Relax forum
Registriraj se i relaxiraj sa nama
Relax forum
Registriraj se i relaxiraj sa nama
Relax forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


Zabava, druženje i diskusije u opuštenoj atmosferi
 
Početna stranicaRegistracijaLogin

 

 Važnost opuštanja

Go down 
Autor/icaPoruka
Goran
Administrator
Administrator
Goran


Male
Cancer Rooster
Broj postova : 80666
Godine : 43
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

Važnost opuštanja Empty
PostajNaslov: Važnost opuštanja   Važnost opuštanja I_icon_minitime15.06.10 13:29

Važnost opuštanja Relaxing

Usprkos dramatično boljem standardu života nego prije samo nekoliko desetljeća, svakodnevni stres je barem podjednako prisutan, a mnogi bi rekli i prisutniji. Većini ljudi osnovne brige više nisu, kao u prošlosti, preživljavanje i osnovna fizička sigurnost, no ritam života gotovo da je svake godine sve brži, a obaveze sve složenije. Premda se većina ljudi ne mora brinuti hoće li preživjeti, a osnovna ljudska prava su koliko-toliko zagarantirana, sve je veći broj obaveza, želja, izvora frustracija, zadataka, zahtjeva i potrebnog znanja, životnih promjena, rizika te mogućnosti pogreške, s kojima se suočavamo svakodnevno.

Dobrobiti opuštanja su uistinu mnoge, a mogu se podijeliti na tjelesne i emocionalno-mentalne.

Tjelesne dobrobiti su:
- više fizičke energije
- bolja sposobnost organizma da se obrani od bolesti. Poznato je da stres utječe na slabljenje imunološkog sustava te, primjerice, mnogi ljudi lakše podliježu prehladi u stresnim periodima nego periodima normalnog stresa.
- Smanjenje krvnog tlaka i usporavanje rada srca. Stres je jedan od ključnih uzroka bolesti krvožilnog sustava, jer dugotrajno povišenje krvnog tlaka i lupanje srca oštećuje krvožilni sustav.
- Bolji san, koji zatim omogućuje još više energije i sposobnosti nošenja sa stresom
- Dublje disanje koje unosi više kisika u organizam.

Emocionalno-mentalne dobrobiti:
- emocionalna smirenost i općenito poboljšana kvaliteta emocionalnog života: povećanje sposobnosti da se osjećamo ugodno i nosimo s neugodnim emocijama.
- Smanjenje nepoželjnih emocionalnih stanja kao što su tjeskoba, nervoza i ljutnja.
- Bolja sposobnost koncentracije.
- Veća učinkovitost u obavljanju radnih zadataka.

Naša civilizacija nema tradiciju opuštanja i tihog vremena koje će pojedinac provoditi sam sa sobom. No, kako se naše znanje širi, a svjesnost o načinu na koji funkcioniramo povećava, važnost usporavanja i opuštanja postaje sve jasnija sve većem broju ljudi.

Blagodati opuštanja ne možemo u potpunosti iskusiti pokušavamo li se opustiti samo povremeno, u trenucima povećanog stresa. Naravno, bolje je da tada prakticiramo opuštanje nego da ostanemo pod utjecajem stresa, no učinak će biti minimalan i kratkotrajan. Sposobnost opuštanja je vještina koja se razvija s vremenom i kroz vježbu, kao i mnoge druge vještine.

Odvajanjem vremena i stvaranjem redovite rutine opuštanja sve više navikavate tijelo i um da funkcioniraju na taj način, da se bolje nose kako sa slabijim svakodnevnim stresom, tako i sa povremenim snažnim stresnim situacijama. Možete naučiti da na stresne podražaje automatski reagirate pozitivnim uvjerenjima i poticajnim emocijama. Možete uvježbati svoj um da stresnu situaciju percipira realistično umjesto preuveličano te da održi osjećaj povjerenja u vlastitu snagu i sposobnosti. Tako povećavate svoj emocionalno-mentalni kapacitet i sposobnost prilagodbe situaciji.

