Najjednostavnijije vrtne cvjetnice

NEZAHTJEVNE BILJKE


Trajnice su omiljena vrsta među svima koji se bave vrtlarstvom, a osim što žive i cvjetaju godinama, uglavnom nisu zahtjevne, pa će uspijevati čak i ako na njih s vremena na vrijeme zaboravite
Takav su primjer dnevni ljiljani, rudbekije, zvjezdani... No, kao i sve druge biljke, trajnice će cvjetati duže i ljepše ako im se pravovremeno malo posvetite, što znači da im krajem jeseni, kada su cvjetovi i listovi već suhi, treba odrezati sve nadzemne dijelove.
Najviše posla ima kad se trajnice prvi put siju ili sade
Vrtlari vole trajnice jer s njima uglavnom nema mnogo posla. Osim što u proljeće prije cvatnje treba odrezati suhe stabljike, a u sezoni izvaditi pokoji korov, ostale njege zapravo i nema, piše Kornelija Benyovsky-Šoštarić u svojoj knjizi 'Zeleni kvadrat, zdravlje iz organskog vrta'. Najviše posla bit će kad se trajnice prvi put siju ili sade.

U rano proljeće suhe nadzemne dijelove trajnica treba odrezati sve do tla pazeći da se pritom ne oštete mladi zeleni listovi ili pupovi. Orezivati se može i tijekom sezone rasta kako bi se potaknula nova cvatnja. Bujnija cvatnja može se postići i redovitim otkidanjem cvjetnih glavica tijekom cvatnje, a što se više otkidaju osušeni cvjetovi, bilje će stvarati više novih.

Ako nemate vremena previše se baviti svojim trajnicama, svejedno ih ponekad provjerite i pogledajte ima li oko njih korova koji im oduzimaju dio hranjiva i vode. Početkom sezone ukopajte oko korijena malo svježeg komposta, a svakih šest do sedam godina trajnicu izvadite i pomladite.

Autorica u knjizi kaže da lijepe i uspješne vrtove imaju sam ljudi koji rado čitaju i puno eksperimentiraju. 'Ne vjerujem u priče o pojedincima s čarobnim zelenim prstima ili onima kojima ništa ne uspijeva. Ako vas nešto stvarno zanima, sigurno ćete uspjeti', objasnila je Kornelija koja je svoju ljubav prema vrtlarstvu i prirodi nakon niza televizijskih priloga i emisija konačno pretočila i u knjigu.

Svoju filozofiju vrtlarstva opisuje riječima 'prirodno', 'opušteno' i 's užitkom' jer, ako nema užitka, bolje je i ne ulaziti u vrt. U knjizi daje savjete o vrtlarstvu za zaposlene ljude, baš poput i same autorice, koji za vrt imaju vremena tek vikendom.

Najjednostavnije trajnice:

Neven (Calendula sp.) je jednogodišnji cvijet, a budući da je njegovo sjeme otporno, može se sijati u jesen jer će tada cvjetati mnogo ranije. Želite li postići još jednu cvatnju, osušene ljetne cvjetove porežite do listova u podnožju biljke.


Dnevni ljiljan (Hemerocalis sp.) je visoka trajnica koja je lijepa i prije cvatnje jer stvara gusti sklop listova. Cvjeta ljeti, najbolje na suncu prema kojem će se, poput suncokreta, okretati njezini cvjetovi.


Uresnica (Cosmos sp.) cvjeta u kasnu jesen, visoka je i bujna, pa joj treba osigurati razmak od barem 45 cm. Budući da je nestabilna, sadi se u blizini ograda ili zidova, a sije se u proljeće.

Dragoljub (Tropaealum sp.) je iznimno otporna, izdržljiva biljka koju ne treba zalijevati. Cvate dugo tijekom ljeta i rane jeseni. Sije se na razmak od 30 cm ili više jer se može dosta raširiti.

Hortenzija (Hydrangea macrophylla) listopadni je grm koji cvate ljeti, a orezuje se u rano proljeće prije početka listanja ili u jesen tako da se uklone suhe cvjetne glavice, čime se cijela biljka skrati na 2/3 visine.

Rudbekija (Rudbeckia sp.) cvjeta u kasno ljeto i jesen. Dobro podnosi i sunce i blagu sjenu i ne treba je zalijevati. Razmnožava se dijeljenjem grumena s korijenjem u doba mirovanja.

Jorgovan (syringa sp.) je mirisni grm koji cvate u proljeće. Raste gotovo u svim uvjetima, a ne treba ga orezivati nakon cvatnje.

Zvjezdani (Astre sp.) je vrlo otporan, a cvjeta tijekom jeseni, nakon čega se režu do podnožja biljke.
Vrtni suncokret (Helianthus sp.) je barem trostruko niži od svog poljskog rođaka. Njegovi cvjetovi pojavljuju se ljeti u skupinama i veoma su teški, a biljki tijekom cvatnje treba potporanj.

Lavanda (Lavandula sp.) je niski zimzeleni grm bogate proljetne cvatnje intenzivnog mirisa. Nakon cvatnje, cvjetne stapke treba porezati pazeći da pritom ne režete staro drvo



Izvor:tportal.hr