Invazija nove opasne alge na Jadran

Caulerpe racemosa, napravila je pravu invaziju na Jadran, teško je uočljiva, vrlo otporna, a nakon što pokrije 10 četvornih metara postaje nezaustavljiva. Riječ je o algi koja izgleda poput tepiha, koji se odvaja od dna, a uništava ekosustav mora.

Nakon opasne alge Caulerpe taxifolije, Jadranu je zaprijetila nova, još opasnija alga, Caulerpe racemosa. Stručnjaci kažu da je napravila pravu invaziju na naš jadranski prostor te da su do sada pronašli više od 90 njezinih staništa duž čitave obale.

Za razliku od Taxifolije, čije je uklanjanje moguće jedino na malim površinama, Racemosu čim dosegne 10 metara četvornih, nemoguće je uništiti.

Voditelj Projekta praćenja, nadzora, širenja i uklanjanja invazivnih alga roda Caulerpa dr. Ante Žuljević sa splitskog Instituta za oceanografiju upozorava kako je Caulerpa racemosa I teško uočljiva, pa je zbog toga njezino uklanjanje puno teže. Gusta naselja Racemose potpuno prerastaju sve autohtone nepokretne životinjske organizme i alge koji su do njezina dolaska nastanjivali morsko dno.

"Ispod spleta alge povećava se potrošnje kisika, što je smrtonosno za većinu organizama, pa se bioraznolikost morskog dna drastično mijenja. Taxifoliji, koja se širi ljudskim djelovanjem, a jedino stanište joj je u Starogradskom zaljevu, ne pašu niske temperature mora, pa je uz akcije čišćenja i zimske temperature s područja Malinske nestala. S Racemosom to nije slučaj: ona je znatno otpornija na niske temperature, pa je ima i u Vrsaru (gdje se temperature mora zimi spuste i ispod sedam stupnjeva), širi se velikom brzinom, a nema naznaka smanjenja", pojasnio je dr. Žuljević za Slobodnu Dalmaciju.

Nova opasna alga, kaže on, širi se morskim strujama, te pogubno djeluje na ekosustav podmorja. U svim područjima na kojima je pronađena – Racemosa se i održala, a akcije čišćenja provode se jedino na područjima od iznimne biološke i kulturne vrijednosti – na ulazu u Veliko jezero Nacionalnog parka na Mljetu.

"Kad alga Caulerpa racemosa prekrije morsko dno, to izgleda kao tepih od mahovine, koji se blago odvaja od dna", opisuje tajnik udruge Bios i profesionalni ronilac Duško Dančuo.

Danas.hr
22.06.2010.

___________________________________________________________________________
Tako i kod nas u ravnicama kada bi zapustili u poljima onu Ambroziju (kao što i jesmo) pa od nje problema imaju i bolesnici i ratari..onda si organiziramo akcije i ide se u čupanje korova. Svima nam je ušlo u glavu da je loša i ja Lucu od malena učim da je ta trava opasna i kada ju vid neka ju iščupa.
Na moru su gledali i pustili ju da se raširi. Mislim što rade ti njihovi morski čuvati ili što su već ..a za to je sigurno netko plaćen.
Najbolje je sada u udarnim vijestima vikati imao problema pa neka vlada malo pogura da se to sanira.