Vježbajući opuštanje istovremeno vježbamo i svjesnost o svojim tjelesnim i emocionalnim procesima. Možemo povećati svoju sposobnost da percipiramo stresne reakcije u tijelu i emocijama i odmah reagiramo na njih na opuštajući način. Tako ublažavamo stres dok je još relativno slab i sprečavamo njegovo jačanje i nakupljanje negativnih učinaka.

Jedan od najčešćih izgovora za bilo što, a posebno za aktivnosti koje su manje uobičajene i ne donose konkretne, opipljive izvanjske rezultate, je: nemam vremena! To je rijetko točno. U stvarnosti se daleko češće radi o odgađanju, nedostatku motivacije ili nekvalitetnoj organizaciji vremena. Većina tehnika opuštanja ne zahtijeva više od 10-15 minuta. Poneke traže tek pokoju minutu tokom dana, mada pritom zahtijevaju češće prakticiranje.

Vrijeme koje mnogi ljudi doživljavaju idealnim, najčešće su jutarnji trenuci nakon buđenja i period prije odlaska na spavanje. Primjena tehnika opuštanja ujutro omogućuje nam da se pripremimo i skupimo energiju za radni dan, te u njega krenemo s pozitivnim temeljem dobrog emocionalnog stanja. Vježbanje navečer omogućuje nam da se oslobodimo nakupljene napetosti, lakše zaspimo i bolje spavamo, te se probudimo mnogo odmoreniji i s više energije nego obično. No dobro je iskoristiti i sve slobodne trenutke tokom dana: trenutke predaha i "praznog hoda" poput vožnje u autu (ako niste vozač) ili autobusu, hoda po ulici, čekanja u redu i slično. Mnoge tehnike opuštanja lake su i nezahtjevne te vam omogućuju da istovremeno budete prisutni i aktivni u vanjskoj situaciji.

copyright Kosjenka Muk, 2008

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
Goran
Administrator
Administrator
Goran


Male
Cancer Rooster
Broj postova : 80666
Godine : 43
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

Važnost opuštanja Empty
PostajNaslov: Re: Važnost opuštanja   Važnost opuštanja I_icon_minitime15.06.10 13:31

Kako se opustiti i spriječiti stres

Dugotrajni stres ima nekoliko osnovnih uzroka:

- teška vanjska situacija,
- opterećenost obavezama i zadacima,
- uobičajeni način razmišljanja i emocionalnog funkcioniranja
- štetne navike.

Dugoročnim funkcioniranjem pod stresom, napetost postaje automatska navika koje se može biti teško riješiti. No uz malo truda možete promijeniti navike i razmišljanje koji stvaraju stres. Slijedi nekoliko najvažnijih:

1. Ne odugovlačite. Odugovlačenje je jedan od snažnih uzroka stresa, jer stvara unutarnju svijest o neispunjenim obavezama i sve većem vremenskom pritisku. Često se događa da, nastojeći još samo malo odgoditi zahtjevne ili dugotrajne zadatke, provodimo vrijeme u bezvrijednim, besciljnim aktivnostima u kojima možda čak niti ne uživamo, posebno zato jer je osjećaj pritiska i dalje prisutan. Tako možemo protratiti daleko više vremena nego što bi nam oduzeo sam zadatak. Nagovorite se da obaveze odmah izvršite, motivirajući se slobodom i osjećajem olakšanja ostatak dana (ili čak tjedna).

Možda ste skloni i odugovlačenju sitnih zadataka koji bi vam oduzeli samo koju minutu ili čak sekundu: kasnije ću... odgovoriti na ovaj mail, spremiti tu stvar na mjesto, obaviti taj telefonski poziv... Svi ti sitni zadaci postaju dio popisa obaveza koji vam se vrti u glavi. Kasnije ih možete zaboraviti i time doprinijeti smanjenoj efikasnosti (pa i smanjenoj kvaliteti odnosa, ako su te sitnice vezane uz odnose s drugima), ili zaboraviti neke dijelove konteksta (npr. gdje je spremljen prilog koji trebate poslati uz mail...) zbog čega ćete trošiti vrijeme tražeći potrebne detalje. Stvorite naviku da takve sitnice riješite odmah čim se pojave.

