Salinitet oceana pokazuje intenzivniji hidrološki ciklus

Dokaz da je hidrološki ciklus u svijetu već postao intenzivniji, sadržan je u novom istraživanju koje će biti objavljeno u Američkom klimatološkom časopisu. Intenzivniji hidrološki ciklus znači da će suhe regije postati još suše, a područja s više padalina još vlažnija kako će temperatura atmosfere rasti.
Studija napravljena u koautorstvu CSIRO znanstvenika Paula Duracka i dr. Susan Wijffels pokazuje kako je površinska voda oceana unutar regija s više padalina 'osvježena', dok su oceani u regijama gdje dominira isparavanje postali slaniji. Rad također potvrđuje da je površinsko zatopljenje svjetskih oceana tijekom proteklih 50 godina prodrlo u dublje slojeve u unutrašnjosti oceana i izmijenilo obrasce saliniteta u dubini oceana. „Ovo je još jedna potvrda izravno iz svjetskih mora da se hidrološki ciklus Zemlje ubrzao“, kaže gospodin Durack – student doktorskih studija na zajedničkom programu Kvantitativna znanost o moru CSIRO-a i Sveučilišta Tazmanija. „Ovi obrasci promjena širokog razmjera kvalitativno su u skladu sa simulacijama o kojima je izvijestila Međuvladina komisija za klimatske promjene (Intergovernmental panel of Climate Change – IPCC).
„Dok bismo takve promjene u salinitetu očekivali u površinskom sloju oceana (gdje se događa otprilike 80 posto izmjene površinske vode), mjerenja ispod površine pokazuju znatno šire promjene pod utjecajem topline koje se protežu u dubinske slojeve oceana“, kaže gospodin Durack. Studija nalazi jasnu vezu između promjena u salinitetu na površini, uzrokovanih zagrijavanjem oceana, i ujedno promjena u sloju oceana ispod površine koji prati putanju, duž koje površinska voda putuje u unutrašnjost oceana.
Prosječna temperature površine oceana porasla je otprilike 0.4°C od 1950. godine. Kako se dio atmosfere blizu površine mora zagrijava, uzrokuje isparavanje više vode iz površinskog sloja mora koja se zatim seli u druge regije gdje pada u obliku kiše ili snijega. Obrasci saliniteta odražavaju razlike između oceanskih regija gdje oceani gube vodu u atmosferu i onih gdje se ta voda ponovo spušta na površinu u obliku neslane kišnice. „Promatranja padalina (kiše) i isparavanja nad oceanima tijekom 20. stoljeća vrlo su oskudna. Ove nove procjene promjena saliniteta oceana pružaju točno mjerilo kako bi se bolje potvrdili globalni klimatski modeli i počelo sužavati brojne nesigurnosti povezane s promjenama u hidrološkom ciklusu i oceanskim procesima u prošlosti i u budućnosti – možemo koristiti promjene u salinitetu oceana kao kišomjer“, kaže gospodin Durack.
Temeljeno na povijesnim zapisima i podacima dobivenim iz svjetske mreže izrađivača profila Argo Programa – robotske uronjive plutače koje bilježe i izvještavaju o razinama oceanskog saliniteta i temperaturi do dubine od dva kilometra- istraživanje je vodio admiralski brod Bogatstvo iz oceana (Wealth from Oceans) CSIRO-a, a djelomično ga je financirao Australski znanstveni program za klimatske promjene (Australian Climate Change Science Program). Australski Integrirani sustav za promatranje mora značajni je prinosnik globalnog Argo Programa. CSIRO je inicirao Nacionalne istraživačke brodove kako bi pružili znanstveno utemeljena rješenja glavnim istraživačkim izazovima i mogućnostima Australije. 10 admiralskih brodova formiraju multidisciplinarne skupine s industrijom i istraživačkom zajednicom.


Izvor: CSIRO Australia


Izvor: http://www.znanost.com/clanak/salinitet-oceana-pokazuje-intenzivniji-hidroloski-ciklus#ixzz0voD1EhfX