Nova, bolja i jeftinija 'touchscreen' tehnologija mogla bi biti od zlata

Zaslon osjetljiv na dodir napravljen od tankog sloja plastike prevučene zlatno-srebrnim nanožicama brzo se izrađuje, fleksibilniji je i jeftinji od staklenog
Jeftiniji i fleksibilniji zasloni osjetljivi na dodir koje imamo na mobitelima, računalima i ostalim čudima tehnologije u skoroj budućnosti će se vrlo vjerojatno praviti od srebrnih i zlatnih nanožica. Slična metodologija bit će primjenjiva i na solarne ploče.
Znanstvenici sa Stanforda objavili su u časopisu ACS Nano da bi se nova tehnologija mogla odmah uvesti na tržište elektroničkih aparata. Yu Cui, jedan od stručnjaka sa Stanforda, tvrdi da su takvi ekrani jeftiniji, bolji i lakši za izraditi od postojećih. Obzirom da su, na primjer, solarne ploče napravljene od stakla koje prekriva električne vodiče, sustav je relativno dobro zaštićen, ali su one istovremeno teške, a staklo je lomljivo. Slično je i s mobitelima; ako vam nezgodno ispadne na pod, staklo i plastika će s lakoćom puknuti i raspasti se.
No touchscreen napravljen od tankog sloja plastike presvučene srebrnim i zlatnim nitima manje teži, zauzima manje prostora, fleksibilniji je i brže se izrađuje od stakla - i to do 100 puta brže. Bez obzira što se radi o plemenitim metalima, ovi touchscreenovi su i dalje jeftiniji, kaže Cui. Količina tih metala gotovo je zanemariva u cjenovnom smislu. Veze između srebrnih nanožica su dobre, ali ne dovoljno pa je zato bilo potrebno ubaciti i malo zlata. I time presvući plastiku. Takva kombinacija materijala čini zaslon vrlo otpornim - može ga se savijati, može vam ispasti i sigurno neće puknuti, a nastavit će bez problema provoditi električne naboje.
Pored svega toga, ove nanožice mogu poslužiti i kao elektrode kod solarnih ploča kako bi se svjetlost pretvarala u struju, dodaje Cui. Fleksibilne zlatno-srebrne nanožice mogle bi zamijeniti krute staklene elektrode.
Možda je najveća prednost ove ehnologije brzina izrade. Za razliku od drugih oblika tehnoloških inovacija, nanožice se mogu napraviti u trenu i primijeniti odmah bez većih preinaka na elektroničkim aparatima. Osim toga, isti stroj koji tiska novine mogao bi namotavati tone i tone ovog materijala za solarne ploče. Većina znanstvenika iz branše vjeruje kako će se krajnji korisnici vrlo brzo susresti s nanožicama, možda već u sljedećem valu mobitela, iPoda, i računala.
metro.hr