2. Bolje se organizirajte. Nered i neorganiziranost uzrokuju da ćete tratiti vrijeme tražeći zametnute stvari i pritom biti pod stresom zbog tog traćenja, pogotovo ako ste uz to skloni i odugovlačenju. Organizirajte podatke na kompjuteru u pregledne mape (i vodite računa da nove podatke odmah spremite tamo gdje pripadaju). I za papirnate bilješke možete kupiti nekoliko različitih i dobro obilježenih mapa. Organizirajte svoje ladice i ormare. Jednostavan, ali efikasan dodatni savjet: zapisujte u rokovnik zadatke koje ne možete odmah obaviti, brojeve telefona i slično.. Time se rješavate pritiska da ih sve nosite u glavi i opasnosti da ćete ih zaboraviti.

3. Raspodijelite, ako je to korektno i realistično, zadatke i na druge ljude. Jeste li skloni preuzimanju previše obaveza i odgovornosti? Naučite reći "ne" i, kad god je to primjereno, podijeliti poslove i s drugima. Preuzimate li "sitne" poslove svojih kolega na radnom mjestu? Možda radite sve kućanske poslove dok vaš suprug i djeca ljenčare? Možda se ne usuđujete tražiti od njih da sudjeluju iz straha od kritike i odbijanja, ili biste se osjećali krivi, ili ne vjerujete da oni to mogu jednako dobro obaviti? Na duži rok to ne šteti samo vama, nego i njima, na mnoge načine: razvoj neodgovornosti i osjećaja da nisu sposobni sami se pobrinuti za sebe, a i nedostatak kvalitetnog odnosa - s vama - može imati brojne negativne posljedice. Isto tako, izbjegavanjem komunikacije učite djecu da se i sama tako ponašaju u sličnim situacijama.

4. Planirajte opuštanje. Ako ste skloni osjećaju pritiska i razmišljanju o obavezama, vjerojatno vam je teško stvarno se opustiti čak i kad konačno za to odvojite vremena. Ključ je u tome da se ne nastojite opuštati na duže vrijeme prije nego što obavite važne zadatke, jer će se vaš um stalno vraćati na njih. Planirajte vrijeme opuštanja nakon što obavite bitne poslove. Također je dobro unaprijed odrediti koliko dugo ćete se opuštati (kako bi izbjegli osjećaj krivnje) i namjestiti alarm na završetak tog vremena (kako bi izbjegli gledati na sat). Planirajte što više aktivnosti u kojima uživate, ili jednostavno planirajte ne raditi ništa. Možda ćete željeti i isplanirati cijeli dan, npr. jedan dan u tjednu, samo za opuštanje. No također vodite računa da važnije poslove obavite prije toga.

5. Uložite trud u kvalitetu svojih odnosa. Nema snažnijeg stresa nego kad su vaši osnovni odnosi neugodni i napeti, kao ni boljeg izvora opuštanja od ljubavi i bliskosti s dragim ljudima. Učite o kvalitetnoj komunikaciji i izražavanju ljubavi, i vježbajte ih u praksi. Osjećaj da imate ljude s kojima možete dijeliti ljubav, dobiti njihov zagrljaj, podršku, savjet i razumijevanje, neprocjenjiv je. No da bi se takvi odnosi stvorili, potreban je aktivan trud i vještine komunikacije na koje većina ljudi nije navikla.

Kako su odnosi na poslu često jedan od najvećih uzroka stresa, dobro ga je spriječiti izgrađujući dobre odnose s kolegama od samog upoznavanja. Ponašajte se korektno, prijateljski i s uvažavanjem. To ne znači prihvaćanje nekorektnog ponašanja, nego vježbanje da se izrazite na najkvalitetniji mogući način.

Možda upravo vaša obuzetost poslom i obavezama smanjuje kvalitetu vaših odnosa! Dobar pristup je da što veći broj aktivnosti i radnih zadataka obavljate zajedno s cijelom obitelji. Osim što kroz zajednički rad možete stvoriti zabavnu atmosferu i bliskost s članovima obitelji, učit ćete djecu radnim navikama te ćete izbjeći osjećaje ljutnje, zlovolje, iritiranosti i napade bijesa ili pasivne agresije, koji mogu nastati ako osjećate neravnotežu u raspodjeli posla.

