Kako pripremiti i što staviti u kompost

Koje sve neobične stvari možete staviti u kompost


Većina ljudi koji imaju vrt ili cvjetnjak znaju osnove kompostiranja. Znaju da kompost mogu dobiti uz pomoć ostataka povrća, lišća, trave. Ali malo tko zna da za dobar kompost mogu poslužiti i vrećice čaja koje ste iskoristili. Pa čak i životinjska dlaka (na primjer, mačja ili pseća). Ono što ćemo vam navesti u popisu koji slijedi, stvari koje vam mogu biti od koristi ako radite kompost. Naravno, neke od njih nisu za svakoga i neće ih svatko imati, ali bez obzira na to, dobro razmislite o mogućnostima. Shvatit ćete da bi svijet bio puno manje zagađeno mjesto kad bi svatko (ne nužno samo oni koji prave kompost) na gomilu za kompost dodao još ponešto:

Iz kuhinje

Filtri za kavu, ostatci kave
Iskorištene papirnate maramice
Kutije za pizzu iskomada na sitno
Papirnate vrećice -  smotane u kuglice ili poderane na komadiće
Mrvice sa stola
Ustajali kruh, krekeri, žitarice, pahuljice
Iskorišteni kartonski tanjuri (osim ako nisu presvučeni filmom od voska)
Celofanske vrećice (ali prave celofanske vrećice, ne plastične)
Staro bilje i začini
Kora od pizze
Pljesniv sir
Istopljeni sladoled
Čepovi za vino (pluto)
Kora orašastih plodova (osim oraha jer njihova kora može biti toksična za biljke)
Stari pekmez i marmelada
Ustajalo pivo ili vino
Karton za jaja u komadićima
Kalupi za muffine (papirnati)
Vrećice za čaj


Iz kupaonice

Papirnate maramice, iskorištene
Vaša kosa ostala na četkama
Rola toaletnog papira
Odsječeni nokti
Urin
100-postotni pamučni jastučići
Lufa spužva


Osobne stvari

Kondomi od lateksa
Kartonski aplikator za tampone


Iz ormara

Otpaci od prediva
Stara vunena odjeća
Stara pamučna odjeća


Iz ureda

Računi i ostali papiri
Omotnice (bez plastičnih prozorčića)
Ostatci olovke nakon šiljenja
Iskomadane posjetnice
Priznanice


Oko kuće

Sadržaj vrećica iz usisavača, ali ne i vrećice
Iskomadane i na komadiće poderane novine (pod uvjetom da u njima nema olova)
Lišće, stabljike i općenito ostati bilja nakon uređivanja
Uginulo bilje i cvijeće
Iskorištene šibice
Pepeo iz peći, cigareta, roštilja


Stvari za tulume i blagdansko-praznična okupljanja

Baloni, lateks
Papirnate maramice
Bale sijena
Božićno drvce, iskomadano, naravno
Vijenci od zimzelenih biljaka
Rafija (lika)


Od kućnih ljubimaca

Pseća i mačja dlaka
Izmet manjih životinja (kunića, zečeva, hrčaka. itd.), mačaka i pasa ne!
Novine s ptičjim izmetom (iz krletke), ali novine općenito (ako sadrže boje s olovom) i časopise u boji ne!
Perje
Riblja hrana, suha pseća ili mačja hrana


U kompost ne stavljati:

Biootpad koji je bio u kontaktu s naftom, benzinom ili pesticidima i uljanim bojama
Kosti, meso, jela od mesa
Jako bolesne biljke
Lišće oraha
Lakirano ili bojano drvo
Papirnate pelene
Plastiku, metal, staklo

