovoga članka ili stavka 2. ovoga članka, koji na radu nije proveo
najmanje 9 mjeseci prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio
neiskorištene posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu iz razloga što mu
je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost iz članka 6. točke 2. ovoga Zakona, a
na radu je proveo najmanje 3 mjeseca neprekidno, ima pravo nastaviti korištenje preostalog
dijela prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu, kao
nezaposleni roditelj ako ispunjava uvjete za nezaposlenog roditelja iz članka 27. ovoga
Zakona.
2.2. Pravo na novčanu naknadu
Članak 40.
(1) Korisnik iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja prava na
posvojiteljsku poštedu od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu ima pravo na
novčanu naknadu u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
(2) Korisnik iz članka 39. stavka 6. ovoga Zakona za vrijeme korištenja preostalog dijela
neiskorištenog prava iz članka 39. stavka 3. i 4. ovoga Zakona ostvaruje pravo na naknadu u
iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
VIII. JEDNOKRATNA NOVČANA POTPORA ZA NOVOROĐENO DIJETE
Članak 41.
Korisnik iz članka 7. ovoga Zakona ima pravo na jednokratnu novčanu potporu za
novorođeno dijete pod uvjetom i u iznosu propisanom ovim Zakonom.
Članak 42.
(1) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 1. do 5. i stavka 2. ovoga Zakona može ostvariti
pravo na jednokratnu novčanu potporu iz članka 41. ovoga Zakona pod uvjetom da u vrijeme
rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:
– da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u Republici
Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mjeseci,
– da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona može ostvariti pravo na novčanu
potporu iz članka 41. ovoga Zakona pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta ispunjava
sljedeće uvjete: – da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u Republici
Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 5 godina,
– da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(3) Korisnici iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu podnijeti zahtjev i ostvariti pravo na
jednokratnu novčanu potporu iz članka 41. ovoga Zakona pod uvjetom da je dijete:
– upisano u maticu rođenih
– prijavljeno kao član njihovog kućanstva,
– zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Članak 43.
(1) Jednokratna novčana potpora iz članka 41. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske
osnovice.
(2) Pravo na novčanu potporu iz stavka 1. ovoga članka, pod uvjetima iz članka 42. ovoga
Zakona ima i korisnik za posvojeno dijete u dobi do njegove navršene 3. godine života, ako
novčana potpora iz članka 41. ovoga Zakona za to dijete nije ranije isplaćena drugom
korisniku.
IX. POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA
Članak 44.
(1) Prava iz ovoga Zakona ostvaruju se na temelju rješenja Zavoda donesenog na osnovi
pisanog zahtjeva korisnika iz članka 7. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije
propisano.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pravo na rodiljni dopust od 45. dana prije očekivanog
termina poroda i pravo na obvezni rodiljni dopust ostvaruje se na temelju izvješća o bolovanju
kojeg izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite, a na prijedlog izabranog doktora
ginekologa iz obveznoga zdravstvenog osiguranja o danu očekivanog poroda na kojoj izabrani
doktor primarne zdravstvene zaštite obvezno naznačuje samo početni datum korištenja prava.
(3) U postupku rješavanja po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe
Zakona o općem upravnom postupku ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju
ovoga Zakona nije drukčije propisano.
(4) Zahtjev za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu podnosi se najkasnije 30 dana prije
naznačenog roka za početak njegova korištenja ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Članak 45.
(1) O pravima iz ovoga Zakona u prvom stupnju rješava nadležna ustrojbena jedinica Zavoda
na čijem je području prebivalište ili stalni boravak podnositelja zahtjeva.
(2) O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja Zavoda rješava Direkcija Zavoda.
(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. (4) Rješenje o žalbi donijeto u drugom stupnju konačno je u upravnom postupku i protiv
njega se može pokrenuti upravni spor.
(5) Rješenje o pravu iz ovoga Zakona obvezno se dostavlja poslodavcu ako je korisnik prava
zaposleni roditelj, zaposleni posvojitelj ili zaposleni skrbnik.
(6) Rješenje o pravu nezaposlenog roditelja iz ovoga Zakona obvezno se dostavlja nadležnoj
ustrojbenoj jedinici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u čijoj se evidenciji nezaposlenih
osoba vodi korisnik prava.
Članak 46.
(1) Korisnik koji potražuje prava iz ovoga Zakona dužan je na zahtjev nadležne ustrojbene
jedinice Zavoda dostaviti dokaze koji su uvjet za ostvarenje traženog prava, ako Zavod istima
ne raspolaže ili ih ne može pribaviti po službenoj dužnosti.
(2) U prikupljanju dokaza kojima se utvrđuje opravdanost zahtjeva korisnika Zavod ima
pravo služiti se svim raspoloživim podacima o korisniku kao osiguranoj osobi prema
propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju te koristiti službene podatke nadležnih
središnjih tijela državne uprave i javnih ustanova, kao i drugih nadležnih tijela iz kojih se
može utvrditi osnovanost stjecanja traženog prava.