6. Brinite o svom tijelu. Hranite se zdravo, dovoljno spavajte, krećite se i izbjegavajte štetne navike. Zdravo tijelo, osim brojnih drugih dobrobiti koje donosi, lakše će podnijeti bilo kratkoročni bilo dugoročni stres, a imat će i više energije za svakodnevne zadatke.
Stimulativna sredstva ili sedativi, ne samo lijekovi nego u prvom redu uobičajeni proizvodi poput kave, cigareta, alkohola, šećera itd. često služe ljudima kao nadomjestak za odmor i opuštanje. Osoba koja ih uzima obično se kratkoročno osjeća bolje i čini joj se da ima više energije, međutim čim djelovanje tvari koje utječu na mozak oslabi, osjećat ćemo se još iscrpljeniji i izvan ravnoteže. Mnogi ljudi tada posežu za još jednom dozom takve tvari, te se stvara ovisnost koja intoksificira, iscrpljuje i oslabljuje tijelo.

Fizičko vježbanje može biti zadnje što bi poželio čovjek koji je uplašen, nervozan, napet i iscrpljen stresom. Međutim, fizička aktivnost podiže razinu serotonina u mozgu te, što je još važnije, smanjuje proizvodnju hormona stresa. Pomaže također u opuštanju mišićne napetosti, izbacivanju nagomilane frustracije i kroz zdravi umor doprinosi boljem snu.

Premalo sna i neredovito spavanje sami su po sebi stres za tijelo, a snažniji vanjski stresori mogu vam još više otežati da zaspite i dovoljno se odmorite. U stresnim situacijama, pod utjecajem hormona stresa, tijelo je kroz duže vrijeme u stanju pripravnosti i akumulira se neiskorištena energija. Način na koji razmišljamo o situaciji može tome doprinijeti. Čak i kad smo iscrpljeni stresom, mentalna, emocionalna i fiziološka razina aktivnosti može i dalje biti dovoljno velika da nas spriječi da zaspimo na vrijeme ili da dovoljno dugo i kvalitetno spavamo. Ako ne uspijevate zaspati navečer, ili ako se budite tokom noći i ne uspijevate ponovno zaspati zbog razmišljanja o stresnoj situaciji, usmjerite se na primjenu neke od tehnika opuštanja koje vam uz malo ustrajnosti mogu pomoći da vrlo brzo ponovno zaspite.

7. Vodite brigu o svom duhovnom životu. Podsjetite se da ste duhovno biće i da je sve oko vas samo prilika za napredak; ako se radi o teškim vanjskim okolnostima, možda će biti potrebno da se na to podsjećate redovito. Meditacija, vizualizacija, pozitivno razmišljanje i slične aktivnosti izvor su ne samo opuštanja, nego i osjećaja snage i podrške.

8. Stvorite opuštajuću okolinu. Mnogi su laki, jednostavni načini na koje možete oblikovati svoju okolinu kako bi poticala opuštenost umjesto da bude neutralna ili čak doprinosi stresu:
Koliko god je moguće, učinite radnu okolinu ugodnom. U rjeđim slučajevima moći ćete sudjelovati u odlučivanju o boji zidova, namještaju prostorije i sličnim većim zahvatima, no i ako to ne možete, mnogi manji detalji mogu stvoriti veliku razliku:

a) Jedna ili više živih sobnih biljaka
b) Opuštajuće slike ili fotografije s motivima iz prirode, inspirativne slike sretnih ljudi ili nešto što u vama osobno izaziva ugodne osjećaje
c) Sitnice poput fotografija voljenih ljudi, igračke ili sobne fontane
Isti pristup primijenite u uređenju doma. Ovdje imate mnogo više slobode, pa uložite vrijeme i maštu da učinite svoj dom što ugodnijim mjestom s mnogo ugodnih podražaja. Pažljivo birajte boje, namještaj i ukrasne predmete u kojima ćete stvarno uživati.

