Nafta iz Meksičkog zaljeva

Prodor nafte iz Meksičkog zaljeva u Sargaško more mogao
bi biti poguban za budućnost neretvanske jegulje, koja se mrijesti i
leže upravo u vodama Sargaškog mora.

Premda naftna mrlja iz Meksičkog zaljeva ne može izazvati izravnu
ekološku katastrofu u Europi, eventualni prodor nafte u Sargaško more
mogao bi biti poguban za budućnost neretvanske jegulje, koja se mrijesti
i leže upravo u vodama Sargaškog mora, piše Slobodna Dalmacija.



Tako je nafta iz devastiranih postrojenja British Petroleuma, čije
se curenje već dulje neuspješno pokušava zaustaviti svim tehnološki
dostupnim metodama, dodatno ugrozila jegulje, koje ionako posljednjih
desetak godina nestaju u Neretvi i njezinim rukavcima.


I dok se osamdesetih godina prošlog stoljeća na jezeru Kuti ili
rječici Norinu jegulja izlovljavala na ''lađe'', danas je ulov sveden na
skromnih nekoliko kilograma dnevno.


Razloge nestanka jegulja, među ostalim, treba tražiti u
nekontroliranom lovu te različitim zagađenjima i intenzivnoj
poljoprivrednoj proizvodnji u Neretvi.


Jegulja je migratorna, a ne autohtona vrsta. Nakon mrijesta, mlade
jedinke ali i odrasle jednostavno se ne vraćaju u Neretvu ili ih se,
pak, vraća tek manji broj.


Dr. Branko Glamuzina, s Odjela za akvakulturu
Sveučilišta u Dubrovniku, koji se godinama bavi istraživanjem riba i
ribarstva delte Neretve, s posebnim naglaskom na mogući uzgoj jegulja u
prirodnim staništima, ističe da je jedna od životnih faza spolno zrele
jegulje vezana uz migracije u Sargaško more.


U životu jegulje najznačajnija je jesenska migracija spolno zrelih
jedinki na mriješćenje u Sargaško more, pa bi eventualno zagađenje bilo
pogubno za sve jegulje jadranskog slijeva, pa tako i doline Neretve!


Nafta te ostali zagađivači koji je prate, imali bi negativni utjecaj
na kvalitetu reproduktivnih organa jaja i ličinki jegulje, što bi se
dugoročno negativno odrazilo na ionako smanjen broj jedinki.


Situacija je to složenija jer dio populacije, koji ove godine ode na
mriještenje, izmrijesti se tek nakon dvije godine, a mlađ se vraća tek u
četvrtoj i petoj godini u Neretvu.


Neretvanski ribari, ali i ugostitelji prate stanje oko naftne mrlje u
Meksičkom zaljevu i pribojavaju se njezina utjecaja na mlađ jegulje,
piše Slobodna Dalmacija.