(3) Nadležna središnja tijela državne uprave i javne ustanove, kao i druga nadležna tijela iz
stavka 2. ovoga članka, dužni su Zavodu dostaviti ili staviti na raspolaganje tražene podatke u
roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
1.1. Najava i ostvarivanje prava zaposlenog roditelja
Članak 47.
(1) Zaposleni roditelj, koji u tijeku korištenja prava iz ovoga Zakona namjerava mijenjati
način korištenja tog prava, obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije
ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava, pisano obavijestiti svog
poslodavca o toj namjeri.
(2) Na pisanu obavijest iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan izdati pisanu izjavu o
svojoj suglasnosti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, s mogućnošću neprihvaćanja te
namjere za razdoblje od najviše 30 dana pod uvjetima utvrđenim propisima o radu.
Članak 48.
Zaposleni roditelj, kojem se o pravu iz ovoga Zakona odlučuje iz razloga propisanog člankom
47. stavkom 1. ovoga Zakona, dužan je nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda uz zahtjev za
rješavanje o pripadajućem pravu priložiti i pisanu izjavu poslodavca iz članka 47. stavka 2.
ovoga Zakona.
1.2. Najava i korištenje prava drugih korisnika iz Zakona
Članak 49.
Samozaposleni roditelj koji u tijeku korištenja prava iz ovoga Zakona namjerava mijenjati način korištenja tog prava, obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije
ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava podnijeti pisani zahtjev Zavodu.
Članak 50.
(1) Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, roditelj poljoprivrednik, nezaposleni roditelj i
roditelj izvan sustava rada, pripadajuće pravo ostvaruje na način i u postupku propisanom
ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Korisniku iz stavka 1. ovoga članka koji zahtjev za korištenje prava iz ovoga Zakona
podnese Zavodu u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta, pripada pravo na korištenje
odnosnog prava od dana rođenja djeteta.
(3) Korisniku koji zahtjev za korištenje prava ne podnese u roku propisanom stavkom 2.
ovoga članka, a zahtjev podnese u roku od 120 dana od rođenja djeteta, pripada pravo na
korištenje odnosnog prava od dana podnošenja zahtjeva.
(4) U zahtjevu za korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku poštedu od rada ili s osnove
rodiljne ili roditeljske brige o djetetu, korisnik obvezno naznačuje način korištenja odnosnog
prava.
(5) Zahtjev za prekid korištenja ili prijenos korištenja prava na drugog roditelja, pod uvjetima
iz ovoga Zakona, drugi korisnik podnosi najkasnije 30 dana prije naznačenog roka za prekid
ili prijenos korištenog prava na drugog roditelja.
(6) Iznimno, zahtjev za prekid ili prijenos korištenog prava na drugog roditelja može biti
podnijet u roku kraćem od utvrđenog stavkom 5. ovoga članka, a koji ne može biti kraći od 8
dana, ako je uvjetovan nepredviđenim socijalnim okolnostima, kao što je smrt u obitelji, teška
bolest jednog od članova obitelji ili drugog roditelja ili zaposlenje ili samozaposlenje, o čemu
odlučuje Zavod.
1.3. Ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete
Članak 51.
(1) Korisnik iz članka 7. ovoga Zakona pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno
dijete iz članka 41. ovoga Zakona može ostvariti pod uvjetom da je pisani zahtjev za
priznavanje prava podnio nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda u roku od 6 mjeseci od dana
rođenja djeteta, odnosno u roku od 30 dana od dana posvojenja djeteta iz članka 43. stavka 2.
ovoga Zakona.
(2) Pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete ostvaruje se na osnovi
zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, rodnog lista djeteta, te dokumentacije kojom se dokazuje
ispunjenje uvjeta iz članka 42. ovoga Zakona.
(3) Pravo na novčanu potporu iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje se, u pravilu, bez donošenja
pisanog rješenja.
1.4. Prijava okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava i naknada štete Članak 52.
(1) Korisnik iz ovoga Zakona dužan je Zavodu prijaviti svaku promjenu, u roku od 8 dana od
dana nastanka okolnosti koja utječe na korištenje priznatog prava po ovom Zakonu.
(2) Korisnik koji ne postupi sukladno stavku 1. ovoga članka dužan je Zavodu nadoknaditi
nastalu štetu i ostvareni nepripadajući primitak, s pripadajućom kamatom te ga uplatiti na
račun državnog proračuna, a sve u roku od 8 dana od dana zaprimljene pisane obavijesti
Zavoda o utvrđenim okolnostima.
X. POVJERENSTVO ZA PRAĆENJE PROVEDBE ZAKONA
Članak 53.
