Nalazišta dijamanata

Indija

Do 18. Stoljeća su Indija i Borneo bili jedini dodavatelji dijamanata. Odavde dolaze i neki od velikih i poznatih dijamanata kao što su Koh-i-Noor, Veliki Mogul, Orlov ili plavi Hope. Današnje značenje indijskih nalazišta je zanemarivo.



Australija

Australija je zemka sa vjerojatno nejvećom produkcijom dijamanata. Trenutni iskopi se provode u primarnom nalazištu Argyle ,koji se zove AKl u zapadnom djelu Australije u oblasti Kimberley ( nije to Kimberley u Jižnoj Africi) i na osnovi dostupnih informacija je to za sada najproduktivniji iskop u svijetu. U 1998 godini je bio najveći iskop do sada –preko 43 miliona karata dijamanata za godinu dana. Pretpostavlja se da će biti iscrpljen do 2018 godine. Koncentracija dijamanata u australskim lamproitima je nekoliko puta veća, nego prosječna koncentracija svjetskih depozita dijamanata u kimberlitu. AKl sadrži dijamante u koncentracijama i do 7 ct na tonu mase. Većina kamenova je kvalitete jeftinih kamenova za nakit. Mogu se ali naći i vrlo rijetki roza kameni za kojima je potražnja vrlo velika i koji se najčešće prodaju individualno na aukcijama.



Bocvana

Je to susjedna zemlja Južnoafričke republike i ima vlastiti bogati depozit dijamanata odlične kvalitete. Većina površine u Bocvani je pustinja. Pronalazak nekoliko dijamanata u riječnim sedimentima potaknuo je inicijativu za geološkog istraživanje na osnovi kojeg je bio pronađen kimbrlitski „dimnjak“ Orapa (1967 godine) – do danas treći najproduktivniji iskop i slijedio je 1973 g. iskop Jwaneng i 1977 g. Letlhakane, koji je danas već iscrpljen. Kod otvaranja iskopa Jwaneng bilo je potrebno dovesti cijevima vodu iz udaljenosti 50 km. Dalje je trebalo izgraditi elektranu za opskrbu dijamantnog rudnika i grada novo izgrđenog usred pustinje. Grad ima sve potrebne sadržaje i osigurava smještaj osoblja na najvišoj mogućoj razini udobnosti u sredini negostoljubive pustinje. Današnja produkcija iskopa je otprilike četvrtina svjetske proizvodnje dijamanata za nakit i trenutno je to drugi najproduktivniji rudnik. Samo manje od 1% dijamanata iz ovog rudnika je lošije kvalitete od kvalitete za nakit. Sva tri rudnika u Bocvani vodi tvrtka Debswana Diamond Company Ltd. Ova je tvrtka nastala suradnjom tvrtke De Beers i bocvanske vlade kada svaka strana ima isti udio u ovoj tvrtki.



Rusija

Jako bogata su i ruska ležišta, od kojih su najveća bila otkrivena između godine 1954 i 1959. Od tada je produkcija ruskih rudnika bila preko150 milijuna karata dijamanata, od toga 20% je kvaliteta za nakit i investicije. Dijamantni krateri se nalaze u Jakutskoj pokrajini na Sibiru. U pokrajini se nalazi nekoliko desetina kimberlitskih kratera, ali dijamantni su samou nekima od njih. Među najpoznatije spada ležište Mir i Udačnyj- četvrti najproduktivniji dijam. rudnik na svijetu. Rudnik Jubilejnyj je na osmoj ljestvici. Kamenovi su u prosjeku veći nego u drugim svjetskim ležištima i njihova kvaliteta je većinom dosta visoka. Oko 37 posto dijamanata su pogodni za korištenje u nakitu. (draguljarstvu). Vađenje dijamanata tamo je naporan posao sa teškim uvijenima rada, temperatura često pada i nekoliko desetaka stupnjeva ispod nule i zemlja je smrznuta i to 300 m dubine. To sve čini ovaj iskop dosta skupim. Dijamante vadi akcionarsko društvo ALROSA, u kojem glavni udio ima ruska država.