Izvor

Kako pripremiti kompost

Uz malo spretnosti i dobre volje i nešto znanja, možemo dobiti prirodno gnojivo za poboljšavanje kakvoše tla pri sadnji voćaka, uzgoju povrća, cvijeća i travnjaka. Kompost je organsko gnojivo koje se proizvodi iz biljnog kuhinjskog otpada, raspadanjem njegovih organskih tvari. Proizvodeći kompost rješavamo se nepotrebnog smeća i recikliramo, jer gotovo da ne postoji prirodni otpadak koji se ne može ponovo iskoristiti.
Odabir mjesta za kompostište
Kad smo se odlučilli kompostirati, prvo valja odabrati mjesto za kompostište. Ono će biti u sjenovitom dijelu vrta, u nekom kutu zaštićenom od jakog vjetra, a da ne bi narušio izgled vrta oko posude za kompost možemo posaditi razno puzajuće bilje, primjerice ukrasne tikvice, buće, tikve, slak, dragoljub i slično. Kada se ove biljke razviju, one će, osim lijepog izgleda, i održavati kompost vlažnim, a posade li se po površini posude obogaćivat će ga dušikom (tikve, buče).
Za pripremu komposta mogu se koristiti zeleni industrijski sanduci za kompost, kao u gradskom vrtu na našoj fotografji, ili improvizirani stari sanduci sa razmaknutim letvicama radi bolje cirkulacije zraka. Na jednoj strani sanduka napravi se pomične pregrada radi lakšeg rukovanja. Kompostište se može načiniti i od starih opeka složenih naizmjence što također omogućava strujanje zraka. Ili se gusta žičana mreža postavi u krug ili četverokut pomoću ljestvica. Ono što je bitno je da je materijal prozračan. Imate li dostatno prostora preporučljivo je postaviti dvije posude jednu pokraj druge, tako da se jedna puni, dok se u drugoj, napunjenoj odvija proces zrenja komposta. Koliko će kompost sazrijevati, ovisi o vrsti otpadaka, temperaturi i bakterijama.
Slaganje slojeva otpada
Otpatci za kompost počinju se slagati na travnatu površinu ili na zemlju, a nipošto ne na betonsku podlogu. Od dna se slaže grublji materijal – grane, deblje stabiljke narezane na kompade 10 do 15 cm. Slažu se veoma rahlo. Ovaj će sloj omogućiti bolju cirkulaciju zraka i bolje otjecanje vode.
Na to se rahlo naslažu razni organski otpatci iz kuhinje (nikako ne plastika) i vrta, lišće, pokošena trava, slama, grančice od rezanja živice, grmlja i drveća, te stari papir i karton. Dobro je povremeno dodati i lišće gaveza koje će potaknuti vrenje i razvijanje više temperature.
Između otpadaka je preporučljivo staviti tanak sloj zemlje ili starijeg komposta, te nešto stajskog gnojiva ili gnojiva od peradi. Najpovoljnija je visina hrpe oko 1,5 metara. Dozrijevanjem se hrpa sliježe i snizuje gotovo do jedne četvrtine prvobitne zapremnine.
Ubrzavanje zrenja komposta
Pri punjenju kompostišta posebno treba paziti da se ne stavlja bolestan niti zaražen biljni otpad (grinje, uši, pepelnica). Za zrenje smjesa važno je omogućiti dobru cirkulaciju zraka, dovoljno bakterija koje pospješuju zrenje te dosta vlage i topline. Dozrijevanje se ubrzava prskanjem mlakom, malo zaslađenom vodom. Obično se stavlja i malo vapna, da bi se umanjila kiselost koja se razvija pri zrenju komposta.
Napunjen prostor kompostišta prekrije se drvenom rešetkom, jutenom vrećom ili nekim drugim prozračnim materijalom, ali nikako plastičnim. Tijekom zrenja komposta u sredini mase temperatura može doseći do 50 stupnjeva Celzijusa. To pogoduje uništenju štetnih mikroorganizama, a ostaju oni korisni za pretvaranje otpadne mase u kompost. On će brže sazrijevati ako se masa nekoliko puta preokrene. Za ovo prebacivanje valja odabrati tmuran, a ne sunčan i topao dan, kako se masa ne bi osušila.
Kompost je zreo kad poprimi miris šumske zemlje i kad u njemu više nema gusjenica. Zreli se kompost prosije kroz gusto sito da bi se uklonili veći, eventualno nerazgrađeni ostaci koji se bacaju na hrpu za kompostiranje. Kompost se ne ukopava u zemlju, nego se grabljama razgrne po površini gredica. Kompost ne valja stavljati na hladno i smrznuto tlo, nego u proljeće kad je zemlja već dovoljno zagrijana, ili u jesen dok je još toplo.