Zablude o kremama za sunčanje

Izlaganje suncu bez odgovarajuće zaštite od ultraljubičastog
zračenja može povećati rizik za opekline, bore i rak kože. Ovo nisu
izmislili proizvođači krema za sunčanje.



Postoje dvije vrste ultraljubičastog svjetla: UVB, koji uzrokuje
opekline i može dovesti do raka kože, te UVA, koje prodire u kožu dublje
i može uzrokovati bore i rak kože, koji je najčešći tip karcinoma u
SAD-u, a više od 3,5 milijuna slučajeva dijagnosticira se svake godine.


Nažalost još su uvijek raširene zablude o kremama za zaštitu,
pogledajte najčešće:


1. Ne trebaju mi.

Mislite da vam zaštita o sunca ne treba ukoliko se ne izležavate na
suncu, no krema za sunčanje nije samo za one koji se sunčaju. Ako ćete
neko vrijeme biti vani, trebali biste imati zaštitu od sunca iako je
oblačno, jer i tada možete dobiti opekline. Ukoliko mislite ja sam
prirodno tamnije kože i ne trebam zaštitu od sunca, razmislite ponovno.


Ljudi tamnije kože rjeđe imaju opekotine, ali i oni isto mogu
izgorjeti i trebali bi nositi neki oblik zaštite od sunca koji štiti od
UVA i UVB zraka. Ako ste preplanuli od sunca ili pak solarija, to znači
da vam je koža oštećena. Preplanuli ten može biti djelomična zaštita, no
još uvijek možete izgorjeti.


Postoji mit da biste trebali preplanuti pred odlazak na godišnji
odmor, jer bi se tako mogli zaštiti od opeklina, no to nije istina. Ten
koji dobijete u solariju ne štiti vas od opeklina, drugačiji je, jer je
dobiven iz velike količine UVA, koji brzo zatamnjuje kožu.


Ako zbog osjetljivije kože gajite zabrinutost oko nove kreme za
sunčanje, možete je najprije probati na unutrašnjost vaše ruke.

Nosite zaštitnu odjeću. Odjeća i kapa su čak i bolje od krema za
sunčanje, što više kože prikrijete, to vam je potrebno manje kreme za
sunčanje.


2. SPF moje šminke je dovoljan?

Da bi ovo bilo istina trebali biste nositi šminku sa najmanje SPF
30. Najlakši pristup je da koristite ovlaživač lica u kojem je krema za
sunčanje već u njemu. Nije loše imati zaštitu od sunca u sastavu vaše
šminke za lice, no smatrajte to kao pomoć, a ne kao glavna zaštita od
sunca.


3. Sve kreme za sunčanje su iste.

Kreme za sunčanje se mogu razlikovati u načinu na koji štite kožu.
Neke su fizički zaštitnici od sunca, koji koriste cink oksid ili
titanium dioksid i tako blokiraju UVA i UVB zrake. Druge koriste
različite tvari, kao što su avobenzone za zaštitu. Noviji aktivni
sastojci su helioplex i meroxyl SX, za koje dermatolozi navode da su
fotostabilni i dugotrajni, a pružaju dobru UVA I UVB zaštitu.


Američka FDA je predložila nova pravila za označavanje krema za
zaštitu od sunca, uključujući i razrede sa četiri zvjezdice uz
savjetovanje da korištenje krema za sunčanje je tek jedan od načina kako
se mogu zaštitili od sunca, te da se preporučuje ograničeno izlaganje
suncu i nošenje zaštitne odjeće.

Prema American Academy of Dermatology, trebalo bi koristiti kremu za
sunčanje koja ima SPF od 30 ili više, te osigurati pokrivenost širokog
spektra protiv UVA i UVB zraka.


4. Dovoljno je nanijeti malo kreme za sunčanje tijekom
cijelog dana.

Vodite se načelom da se svaka dva do četiri sata treba ponovno
primijeniti jer zaštita od sunca ode s vremenom. Ne škrtarite kada
stavljate kremu na sebe ili svoju djecu. Dobar način za zaštitu od sunca
je prikrivanje odjećom. Odjevni predmeti su pouzdaniji od krema za
sunčanje.


Ukoliko idete u vodu, morate češće nanositi kremu. Zaštitni faktor
“vodootpornih” krema za sunčanje se održava 40 minuta nakon kupanja; a
kod "vrlo vodootporne" kreme za sunčanje zaštitni factor se održava
nakon 80 minuta, u skladu sa istraživanjem University of California u
San Franciscu.Postoje vodootporne kreme za sunčanje, ali je nemoguće da
bude vodootporna cijeli dan jer će unatoč svemu krema za sunčanje
postupno nestajati s kože. Da je krema vodootporna u biti samo znači da
je potrebno puno vode da bi se ona isprala.


Provjerite i koje lijekove uzimate jer postoji mogućnost da je zbog
njih vaša koža osjetljivija na sunce. To mogu biti određeni lijekovi za
krvni tlak, neki antibiotici protiv akni, stoga provjerite sa svojim
liječnikom da li i vaši lijekovi ulaze u tu skupinu.


5. Nanosim kremu na lice, ruke, noge, leđa i vrat pa su sva
područja pokrivena.

To nije dovoljno-kremu je potrebno nanijeti i na uši i stražnji dio
vrata. Nošenje šešira ili kape bi bilo dobro rješenje za zaštitu cijele
glave, dok je usne preporučljivo namazati balzamom sa zaštitnim faktorom
30.


6. Losioni, sprejevi i stickovi za sunčanje različito
djeluju.

Ne postoje razlike zbog pakiranja krema za sunčanje. Muškarci
preferiraju sprejeve na bazi alkohola jer ne vole masne proizvode dok
žene više vole i koriste losione i kremastije proizvode. Bez obzira koju
vrstu kreme za sunčanje izaberete, nanesite ju na suhu kožu 15 do 30
minuta prije izlaska.


7. Prošlogodišnja krema za sunčanje je još uvijek dobra.

Obavezno provjerite rok trajanja na kremi za sunčanje. Neke kreme za
sunčanje, posebno one koje sadrže UVA zaštitu nemaju dugi rok trajanja.
A ako kremu pravilno nanosite, ionako vam neće ostati dovoljno kreme za
iduće ljeto.

Ma netreba im..jao nije ni mojima trebao prije 20 godina pa sam se ispekla kao sam bila u Hirošimi `45..katastrofa.