Zagonetka Sfinge

Od vremena staroegipatskog Novog Kraljevstva (oko 1400. g.pr.Kr.) pa sve do osnivanja suvremene egiptologije prije više od jednog stoljeca, vladalo je opce mišljenje da jevelika sfinga u Gizi postavljena na ulaz velikih piramida kako se uvijek vjerovalo kao njihov cuvar, napravljena zapravo prije razdoblja cetvrte dinastije (koje je zapocelo oko 2550 g.pr.Kr.). S druge strane, istražitelji iz dvadesetog stoljeca cvrsto su uvjereni da je upravo tada ona i napravljena oko 2500 g.pr.Kr. za vrijeme cetvrte dinastije i vladavine faraona Khafre (Kefrena) i da je njegovo lice upotrijebljeno kao model za lice sfinge. 1991. godine, egiptologe je uzdrmala vijest dr. Roberta Schocha, geologa sveucilišta u Bostonu, da postoje dokazi koji pokazuju da su ranija mišljenja bila ipak tacna i da Velika sfinga najvjerojatnije datira iz 7000. – 5000. g.pr.Kr. Tacnije, Schoch tvrdi da trup sfinge datira iz tog razdoblja, te zakljucuje da je taj velicanstveni div izgraden u nekoliko faza, od kojih je u prvoj fazi napravljen trup, a u zadnjoj je isklesana stražnja strana.

Vecina egiptologa smatra da je sfinga bila napravljena kao cuvar piramida, ali ako je Schoch u pravu, ona je postojala nekoliko tisucljeca prije tih gradevina. Roberta Schocha do tog su zakljucka doveli tragovi djelovanja vremenskih prilika koji su vidljivi na sfingi jer, dok druge gradevine na ovom podrucju imaju tragove abrazije pijeska i vjetra, na sfingi se vide tragovi erozije koju je uzrokovala voda, a posljednje je razdoblje poplava i kiša ovdje bilo izmedu 12.000 i 3.000. godina
prije Krista. Njegovo odredivanje starosti sfinge podudara se sa seizmickim ispitivanjima, pa se nada da ce dobiti dopuštenje egipatske vlade da
uzme uzorke sa sfinge za radioizotopno ispitivanje pri kojemu se upotrebljava klor. Osim toga Schoch ne vjeruje u teoriju da sfinga ima Kefrenovo lice.
Njegove tvrdnje potkrijepio je pozivajuci se na dokaze newyorškog foreznicara Franka Dominga, da je lice sfinge izrazito "africko" (tj.negoidno). Iako su njegova istraživanja naucno zasnovana, Schoch nije jedini suvremeni istraživac koji tvrdi da sfinga potjece iz razdoblja prije dinastija. U knjizi Zmija na nebu, samouki egiptolog John Anthony West iznosi mišljenje da je sfinga napravljena najkasnije 10.000 g.pr.Kr. ali je njegovu teoriju da su je napravili preživjeli s atlantide, zajednica egiptologa odbacila kao neosnovanu. Novinar Graham Hancock u svojoj knjizi Otisci bogova tvrdi da je sfinga doista napravljena u razdoblju prije dinastija i da ju je napravila civilizacija koja je prije postojala, vjerojatno na djelu Antarktika koji je bio pogodan za život, a poslije se naselila u drugim podrucjima svijeta, ukljucivši dolinu Nila. Bez obzira na to koliko to zvucalo vjerovatno, mora se priznati da sfinga uistinu potjece iz razdoblja prije dinastija, te da ju je napravila napredna ljudska rasa, a ne stari Egipcani; samo ostaj pitanje tko su oni
bili !? Poput svog dvojnika u grckoj mitologiji, Velika sfinga iz Gize vrlo je vješta u
postavljanju teških zagonetki.

Wall-e je napisao/la:

Bez obzira na to koliko to zvucalo vjerovatno, mora se priznati da sfinga uistinu potjece iz razdoblja prije dinastija, te da ju je napravila napredna ljudska rasa, a ne stari Egipcani; samo ostaj pitanje tko su oni bili !?

vanzemaljci? ::

Ne moraju biti ali nije ni isključeno.