Bakterije imaju "nos"

Uobičajena bakterija ima "nos" koji reaguje na mirise, objavili su naučnici. Studija je pokazala kako određene bakterije otkrivaju prisustvo rivala uz pomoć hemikalija u zraku.
Ovo otkriće znači da bakterije imaju četiri od pet naših poznatih osjetila. One mogu "vidjeti" reagujući na svjetlost, "osjetiti" jer reaguju na fizički dodir, imaju čulo "okusa" kroz neposredni kontakt s hemikalijama u okolini i imaju čulo "mirisa", jer otkrivaju molekule u zraku. Jedino im, zasad, nedostaje sluh.

U laboratorijskim testovima naučnici su pronašli kako dvije suparničke vrste bakterija, Bacillus subtilis i Bacillus licheniformus, isto reaguju na miris amonijaka koje izlučuje ona druga.

Svaka bakterija bi počela proizvoditi sluz, kako bi udruženim snagama kolonizirale određeno područje i izgurale sve potencijalne konkurente. Kao rezultat tih radnji dolazi do smanjivanja udaljenosti između dviju bakterijskih kolonija. Amonijak je, dakle, jedan od najjednostavnijih izvora dušika i ključna hrana za rast bakterija.

Jedan od istraživača, profesor na univerzitetu u New Castleu, Grant Burgess, je izjavio kako je osjećaj za miris uočen kod mnogih bića, čak i u kvascu i plijesnivoj sluzi, ali i da je veliki rezultat bio otkriće da bakterije osjećaju miris.

"Vjerujemo da u perspektivi to može biti prvi primjer kako su živa bića prvi put spoznala da mirišu druga živa bića. Ovo otkriće pokazuje i koliko su bakterije kompleksne i kako one koriste mnogo načina da komuniciraju jedne s drugima", kazao je profesor.

Bakterijske infekcije ubijaju milione ljudi svake godine i otkriće kako bakterije komuniciraju međusobno je od velike važnosti. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu "Biotechnology Journal" daje veliki doprinos i istraživanju zasad nepoznatih načina komunikacije među bakterijama.

"Sljedeći korak će biti da se identifikuje "nos", odnosno senzor koji zapravo omogućava bakterijama da osjete miris", rekao je drugi član tima, dr. Reindert Nijland.

Bakterijska sluz je glavni izvor infekcije koju uzrokuju medicinski materijali, kao što su umjetni kukovi ili implantati u grudima. Također, bakterijska sluz košta pomorsku industriju milione eura svake godine, jer usporava brodove i povećava potrošnju goriva. S druge strane, određena vrsta bakterijske sluzi može pomoći u čišćenju nafte nakon izlijevanja.

"Bakterijska sluz ima veoma važnu ulogu u medicini i industriji, a nakon što utvrdimo kako amonijak ima uticaja na njen razvoj, bit ćemo u velikoj prednosti", dodao je dr. Nijland, prenosi list "Telegraph".

(Sarajevo-x.com)

o Bože, bakterije komuniciraju jedna s drugom

još bi mogla koju uzeti za kućnog ljubimca... ::

meni je logicno ..sto god je zivo da komunicira ...zasto bi samo mi ljudi komunicirali izmedu sebe ..svako ima svoj nacin komuniciranja ..pa eto i bakterije ..samo ih molim da ,mene preskoce kad se dogovaraju gdje ce se nastaniti