Stvoren prvi umjetni život: Stanice bi mogle uništavati tumore

Istraživači su prvo dešifrirali genom bakterije Mycoplasma mycoides – uporabom “sintetske mašinerije” kemijski su stvorili kopiju genoma. “Ovo je prva sintetska stanica dosad stvorena” – izjavio je pionir genetike Craig Venter. Poslije pet godina istraživanja i 30 milijuna potrošenih dolara, Craig Venter sa svojom skupinom znanstvenika stvorio je, objavljuju svjetski mediji, umjetan život i učinio još jedna korak u razotkrivanju tajni života i uopće nastanka života!

Craig Venter, genetičar i vlasnik tvrtke Celera Genomics, koji je prvi na svijetu sekvencirao ljudski genom, na projektu umjetnog života radio je u kalifornijskoj tvrtki Synthetic Genomics Inc (SGI), koju je osnovao i koju vodi.
Roditelji - računala
Istraživači su prvo dešifrirali genom bakterije Mycoplasma mycoides – uporabom “sintetske mašinerije” kemijski su stvorili kopiju genoma.
- Čim smo uspjeli ubaciti svoj sintetski kromosom u stanicu domaćina, dobili smo nov, različit organizam – rekao je dr. Venter u razgovoru za BBC. Nova bakterija replicirala se više od milijun puta, pri čemu su sve kopije imale umjetni, sintetski DNK koji ih je kontrolirao. Novi oblik života nazvao je Syntia.
- Ovo je prvi put u povijesti da sintetski DNK posve kontrolira stanicu. Prvi put na našem planetu postoji organizam kojem je roditelj – računalo - rekao je također dr. Venter. Dio znanstvenika nada se da bi sintetski stvorene bakterije jednog dana mogle proizvoditi prirodna goriva te spojeve korisne u izradi cjepiva, možda i apsorbirati stakleničke plinove i upijati ugljikov dioksid. Tvrde i to da će im ova metoda pomoći u razumijevanju funkcioniranja života. Kritičari, pak, kažu, da su potencijalne koristi od sintetskih organizama precijenjene. Dr. Hellen Wallace iz Genewatch UK-a, organizacije koja prati razvoj tehnologije u genetici, tvrdi:
– Ako oslobodite nove organizme u okoliš, činite mnogo više štete nego koristi. Ne znate kako će se ponašati u okolišu. Venter se igra Boga, ali on nije Bog nego čovjek i ponaša se kao čovjek i pokušava vratiti svoj novac uložen u ovu tehnologiju.
Zaštita patenta
– Oduševljen sam projektom, ali ne slažem se da je ovime sintetiziran život nego je samo sintetiziran funkcionalni genom, koji je potom ubačen u bakterijsku stanicu iz koje je izvađen njezin vlastiti genom. Od svega je najljepše to što je definiran najmanji broj gena nužnih za normalno funkcioniranje stanice. Nadam se da kompanija Craiga Ventera neće dobiti pravo da patentom zaštiti “sintetski život“ i postane primjerice “Apple sintetskog prava na život“ – komentirao je prof. dr. Slobodan Vukičević.
Prof. dr. Ivan Đikić ističe da je Venterov uspjeh golem tehnološki napredak jer omogućuje sintezu genoma bilo koje stanice u laboratoriju. Dobili smo potencijal stvaranja mikroorganizama koji će se moći rabiti i u medicini za stvaranje virusa koji će se ciljano usmjeriti za uništavanje bolesnih, pa i tumorskih stanica – komentira prof. dr. Ivan Đikić. A na pitanje o mogućim opasnostima, Đikić kaže:
– Za sada je stvoren genom. Ovakva se istraživanja jednostavno moraju obavljati u laboratorijima koji su pod nadzorom, poštuju samo etičke norme i zakone jer se samo tako otkrića mogu iskoristiti na dobrobit ljudi, a neće se zloporabiti za bolesne ideje. Da je, prije svega, riječ o fascinantnu tehnološkom pothvatu, smatra i prof. dr. Miroslav Radman:
– Zna se da je moguće sintetski DNK ubaciti u praznu stanicu i da na kraju sintetski DNK upravlja ponašanjem nove stanice. Još je 2003. složen virusni genom s oko pet i pol tisuća slova DNK, a sada je Venter uspio složiti bakterijski genom, odnosno više od milijun slova DNK. Uspjeh je kompleksna tehnološka realizacija, a ne znanstveno otkriće. Napominje i da je impresioniran vještom prezentacijom znanstvenoga rada:
– I u tome se vidi koliko mi Europljani u odnosu prema Amerikancima moramo učiti kad je riječ o znanstvenom PR-u koji postaje izuzetno važan, posebno u približavanju znanosti široj zajednici.
Ključna osoba mapiranja ljudskog genoma
Craig Venter, cijenjeni 64-godišnji znanstvenik i poduzetnik koji je uz ostalo osnovao Institut za genomska istraživanja, tvrtku Celera Genomics i J. Craig Venter Institute, i bio ključna osoba projekta mapiranja ljudskog genoma.
Na projekt stvaranja umjetnog života utrošio je 40 milijuna dolara i 15 godina rada te napokon, nakon brojnih neuspješnih pokušaja, uspio u izdubljenu bakteriju ubaciti genom druge bakterije i oživiti je dovoljno da se počne razmnožavati. Nakon višegodišnjih istraživanja pronađena je metoda stvaranja umjetnog kromosoma te metoda njegova ubacivanja u drugu bakteriju.
Neuspjehe je izazivala jedna greška u više od milijun “baznih parova” genetske sekvence, sve do uspjeha postignutog 20. svibnja 2010. Venter je izjavio da želi stvarati bakterije koje će proizvoditi gorivo ili praviti bolja cjepiva i napraviti alge koje mogu iz atmosfere usisati ugljikov dioksid.
(DobreVijesti.info/Vecernji.hr)