Bakterijska ravnoteža koja nas održava zdravima

Tisuće bakterija, gljivica i drugih mikroba koji žive u našim crijevima bitno doprinose našem dobrom zdravlju. Oni razbijaju toksine, proizvode neke vitamine i esencijalne aminokiseline, te formiraju barijere protiv napadača.
Istraživanje objavljeno u časpisu Nature pokazuje da je 3,3 milijuna mikrobnih gena u našim crijevima brojčano nadmašilo prethodne procjene za cijelo ljudsko tijelo. Znanstvenici u European Molecular Biology Laboratory (EMBL) u Heidelbergu radeći unutar europskog projekta MetaHIT, te u suradnji s kolegama u Pekinškom Genomics Institute u Shenzhenu (Kina) ustanovili su referentni set gena za mikrobom ljudskih crijeva - katalog mikrobnih gena prisutnih u crijevima čovjeka.

Njihov rad dokazuje da se tehnike visoke propusnosti mogu koristiti za sekvencioniranje niza okolišnih uzoraka, te nas dovodi bliže razumijevanju kako održavati mikrobne ravnoteže koje nas održavaju zdravima. "Znajući koja kombinacija gena je potrebna za pravu ravnotežu mikroba koji rastu unutar naših crijeva, bi nam moglo dopustiti korištenje uzoraka stolice, koji su ne-invazivni, kao zdravstvene mjere", kaže Peer Bork, čija je grupa sudjelovala na EMBL u analizi. "Jedan dan bismo mogli biti u stanju liječiti određene zdravstvene probleme jednostavno, jedući jogurt s pravom bakterijom u njemu."

Ovaj katalog utočišta mikrobnih gena ljudskih crijeva će također biti koristan kao referenca za buduće studije s ciljem da se istraži povezanost između uređenja bakterijske genetike i pojedine bolesti ili aspekta života ljudi, kao što je dijeta.

Da bi dobili cjelokupnu sliku mikrobnih gena prisutnih u ljudskim crijevima, Bork i kolege su se okrenuli području u nastajanju - metagenetici, u kojoj istraživači uzimaju uzorke iz okoliša da bi proučavali i sekvencionirali slijed svih genetskih materijala sadržanih u njima. Oni su bili prvi koji su uposlili metodu visoke propusnosti pod nazivom ilumina, sekvenciranja u metagenetici, rastjerujući prethodne sumnje o provedivosti korištenja ove metode za takve studije.

S bakterijske točke gledišta, ljudsko crijevo nije najbolje mjesto za udomaćivanje, s niskim pH i malo kisika i svjetlosti. Dakle, bakterije su morale razviti sredstva za preživljavanje u tom izazovnom okruženju, koja ovo istraživanje sada počinje otkrivati. Znanstvenici su identificirali gene koje svaka pojedina bakterija treba da opstane u ljudskim crijevima, kao i one koje moraju biti prisutne da bi zajednica napredovala, ali ne nužno u svim pojedincima, jer ako jedna vrsta proizvodi nužni sastojak, druge ne moraju. To bi moglo objasniti druga znanstvena otkrića, naime da su mikrobiomi pojedinih ljudi više slični nego što se ranije mislilo: čini se da postoji zajednički skup gena koji su prisutni u različitim ljudima, vjerojatno zato što bi se osiguralo da se obavljaju ključne funkcije. U budućnosti, znanstvenici bi željeli istražiti da li iste ili različite vrste bakterija doprinose tim genima u različitim ljudima.



Izvor: esciencenews.com


Izvor: znanost.com