Glazba. Glazba za mnoge ljude ima duboko i snažno djelovanje na emocionalno stanje: opušta, umiruje, tješi ili pomaže kontaktu s vlastitim osjećajima. Nježna, spora i ugodna muzika sprečava ili umanjuje stres, brža i poticajna podiže energiju i stvara osjećaj optimizma i snage. Koristite glazbu kad god možete, kod kuće, u autu, a ako je moguće i na poslu. No vodite računa da se ne prepustite izboru radio-stanica; okružite se glazbom koja na vas ima snažan pozitivan učinak.

Miris. Za mnoge ljude mirisi mogu biti još jedan od načina stvaranja tjelesne i emocionalne ugode. Odaberite mirise koji su vama osobno posebno ugodni i opuštajući i koristite ih u aroma-lampici, difuzerima i slično.
Pristupi i tehnike opuštanja

Fizičko opuštanje

1. Opuštanje mišića. Postoji više različitih tehnika, čiji je osnovni cilj otpustiti stresom nagomilanu energiju i napetost u mišićima, te spriječiti daljnje nakupljanje napetosti. Najčešći i najjednostavniji pristupi su: opuštanje grupe po grupe mišića putem svjesne namjere, opuštanje kroz kombinaciju snažnog stezanja i opuštanja mišića, ili zamišljanjem topline i težine u mišićima.

2. Duboko disanje. U stanju stresa disanje postaje plitko i neredovito, ponekad dolazi i do zadržavanja daha. To smanjuje dotok kisika u organizam, što zatim još više doprinosi stresnoj reakciji. Duboko disanje, posebno disanje u trbušnu šupljinu, a ne samo dijafragmom, poznat je opuštajući pristup. Kontrola disanja može se provoditi praktički bilo kada i bilo gdje, a dobro ju je kombinirati i s drugim tehnikama opuštanja.

3. Kupke. Topla voda sama je po sebi ugodna i opuštajuća, a dodaci kao što su mirisna ulja, pjena za kupanje, glazba i slično, dodatno doprinose ugodi. Magnezij sulfat (gorka sol, Epsomova sol) ima učinak opuštanja mišića, a i omekšava kožu, pa je odličan dodatak vodi za kupku. Idealno vrijeme za kupku je prije spavanja, jer toplina i opuštanje mogu uzrokovati pospanost i omogućiti ugodan san.

4. Masaža. Postoji velik izbor različitih tehnika masaže, a svima je jedan od osnovnih ciljeva opuštanje i oslobađanje mišićne napetosti. Fizički dodir je za mnoge umirujuć, pogotovo na način koji je sličan milovanju. Ponekad i razgovor s praktičarom masaže može biti dodatni izvor podrške.

Tehnike preusmjeravanja misli

1. Promjena perspektive. Način razmišljanja znatno utječe na stvaranje stresa i sposobnost suočavanja s njime. Mnogi ljudi su toliko navikli na „negativan“ dijalog sa samima sobom, da možda neće ni primijetiti kako u situacijama stresa preuveličavaju situaciju, zamišljaju najgore moguće scenarije i negiraju vlastitu snagu i sposobnosti. Kao što kroz misli i namjeru pokrećemo svoje tijelo, tako se mislima možemo dovesti do stanja stresa i izazvati stresnu reakciju tijela. Promjena ovakve navike u podržavajuć i ohrabrujuć dijalog sa sobom, iznimno je bitna za nošenje sa stresom.

2. Odvraćanje pažnje. Ako vam je teško ostvariti pozitivan unutarnji dijalog, ili imate vrlo malo kontrole nad vanjskom situacijom, možete započeti s odvraćanjem pažnje od uzroka stresa kao uvodom u naprednije tehnike. Bilo što što vam je zanimljivo ili ugodno, te okupira vaše misli i tijelo, može pomoći; primjerice sport, hobiji, druženje s prijateljima, čitanje, filmovi... Kućni ljubimci često su omiljeni izvor zabave i ugode: šetnja s psom uključuje i fizičku aktivnost i susrete s ljudima, a ljubitelji mačaka odavno znaju koliko je zvuk mačjeg predenja umirujuć. No vodite računa da vam odvraćanje pažnje ne postane navika i način bijega od suočavanja sa stresom.