(1) U svrhu provedbe ovoga Zakona ministar nadležan za obitelj osniva Povjerenstvo za
praćenje provedbe ovoga Zakona koje se sastoji od 7 članova.
(2) Članove Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka imenuje ministar nadležan za obitelj i to
dva predstavnika ministarstva nadležnog za obitelj, od kojih je jedan predsjedavajući
Povjerenstva te po jednog predstavnika ministarstva nadležnog za rad, Zavoda, Hrvatske
obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Koordinacije sindikalnih središnjica.
(3) Povjerenstvo prati provedbu ovoga Zakona, daje nadležnom ministarstvu za obitelj i
Zavodu mišljenja i prijedloge za provedbu ovoga Zakona, daje prijedloge za unapređenje
sustava obiteljskih potpora iz ovoga Zakona te donosi poslovnik o svom radu.
(4) Stručne i administrativne poslove Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka obavlja
ministarstvo nadležno za obitelj.
XI. FINANCIRANJE
Članak 54.
Sredstva za financiranje prava i potpora utvrđenih ovim Zakonom osiguravaju se u državnom
proračunu izuzev sredstva za prava iz članka 20. i 26. ovoga Zakona.
XII. NADZOR I PODNOŠENJE IZVJEŠĆA
Članak 55.
(1) Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda u provedbi ovoga Zakona obavlja ministarstvo
nadležno za obitelj.
(2) Zavod je obvezan ministarstvu nadležnom za obitelj najkasnije do 31. ožujka tekuće
godine podnijeti godišnje izvješće o provedbi ovoga Zakona i utrošku sredstava u protekloj
godini.
(3) Zavod je obvezan do dvadesetog dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti
ministarstvu nadležnom za obitelj mjesečna izvješća o broju korisnika pojedinih prava te
iznosu utrošenih sredstava prema namjeni.
(4) Sadržaj izvješća iz stavka 2. i 3. ovoga članka, propisat će ministar nadležan za obitelj, uz
prethodno pribavljeno mišljenje ravnatelja Zavoda. Članak 56.
(1) Zavod je obvezan voditi elektronički očevidnik korisnika prava iz ovoga Zakona.
(2) Zavod je dužan, uvažavajući propise o zaštiti osobnih podataka, središnjim tijelima
državne uprave i javnim ustanovama koje na osnovi zakona rješavaju o novčanim pravima
građana, koja se osiguravaju u državnom proračunu ili po propisima o obveznom
zdravstvenom osiguranju ili prema propisima o obveznom mirovinskom osiguranju ili o
zapošljavanju, dostaviti ili staviti na raspolaganje podatke iz elektroničkog očevidnika.
(3) Sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka, propisat će ministar
nadležan za obitelj, uz prethodno pribavljeno mišljenje ravnatelja Zavoda.
XIII. NAKNADA ŠTETE
Članak 57.
(1) Korisnik iz ovoga Zakona dužan je državnom proračunu i Zavodu naknaditi štetu, zajedno
s pripadajućim kamatama, koja nastane zbog nepripadne i nepravilne isplate novčane potpore
iz ovoga Zakona ako:
1. na temelju neistinitih i netočnih podataka, za koje je znao ili morao znati da su neistiniti i
netočni, ostvari bilo koje pravo koje mu ne pripada,
2. u određenom roku ne prijavi promjene koje utječu na daljnje korištenje ili gubitak prava, a
znao je ili morao znati za te promjene,
3. mu je isplaćena naknada na koju nije imao pravo prema rješenju ili je naknada isplaćena u
većem iznosu od iznosa određenog u rješenju kojim je utvrđeno pravo i iznos naknade za
vrijeme korištenja odnosnog prava.
(2) Postupak za naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka pokreće i vodi Zavod ako drugim
propisom nije drugačije propisano.
XIV. KAZNENE ODREDBE
Članak 58.
(1) Korisnik iz ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00
do 10.000,00 kuna ako:
1. na osnovi neistinitih i netočnih podataka, podnijetih nadležnoj službi Zavoda, ostvari bilo
koje od prava iz ovoga Zakona s pripadajućom novčanom potporom,
2. u propisanom roku ne prijavi svaku promjenu koja utječe na gubitak ili promjenu osnova za
korištenje bilo kojeg prava iz ovoga Zakona.
(2) Poslodavac koji ne osigura ili na bilo koji drugi način priječi zaposlenoj trudnici ili majci
koja doji dijete korištenje prava na trudnički i dojenački dopust, uz pripadajuću plaću iz
članka 20. ovoga Zakona ili onemogući ili na bilo koji drugi način priječi zaposlenom
roditelju korištenje prava na rodiljni ili roditeljski dopust, rad s polovicom punoga radnog vremena, rad u skraćenom radnom vremenu ili nekoga drugog prava prema ovom Zakonu,
kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
(3) Odgovorna osoba poslodavca, za slučaj iz stavka 2. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj
novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.