Južnoafrička Republika

Jedni od najslavnijih rudnika dijamanata nalaze se u Južnoj Africi, gdje je također pred kraj 19. stoljeća došla dijamantna groznica. Priča o dijamantima u JAR počine u 1866 godini, kada je farmer Schalk van Niekerk primijetio u rukama petnaestogodišnjeg dječaka iz susjedstva svjetlucavi kamenčić. Kamen je dobio ime Eureka i teži preko 21 karat .U godini 1869 došlo je do novog otkrića –prelijepi dijamant težine 83,5 karata koji je dobio ime Zvijezda Južne Afrike i rasplamsao je dijamantnu groznicu. Tijekom nekoliko godina bili su pronađeni važni prvotni dijamantni kimberliti – Jagersfontein u kolovozu 1870, slijedio je Dutoitspen u rujnu 1870, Bulrfontein početkom godine 1871, De Beers u prolječe 1871, Kimberley u srpnju 1871, Wesselton u rujnu 1890, Premier u godini 1896 i kao jedan od posljednjih Finsch u godini 1965. U isto vrijeme je najproduktivniji rudnik u JAR kimberlit nazvan Finsch( deseti najproduktivniji rudnik svijeta), koji je bio otkriven kao posljednji. Neka nalazišta bila su definitivno zatvorena (Jagersfontein, Kimberley), drugi nastavljaju u eksploataciji do danas (Dutoitspan i drugi). Produktivnost kimberlita u JAR kreće se oko 1 ct dijamanata na 1 tonu iskopanog materijala. Mnogi kameni su vrlo kvalitetni. Na primjer u južnoafričkim rudnicima bili su nađeni do sada najveći sirovi dijamanti – Cullinan, koji je težio u sirovom stanju preko 3000 ct.



Kanada

Najmlađe veliko ležište dijamanata je rudnik Diavik ( šesti najproduktivniji na svijetu, priprema se na dubinski iskop) iEkati ( sedmi najproduktivniji na svijetu),smješteni su na sjeveru Kanade. Godine 1985 geolozi Chuck Fipke i Stewan Blusson pronašli su u većim dijelom godine smrzloj sjeverno kanadskoj pokrajini Lac de Gras teške minerale, koji indiciraju postojanje dijamantnih kimberlita. Slijedeće detaljno ispitivanje pokazalo je prisutnost kimberlitovih kratera s sadržajem dijamanata jako dobre kvalitete za nakit (draguljarska kvaliteta). Slijedilo je otvaranje rudnika i godine 1999 počela je exploatacija. Većinski vlasnik, firma BHP Diamonds Inc. daje na tržište samo kamene visoke kvalitete brušene direktno u Kanadi. Svaki dijamant iz Ekati mora imati težinu minimalno 0,30 ct i isporučivan je zajedno sa tri certifikata: certifikatom da je pravi i o kvaliteti od American Gem Society Laboratories (AGS), certifikatom vlade kanadskog sjeverozapadnog teritorija koji potvrđuje da je dijamant kanadskog porijekla i na kraju certifikat firme koji garantira da kamen potječe iz rudnika Ekati. Pretpostavlja se da će ovaj rudnik raditi oko 25 godina, to znači do 2023 godine. Interesantno je to što pristup tom rudniku je samo zimi po smrznutom terenu.



Angola

Deveti najisplativiji dijamantni rudnik je Catoca u Angoli. Osnovan je bio 1997 godine i njegova produkcija još uvijek raste. U 2007 godini je bilo izvađeno 6,1 milijuna karata.



Namibie

Nenastanjenu obalu Namibije od davnine su mornari zvali «Obala kostura». Dugo pak nitko nije slutio da upravo pod pijeskom te obale su skrivene visoke koncentracije kvalitetnih dijamanata.

Vađenje u tom području je vrlo otežano. U prvom redu potrebno je odstraniti nekoliko metara debele sedimente, koji ne sadrže dijamante. Iskopani šljunak koristi se za izgradnju do 20 m visoke obalne brane. Vađenje je spojeno s pažnje vrijednim sigurnosnim mjerama: nikakva oprema (kopači, teretna vozila, radni strojevi), koja je jednom ušla u unutrašnjost dijamantnog prostora, ne smije ju nikada napustiti, jer bi kompletan pregled stroja koji napušta prostor i eventualan gubitak kamena bilo skuplje nego je cijena stroja, koji je ostavljen unutar prostora. Isto tako granica teritorija kako u smjeru prema unutrašnjosti, tako i smjerom do oceana su jako strogo kontrolirane. Činjenica, da dijamanti smješteni u priobalnim sedimentima zahtijevaju ekstremno dugi transport, izrazila se isticanjem klasifikacije kamena. Transport su dočekali samo kameni najveće kvalitete. Ostali su bili putem dugim stotinama milja zbog stalnog trenja s drugim stvarima uništeni. Posljedica je da 95 posto iskopanih kamena je kvalitete za nakit.



Druga svjetska ležišta

U Africi se dijamanti pojavljuju i vađeni su u nizu daljnjih zemalja – u Lesotu, Zairu, Angoli, Tanzaniji, Srednjoafričkoj republici, dalje na sjever u ravničarskoj Africi su Gana, Obala slonovače, Burkina Faso, Gvineja, Liberija i Siera Leone.

Ukupno je na svijetu iskopano preko 100 milijuna karata godišnje. Od toga je 80 posto dijamanata industrijske kvalitete i oko 20 posto draguljarske kvalitete. De Beers dobiva iz 20 rudnika na jugu Afrike ukupno oko 30 milijuna karata, što je oko 40 posto vrijednosti svjetske produkcije.






[Izvor