Automobili državi donose čak 50% više prihoda od turizma

U recesijskoj godini prihod države od vozača biti će oko 15,8 milijardi kuna . Premda zvuči nevjerojatno, bez primanja koja su direktno vezana uz vlasnike automobila država bi bila suočena s financijskim kolapsom.

Još zanimljivije zvuči usporedba s turizmom koji svi gledamo kao najsvjetliji primjer našega gospodarstva, prema kojoj je očito da vozači državi osiguravaju osjetno više novca. Naime, ukupni prihod turizma kreće se oko 51 milijardu kuna, a u državnu blagajnu, prema procjenama stručnjaka, stiže oko 10,9 milijardi kuna.

Opet skuplje gorivo

Razlika od gotovo pet milijardi kuna jasno pokazuje o kakvim je iznosima ovdje riječ, a država bi barem zbog toga ipak trebala pokazati malo više poštovanja prema vozačima. No, umjesto izlaska u susret vozačima, nedavni rebalans proračuna donio je nove brige prema kojima će hrvatski vozači ponovno preuzeti najveći teret krize.

Povećanje trošarina na bezolovne motorne benzine za 25 lipa po litri, odnosno sa 1,65 na 1,9 kuna prouzročila je povećanje maloprodajnih cijena istih goriva za tridesetak lipa. I dok ministar financija Ivan Šuker tvrdi da su trošarine na benzin u Hrvatskoj među najnižima u Europi, Vlada od povećanja tih trošarina do kraja godine očekuje dodatnih 70 milijuna kuna proračunskih prihoda, dok se iduće godine očekuje dodatnih 220 milijuna.

Kako je povećanje trošarina na motorni benzin, uz povećanje trošarina na cigarete, jedino povećanje javnih prihoda na temelju dugoočekivanog, ali po konačnom rezultatu razočaravajućeg rebalansa, iz toga proizlazi da bi hrvatski vozači opet morali podnijeti najveći teret krize.

Brojni nameti

Budući da vozači već sada kroz brojna porezna i druga davanja na godišnjoj, mjesečnoj i dnevnoj bazi značajno pridonose državnim i lokalnim proračunima, nije korektno što se upravo njih tretira kao jedine žrtve restrikcijskih škara.

Osim vozača, državi tako izdašan prihod ne omogužava niti jedna druga društvena skupina. Međutim, prilikom izrade državnog proračuna za sljedeću godinu, kao i kod njegovih rebalansa, vozače, nažalost, nitko neće zastupati.

Hrvatski vozači su za državu neiscrpan izvor

Prihodi države vezani uz auto-industriju najvećim dijelom idu na račun prodaje novih automobila, odnosno poreza i naknada na gorivo. Ukupan iznos je 12,77 milijardi kuna, a na to još stižu prihodi od cestarina, rabljenih automobila, osiguranja, registracija, rezervnih dijelova, parkiranja, prometnih kazni, auto-škola, auto-plina, servisa, naknade za prijevoz trajektima i željeznicom, te porezi i doprinosi na plaće mehaničara, prodavača, vulkanizera itd. Ukupna brojka od 15,8 milijardi kuna osjetno je veća od ukupnih prihoda turizma kojim se često volimo hvaliti.

http://autoklub.jutarnji.hr/