Već tjednima svijetom haraju ekstremne vremenske nepogode. Kiše u Pakistanu, vrućine u Rusiji, uragani na Karibima, klizanje zemlje u Kini. Takve promjene koje su pogodile Zemlju začuđuju čak i znanstvenike.
Ruski fizičar Vladimir Rjabinin, koji sudjeluje u istraživačkom programu o svjetskoj klimi WMO-a (Svjetske meteorološke organizacije) u Ženevi, smatra da to nije normalno. No, uzroci tih nepogoda se ne mogu točno otkriti nego su samo nagađanja.
tanski meteorološki ured je do sada otkrio da je cirkulacija zraka na području istočne Europe i Azije bila poremećena jer je 'mlazna struja' tjednima bila blokirana. Mlazna struja je atmosfersko strujanje vrlo velike brzine oko cijele Zemlje – često ga koriste zrakoplovi koji iz Amerike lete za Europu, budući da im ta struja skraćuje dužinu leta i štedi gorivo. Uobičajen tok tog strujanja je sa zapada na istok. Ali, ovoga ljeta mu je na put stalo stabilno područje visokog tlaka, što je dovelo do 'blokade', kako to nazivaju meteorolozi, pa je mlazna struja skrenula prema jugu. Tako je hladni zrak iz umjerenog pojasa došao do toplog i vlažnog monsunskog zraka, što je dovelo do olujnog nevremena u južnoj Aziji i stvorilo dodatne količine kiše, piše Deutsche Welle.
Monsunske kiše nisu ništa čudno u ovo doba godine. U tropskom dijelu Tihog oceana svakih se par godina izmjenjuju prirodne vremenske pojave El Nino i La Nina.
Za vrijeme El Nina se istočni dio Tihog oceana ispred južnoameričke obale zagrije. U zapadnom, ispred Azije, tada je hladno. Za vrijeme La Nine je upravo obrnuto. Trenutno je Tihi ocean u fazi La Nine, što ima utjecaja i na Indijski ocean i tamošnje monsune.
Znači, La Nina je prirodno pojačanje indijskih monsuna ove sezone.
No, što je s globalnim zatopljenjem? Ima li ono ikakve veze s velikim požarima u Rusiji i poplavama u Pakistanu?
Stručnjak Rjabinin o tome kaže: "Prema izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz 2007. godine, raste vjerojatnost da takve ekstremne vremenske nepogode budu sve češće i jače. Ovo čega smo sada svjedoci poklapa se s tom prognozom. Smatram da se moramo pripremiti na takve redovite, vrlo intenzivne događaje."
Val vrućine je 2003. godine zahvatio središnju Europu. Ove godine je Rusija, pak, doživjela apsolutne rekordne temperature. Prema predviđanjima meteorologa, takve bi se ekstremne vremenske prilike trebale ponavljati svakih tisuću godina.
No, ti ekstremi koji se tako često ponavljaju ne čude Heinza Wannera, direktora Istraživačkog centra za klimu Sveučilišta u Bernu.
On kaže da je sve veći raspon temperatura, dakle razlika između rekordno visokih i rekordno niskih, normalan. Po njegovim riječima, do kraja stoljeća to se može još češće dešavati.
Monsuni, poput onih koji su ove godine poharali Pakistan, teoretski bi mogli postati još jači. To područje istražuje fizičar Anders Levermann, s Instituta za istraživanje posljedica klimatskih promjena u Potsdamu:
"Kao posljedicu globalnog zatopljenja očekujemo da monsun postane jači. To pokazuju svi modeli. Količina kišnih padalina će porasti. Mjestimično kiša neće ni prestajati. Ekstremne kiše mogle bi prouzrokovati klizanje zemlje ili slično." Time misli na klizanje zemlje i lavine blata, poput ovogodišnjih u Kini i Pakistanu, piše Deutsche Welle.
Izvor
________________________________________________________
Baš zašto ..tamo gdje je priroda sebi posadila drveče čovjek ga je porezao..gdje su bila jezera čovjek ih je isušio i sve što je priroda napravila da nam na planeti bude dobro mi to super brzo kvarimo i onda se pitamo Zašto je vrijeme poludilo!