(4) Odgovorna osoba nadležnoga središnjeg tijela državne uprave ili javne ustanove, odnosno
drugoga nadležnog tijela, koja Zavodu uskrati dostavu ili stavljanje na raspolaganje podataka
po zahtjevu iz članka 46. stavka 3. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom
u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna. Istom kaznom kaznit će se za prekršaj i odgovorna
osoba Zavoda ako postupi suprotno članku 56. stavku 2. ovoga Zakona.
XV. NOVČANE I DRUGE POTPORE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE
(REGIONALNE) SAMOUPRAVE, PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA
Članak 59.
(1) Općina, grad, županija i Grad Zagreb, u svrhu propisanu člankom 1. ovoga Zakona svojim
općim aktima mogu propisati način i uvjete za ostvarivanje prava roditelja na novčanu pomoć
u većem opsegu od propisanog ovim Zakonom ili pružanje pomoći u naravi.
(2) Vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i fizička
osoba, u svrhu propisanu člankom 1. ovoga Zakona mogu pružiti novčanu ili pomoć u naravi
roditeljima, ako to nije u suprotnosti s ovim Zakonom.
(3) U svrhu propisanu člankom 1. ovoga Zakona mogu se osnivati zaklade i fondacije.
XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 60.
(1) O zahtjevima za ostvarivanje prava na rodiljni dopust i rodiljnu naknadu, kao i o drugim
zahtjevima za ostvarivanje prava prema posebnim propisima koji se odnose na zaštitu
majčinstva, koji nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat
će se prema propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Osobe koje su se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatekle u korištenju prava iz
stavka 1. ovoga članka mogu pisanim zahtjevom od mjesno nadležne ustrojbene jedinice
Zavoda zatražiti ostvarivanje tog prava prema odredbama ovoga Zakona ako je to za njih
povoljnije.
Članak 61.
(1) Korisnik prava na dopust do sedme godine života djeteta ili na rad u skraćenom radnom
vremenu radi njege djeteta s težim teškoćama u razvoju s pravom na novčanu naknadu prema
propisima iz područja socijalne skrbi, koji je ovo pravo ostvario do dana stupanja na snagu
ovoga Zakona, zadržava stečeno pravo.
(2) Korisnik iz stavka 1. ovoga članka može pisanim zahtjevom od mjesno nadležne
ustrojbene jedinice Zavoda zatražiti utvrđivanje prava utvrđenih ovim Zakonom, ako je to za
njega povoljnije, u kojem slučaju od dana pravomoćnosti tog rješenja ostvaruje prava prema
ovom Zakonu. (3) Zavod je dužan u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona preuzeti, a
nadležni centar za socijalnu skrb je obvezan predati pripadne predmete korisnika prava iz
stavka 1. ovoga članka.
(4) Sadržaj dokumentacije iz stavka 3. ovoga članka Zavod i nadležni centar za socijalnu skrb
utvrđuju sporazumno.
(5) Novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka u roku iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju
se u državnom proračunu na razdjelu nadležnog ministarstva za socijalnu skrb.
(6) Po isteku roka iz stavka 3. ovoga članka sredstva za isplatu novčanih naknada korisnicima
iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na razdjelu ministarstva
nadležnog za obitelj.
Članak 62.
(1) Nadležni ministar donijet će pravilnik iz članka 16. stavka 2., članka 21. i članka 23.
stavka 6. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar nadležan za obitelj donijet će propis iz članka 55. stavka 4. ovoga Zakona u roku
od 60 dana, a propis iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona u roku od 120 dana od dana
njegova stupanja na snagu.
Članak 63.
Do stupanja na snagu propisa iz članka 62. ovoga Zakona ostaju na snazi:
1. Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na novčanu naknadu za porodni dopust nezaposlene
majke koja je stekla pravo na naknadu pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, nezaposlene
majke koja ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i
majke koja je korisnica mirovine (»Narodne novine«, br. 105/01.),
2. Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na dopust trudnice ili žene koja doji dijete
(»Narodne novine«, br. 103/06.),
3. Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta (»Narodne
novine«, br. 103/06.),
4. Pravilnik o pravima roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad s
polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta (»Narodne novine«, br. 92/03.);
5. Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja prava na pomoć za opremu novorođenog djeteta
(»Narodne novine«, br. 58/94.).
Članak 64.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o rodiljnom dopustu majki koje
obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki (»Narodne novine«, br. 24/96., 109/97.,
82/01. i 30/04.) te odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«,
br. 85/06., 105/06., 118/06., 77/07., 111/07. i 35/08.) u dijelu u kojem su u suprotnosti s
odredbama ovoga Zakona

izvor

zakon je majka