Dinosauri su bili znatno viši nego što se mislilo

Studija s MU Sveučilišta Ohio otkriva da je deblja hrskavica mogla doprinijeti visini više od 30 centimetara, otkriće također ima implikacije za držanje tijela i brzinu životinja.
Možda se čini očitim da je nožna kost dinosaura povezana s kosti kuka, no što se nalazilo između kostiju nešto je manje očito. Sada istraživači sa Sveučilišta Missouri i Sveučilišta Ohio otkrivaju da su dinosauri imali debele slojeve hrskavice u svojim zglobovima, što znači da su možda bili značajno viši nego se prethodno smatralo. Studija je objavljena prošlog tjedna u časopisu PloS ONE koji izdaje Public Library of Science.
"Naša studija udova današnjih srodnika dinosaura pokazuje da su dinosauri bili znatno viši nego se prethodno smatralo" kaže Casey Holliday, glavni autor studije i profesor anatomije na Školi medicine pri MU. "Krajevi mnogih dugih kosti dinosaura, što uključuje kosti nogu kao što su bedrena kost ili goljenična kost, su zaobljeni i hrapavi te im nedostaju glavne spojne strukture kao što su kondili, koji su zapravo izbočine kosti. To ukazuje da je ove strukture formirala vrlo debela hrskavica, te time i same zglobove, te bi ona značajno doprinijela visini određenih dinosaura. Ova studija pruža nam nove podatke o tome kako i zašto su kod gmazova i sisavaca, poput primjerice ljudi, zglobovi izgrađeni s toliko različitim odnosima kosti i hrskavice."
Holliday i Lawrence Witmer, profesor anatomije sa Koledža osteopatske medicine pri Sveučilištu Ohio proveli su istraživanje na nojevima i aligatorima, današnjim najbližim srodnicima dinosaura te su zatim proučavali fosilizirane udove različitih dinosaura uključujući Tyrannosaurus rexa, Allosaurusa, Brachiosaurusa i Triceratopsa. Skupina je odredila da je duljina udova aligatora i nojeva uključivala između 6 i 10 posto hrskavice. Koristeći "korekcijski faktor hrskavice" Holliday je odredio da su mnogi dinosauri roda Theropoda, poput Tyrannosaurusa, bili samo malo viši dok su dinosauri roda Ornithischia i Sauropoda, poput Triceratopsa i Brachiosaurusa, mogli biti i do 10 posto (ili čak i više) viši nego što se smatralo. Primjerice, Brachiosaurus, za kojeg se prije smatralo da je bio visok gotovo 13 metara, možda je zapravo bio skoro 30 centimetara viši zbog dodatne zglobne hrskavice.
"Ova je studija značajna je pokazuje da kosti ne mogu uvijek govoriti same za sebe" kaže Witmer. "Kako bismo razumjeli kako su se dinosauri kretali, moramo analizirati kosti kao da su unutar njihovih tijela, uključujući i njihovu hrskavicu. Kosti dinosaura postavljene u muzejima ne pokazuju dovoljno točno što su zapravo životinje imale u svojim tijelima tijekom života jer su hrskavične kapice izgubljene zajedno s ostalim mekim tkivima. Saznanje koliko je hrskavice izgubljeno omogućuje nam bolje rekonstruirati strukturu kosti živog dinosaura, što nam zatim omogućuje da bolje razumijemo kako su se dinosauri kretali i živjeli."
Razumijevanje struktura mekih tkiva kod dinosaura moglo je također imati implikacije za njihovu brzinu i držanje tijela. Dok povećanje dužine udova u pravilu znači da je životinja bila viša, to također može značiti bržu ili sporiju životinju, ovisno o tome na koji način utječe na kostur, kaže Holliday. Otkriće bi moglo imati važne implikacije na to kako znanstvenici trenutno shvaćaju anatomiju dinosaura. Kosti dinosaura drugačije su od kosti sisavaca, uključujući i ljude. Sisavci imaju male izbočine na kraju svake kosti koje im pomažu da se kosti međusobno povežu s drugim kostima u zglobu, poput dijelova slagalice. Kosti su povezane vrlo tankim slojem hrskavice koja oblaže zglob, no često se istroši te time dovodi do bolnih stanja kao što je artritis. U usporedbi sa sisavcima, kosti dinosaura imaju zaobljene krajeve i nikakvog očitog načina za povezivanje jedne kosti s drugom. Strukture mekih tkiva poput hrskavice i mišića ostavljaju tragove na kostima, koji omogućuju paleontolozima izradu sofisticiranih determinacija fizičkih atributa dinosaura.
Aligatori imaju glatke, zaobljene kosti dok kod kosti mladih nojeva nalazimo hrapave površine koje označavaju gdje su krvne žile hranile velike hrskavične strukture u zglobovima. Obje su karakteristike jednake kod kostiju dinosaura. Hollidayeva skupina secirale su kosti aligatora i nojeva i napravile odljeve kosti s hrskavicom. Skupina je zatim uklonila hrskavicu i usporedila kosti s odljevima. Kosti bez hrskavice bile su između 4 i 10 posto manje. Iz dokaza su Holliday i njegova istraživačka skupina zaključili da su određeni dinosauri imali značajnu količinu hrskavice i zbog toga su bili viši nego se prethodno procjenjivalo. U budućnosti, Holliday se nada da će u suradnji s veterinarima s MU proučiti kako su i zašto različiti kralježnjaci razvili zglobove s različitim omjerima hrskavice i kosti.


Izvor: http://www.znanost.com/

Pa možda i jesu..oni imaju kosti i na osnovu njih su odprilike im visinu procjenjivali...što ne znaći da nisu fulali... jer su im tetive puno deblje nego su procijenili. Tko zna što sve još su promašili.

Blago rečeno malo znaju o njima.

Ma znaj malo o ovim što danas još hodaju ..što će oni saznati o nekim životinjama koje su danas samo okamine

Znaju o njima baš na osnovu današnjih gmazova jer su se osim u veličini vrlo vjerovatno malo razlikovali.