Zadarska županija rekorder po smrtnosti

Zadarska županija zdravstveno je
najnesigurnija, a Splitsko-dalmatinska najsigurnija u Dalmaciji. Tako
barem proizlazi iz posljednjih podataka o mortalitetu Hrvatskog zavoda
za javno zdravstvo (HZJZ), prema kojima se najviše umire na zadarskom
području, gdje je godišnja stopa mortaliteta 1107 umrlih na sto tisuća
stanovnika.
Slijedi Šibensko-kninska županija sa stopom od 1013, zatim
Dubrovačko-neretvanska s 1006, i Splitsko-dalmatinska s 967 umrlih na
sto tisuća stanovnika. No, i u Zadarskoj županiji, iako ima najlošiju
statistiku u Dalmaciji, još uvijek se umire manje nego u ostalim
dijelovima države - hrvatski je prosjek, naime, 1180 umrlih na sto
tisuća stanovnika.
Glavni uzroci smrtnosti jednaki su za cijelu Dalmaciju - na prvom su
mjestu bolesti cirkulacijskog sustava, ponajprije srčani i moždani udar,
a na drugom zloćudne bolesti, i u te dvije skupine spada čak dvije
trećine svih smrtnih slučajeva. Na trećem su mjestu ozljede i trovanja,
slijede bolesti dišnog sustava, uglavnom upala pluća, bronhitis i
emfizem, a kao peti uzrok smrtnosti navode se bolesti probavnog sustava,
od kojih najviše života odnosi kronična bolest jetre.
Međutim, iako su uzroci jednaki, stope po županijama se razlikuju.
Primjerice, smrtnost od bolesti srca i krvnih žila u
Splitsko-dalmatinskoj županiji (432 umrlih na sto tisuća) značajno je
niža od ostatka Dalmacije, a najveću šansu za smrtni ishod nakon srčanog
ili moždanog udara imaju stanovnici Šibensko-kninske županije (649). Od
malignih bolesti, pak, ukupno gledajući, najviše umiru Zadrani (259), a
najmanje Dubrovčani (240), no rak pluća najviše života godišnje odnosi u
Splitsko-dalmatinskoj, a rak dojke u Zadarskoj županiji.

Nije Split loš.