3. Aktivno suočavanje. Razmislite što možete učiniti kako bi riješili stresnu situaciju i počnite raditi na tome. I prije vanjskih rezultata, time ćete stvoriti u sebi svijest da niste bespomoćni i da se približavate rješenju, te pojačati pozitivna očekivanja. Stres je mnogo jači ako pasivno čekamo i prepuštamo se vanjskim utjecajima, nego ako se aktivno krećemo prema rješenju.

4. Fokusiranje. Oblik meditacije u kojem se neko vrijeme koncentrirate na odabrani objekt i izbjegavate misli. Pomaže uspostavljanju kontrole nad mislima. Preporučljivo je da objekt fokusiranja bude nešto što izaziva ugodne asocijacije, npr. cvijet, leptir i slično. Objekt fokusiranja može biti i određena riječ koju ćete ponavljati u svom umu, kao npr. „mir“, „sigurnost“, „radost“, „ljubav“ i slično.

Tehnike rada s emocijama

1. Rad s unutarnjim djetetom. Jedan od osnovnih uzroka stresa je što u trenucima stresa ulazimo u tzv. dobnu regresiju, odnosno počinju izlaziti na površinu potisnuti, neriješeni osjećaji iz djetinjstva. Iz te perspektive situacija nam se može činiti nerješiva, kao što nam se činila kad smo bili dijete i imali vrlo malo moći i iskustva, a emocije mogu biti posebno snažne i bolne. Zamislite svoje bolne emocije kao malu djecu koja traže pažnju. Zamislite da toj djeci dajete ljubav i podršku, potičete ih da promijene svoju perspektivu.

2. Afirmacije. Ako ste skloni negativnom unutarnjem dijalogu, možda će vam biti potrebno svjesno ponavljati pozitivne ideje kako bi polako pokrenuli drugačiji način razmišljanja. Afirmacije kao što su: „Sve će biti u redu“, „Ja zaslužujem ljubav“, „Ja sam snažan/snažna i smiren/a“ i slično mogu vas izvući iz navika razmišljanja koje podržavaju stres. Važno je da afirmacije budu kratke, pozitivno izražene i ugodne.

3. Vizualizacija. Naša podsvijest bolje reagira na slike nego na riječi. Od zamišljanja prekrasne umirujuće okoline, primjerice lijepog pejzaža ili svoj omiljenog utočišta iz djetinjstva, pa do zamišljanja pozitivnih ishoda situacije, ugodne slike su varijanta afirmacija koja je podsvijesti razumljivija.

4. Razgovor. Izražavanje svojih osjećaja drugim ljudima poznat je i potreban oblik katarze, posebno za žene. U razgovoru možete istražiti i srediti svoje osjećaje i misli, posebno ako oni i vas same zbunjuju. Slušanje, razumijevanje i savjeti drugih ljudi važan su izvor podrške. Vodite ipak računa da ne opteretite previše druge ljude svojim problemima; razgovarajte o njima s onim ljudima koji pokazuju interes.

5. Izražavanje osjećaja. Slično kao fizička aktivnost, ali na različitoj razini, izražavanje osjećaja oslobađa nakupljenu napetost. Možete plakati, smijati se, vikati, vrištati, lupati u jastuk ili boksačku vreću... Odaberite mjesto i vrijeme u kojem možete biti sami i prepustiti se bez izazivanja radoznalosti i neželjenih pitanja. Nemojte pretjerivati u identifikaciji s neugodnim osjećajima, ali uzmite onoliko vremena koliko osjećate da je zdravo i potrebno.




copyright Kosjenka Muk, 2008

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
 
Važnost opuštanja
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Važnost higijene ruku
» Važnost dobrih djela
» Važnost biljnih vlakana za zdravlje
» Važnost njege kože nakon ljeta - kako očuvati preplanulost?

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Relax forum :: Društvo i zabava :: Psihologija i osobni razvoj :: Psihologija općenito :: Pozitivna psihologija-
Forum(o)Bir: