Medicina uma i tijela

Koncept povezanosti uma i tijela nije novost i pokušava se objasniti
kroz stoljeća na različite načine. Tako je Michalangelo naslikao
Stvaranje Adama gdje su čovjekov umi misli prikazani kao sagitalna
sekcija mozga koja odgovara današnjem anatomskom prikazu mozga.

Najvažniji faktor ljudske bolesti leži u mozgu. Stres i ugoda igraju
važnu ulogu u zdravlju i bolesti na način da stres značajno pridonosi
riziku obolijevanja. Ugoda je jednako važna. Ako se osoba nalazi pod
stresom, ali se osjeća ugodno i dobro u jednom trenutku, tada će stres
imati manji učinak na zdravlje. Ipak, na zdravlje ne utječu samo stres i
ugoda već i niz drugih faktora, dijeta, pušenje, genetika. Još jedan
bitan faktor je i mogućnost osobe da izrazi svoje osjećaje, da kaže u
kolikom je stresu i što i kako se osjeća. Manja je šansa da će stres
uzrokovati probleme ako osoba ima neki oblik "ispušnog ventila". Često
ljudi izvana izgledaju smireno, ali iznutra je njihovo stanje obrnuto.
Tada se takvo stanje može manifestirati poremećajima kao što su migrene,
reumatoidni artritis ili multipla skleroza. Dokazi dobiveni
istraživanjima pokazuju da stanje ljudskog uma, koje povezuje
psihosocijalne faktore s emotivnim stanjima (npr. s depresijom) i s
ponašanjima koja uključuju neprijateljstvo i stres uzrokovan načinom
života, može direktno i značajno utjecati na psihičke funkcije čovjeka, a
time i na zdravlje.

Još jedan od dokaza značajne povezanosti ljudske psihe i pozitivnog
razmišljanja je placebo efekt. U novijim istraživanjima pokušalo se
utvrditi da li vjerovanja i očekivanja mogu promijeniti neurokemijsku
okolinu u ključnim područjima mozga koja su odgovorna za pokrete, ugodu,
bol i psihičku bol uzrokovanu tugom zbog odvajanja. Rezultati su
pokazali da vjerovanje i pozitivno očekivanje može promijeniti odgovor
tijela na stres, a na taj način može doći i do placebo efekta koji može
biti koristan kod psihofizioloških poremećaja kao što su hipertenzija,
angina, astma i dr.

Stres
i zdravlje

O povezanosti stresa i bolesti govorilo se već u devetnaestom stoljeću,
od kada se ta povezanost počela i istraživati. Značajan je rad Hansa
Selyea koji je znanstveno dokazao povezanost patofiziološkog procesa i
skupa kroničnih bolesti. Selye je svojim radom unaprijedio koncept prema
kojem je stres vrlo važan čimbenik u psihologiji i medicini. Danas
često prepoznajemo da je jedan od uzroka bolesti stres. Nedavno je i
znanstveno dokazano da stresan način života može imati značajan
negativan utjecaj na dužinu života, kardiovaskularne bolesti, imunološke
poremećaje i patofiziološke posljedice na normalno starenje.

Stres opisuje efekte psihosocijalnih i okolinskih faktora na fizičko ili
psihičko zdravlje. Hipoteze različitih istraživanja potvrdile su da je
veća mogućnost pojave zdravstvenih problema kada stresori društvene
prirode izazovu psihološke ili ponašajne promjene koje izazivaju
promjene u psihološkim funkcijama. Kada stresori utječu na organizam
aktivira se skup psiholoških reakcija s ciljem uklanjanja prijetnje i
prilagođavanja psihološkog sklopa organizma na novu situaciju. Takva
reakcija naziva se reakcija na stres.

Povezanost
s bolešću

Društveni stresori i način života mogu biti važni pokretači bolesti koji
mogu utjecati na dužinu života. Psihosocijalan stres je osobni odgovor
primljen kroz složene društvene interakcije. Takve interakcije mogu biti
ili negativne i povećati, ili pozitivne i smanjiti psihološki stres.
One mogu utjecati na hormone, što dalje utječe na imunološki sustav.
Stres može značajno smanjiti fizičku i psihičku toleranciju (imunološki
potencijal) i izazvati napredovanje postojeće bolesti ili pokrenuti
latentne poremećaje. Kontrola i supresija stresa vrlo je važna u
poboljšanju kvalitete života i prevencije bolesti.

Kod ljudi, samoća se povezuje s prijetnjom, a kao posljedica može se
pojaviti povišeni krvni tlak i kardiološki problemi. Primjer utjecaja
emocionalnog stresa možemo vidjetiu školama, gdje su istraživanja
pokazala da tijekom ispitnih rokova kod adolescenata raste broj
oboljelih od viroza. Također, stres zbog manjka kontrole na poslu ili u
privatnom životu može dovesti do kardiovaskularnih bolesti. I bračni
život može biti stresan, pa jedan od partnera, najčešće žena, obolijeva.
Pozitivne rezultate dale su grupe podrške, nakon kojih se razina stresa
kod partnera značajno smanjila. Da bismo poboljšali kvalitetu i dužinu
života potrebno je usmjeriti se na medicinu tijela i uma: opuštanje,
meditaciju, laganu i zdravu hranu, pozitivno razmišljanje, podrška.
Takav pristup omogućava pozitivno okruženje koje pozitivno utječe na
kvalitetu života.

Prehrana je važan faktor koji pridonosi kvaliteti života. Odluke o
nezdravim dijetama u kombinaciji s pušenjem, manjak tjelovježbe i
prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića važni su preduvjeti za razvoj
bolesti. Epidemija pretilosti postala je čest i važan predmet
istraživanja. Deficiti izazvani pretilošću mogu biti i psihosocijalni i
fizički. Pretilost je povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih
bolesti, hiperlipidemije, hipertenzije, dijabetesa, poremećaja spavanja,
karcinoma, muskuloskeletnih bolesti, pankretitisa, bolesti uzrokovanih
bakterijama, neplodnosti, inkontinencije i dr.. Pretili ljudi također
puno češće pate od anksioznosti, nedovoljne socijalne aktivnosti i
depresije. Kao jedno od rješenja problema pretilosti predlaže se
mediteranska prehrana koja uključuje maslinovo ulje koje sadrži sastojke
koji pomažu u liječenju i prevenciji prethodno navedenih bolesti.

Utjecaj
uma na zdravlje, bolesti dužnu života

Nezdrav način života (nedovoljna fizička aktivnost, pušenje, neregularna
dijeta, pretjerana konzumacija alkohola i kave) dovodi se u vezu s
velikim zdravstvenim problemima (kardiovaskularnim bolestima,
karcinomom, osteoporozom) koji utječu na kvalitetu i dužinu života.
Neprijateljstvo, ljutnja i agresivno ponašanje također pridonose tome.
Uloga osobnosti u razvoju kroničnih bolesti privukla je mnogo pažnje.
Utvrđeno je postojanje dva tipa osobnosti koje utječu na razvoj
različitih bolesti, posebno na karcinom. Osobe tipa A su neprijateljski
raspoložene, lako se razljute, kompetitivne su i teške osobe. Sličan
profil imaju i osobe tipa C. Ustrajne su u poricanju, ne pokazuju
emocije, posebno ljutnju, izbjegavaju konflikte, strpljive su. Općeniti
pogled na mehanizam koji povezuje osobnosti i zdravlje govori da su
genski određene, biološke i individualne razlike odgovorne za fenotip
osobnosti i povećan rizik od oboljevanja.


Kroz povijest toplice i sanatoriji u planinama bili su vrlo važan
čimbenik u liječenju. Razlog tome je vjerovanje još iz doba starih Grka
da je za zdravlje potrebna ravnoteža uma i tijela. Da bi se povratila ta
ravnoteža preporučana je promjena okoliša, koje je uključivala
opuštanje, šetnje, kupke i masaže. Danas se ponovno vraćamo tim drevnim
spoznajama. Ako je tijelo zdravo, tada je i mentalno zdravlje dobro. Ako
se osjećamo dobro i zdravo, tada su i zdrava starost i duži život mogući.

Najvažniji faktor ljudske bolesti leži u mozgu

Dodao bih i u emocijama.