Ugroženo blago 21. stoljeća

Predviđa se da će suša do 2070. biti više pravilo nego iznimka u većini zemalja EU. U prošlih 30 godina šteta uzrokovana sušom pojela je 100 milijardi eura, a godišnje se prosječni iznos štete učetverostručio


Najteža posljedica klimatskih promjena bit će suša i nedostatak vode, pa je zadaća svih nas ujediniti se u rješavanju tog problema, već godinama tvrde u povjerenstvu za okoliš Europske komisije. Bruxelles je odlučan prisiliti članice Europske unije da racionalnije koriste vodu, makar se moralo radikalno poskupjeti tu tekućinu. Pieter de Pous iz Europskog ureda za okoliš ističe da je Starom kontinentu potreban potpuno novi menadžment za vodu.
Čelnici Unije nedavno su objavili da je nužna hitna edukacija građana o štednji vode, od pranja posuđa i tuširanja do korištenja velikih rashladnih uređaja. Naglašavaju da se mora uspostaviti javno mnijenje kako bi građani bili svjesni opasnosti koje im prijete kao što je slučaj s korištenjem energije. Prema istraživanjima, od manjka vode nije ugrožen samo jug Europe, nego se problem brzo širi i na sjeverni dio, ponajviše kao posljedica globalnog zatopljenja, povećanja populacije i jačanja ekonomije. Predviđa se da će do 2070. suša biti više pravilo nego iznimka u većini zemalja Unije. Poteškoća ne bi trebale imati samo Irska, Velika Britanija, skandinavske zemlje i sjever Njemačke. U prošlih 30 godina šteta uzrokovana sušom pojela je 100 milijardi eura, a prosječna godišnja šteta se učetverostručila.
U Hrvatskoj stanje nije zabrinjavajuće, pa u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kažu da se vodom iz javne opskrbe služi oko 80 posto građana, a predviđa se da će ih u 2015. biti 94 posto, što bi našu zemlju približilo prosjeku EU. Hrvatska je po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku na petomu mjestu u Europi i 42. u svijetu. Jedna je od rijetkih u svijetu koja ima znatne rezerve neonečišćene pitke vode. No, stanje u svijetu je bitno drukčije. Više od 1,2 milijarde ljudi ili petina čovječanstva ne može stalno koristiti zdravstveno ispravnu vodu. U svijetu zbog onečišćene vode umre 15 milijuna ljudi godišnje, osobito djece. Procjenjuje se da 2,5 milijardi ljudi nema osnovnih uvjeta za zadovoljenje svojih higijenskih potreba. Istraživanje Eurobarometra otkrilo je da čak 40 posto Europljana nije dovoljno upoznato s problemima vodnih resursa. Najbolje su informirani stanovnici Cipra, Finske i Austrije, a najmanje su to Litvanci, Estonci i Latvijci. Iako u Europskoj povelji o vodi piše da ona ne poznaje granice, a Unijina Okvirna direktiva naglašava da voda nije komercijalni proizvod, već nasljeđe koje treba čuvati, zaštititi i shodno tome postupati, činjenica je da se svaka zemlja trudi zadovoljiti potrebe za vodom iz ograničenih izvora. Čiste rijeke, jezera i podzemne vode nužne su za dobre životne uvjete, no njihovo zagađenje postaje rastuća prijetnja čovjeku i prirodi, jer su mnoga močvarna područja i endemske vrste već izumrli. Budući da je zaštita vodnih resursa temelj očuvanja okoliša u Europi, a zalihe pitke vode postaju strateškim proizvodom na globalnom tržištu, potreba za sustavnim pristupom u upravljanju tim resursima, kojima prijete brojna onečišćenja, rezultirala je uvođenjem nove europske Okvirne direktive o vodama. Upravo radi ispitivanja svijesti građana u Europskoj uniji o provedbi te direktive, ali i o problemima i opasnostima koje prijete vodenim površinama na Starom kontinentu, nedavno je provedeno istraživanje Eurobarometra u kojemu je sudjelovalo više od 25.500 ispitanika iz 27 zemalja članica. Većina ih je izrazila zabrinutost za kvalitetu vode. Gotovo dvije trećine Europljana smatra da su kvaliteta vode i zalihe pitke vode u njihovoj zemlji ozbiljan problem. Time su najviše zabrinuti stanovnici Rumunjske, Cipra, Portugala i Grčke, gdje odlagališta otpada u velikim gradovima prijete vodama. Kakvoćom vode pak najmanje su zabrinuti Nizozemci i Finci. Zanimljivo je i nedavno istraživanje međuvladinog odbora Ujedinjenih naroda za klimatske promjene, koji je upozorio da bi u 21. stoljeću temperature zraka mogle porasti od 1,1 do 6,4 Celzijeva stupnja, a razina mora od 18 do 59 centimetara. Model simulacija klimatskih promjena za ovo stoljeće pokazuje porast oborina na visokim zemljopisnim širinama i u tropskim područjima te smanjenje kiša u suptropskim krajevima. Zagrijavanje u zapadnom planinskom području SAD-a pridonijet će, predviđa se, smanjenju snježnih oborina i povećanju zimskih poplava te opadanju količina vode ljeti. Pojačat će se borba, pa i prijetnja izbijanja ratova za izvore vode. To stanje negativno će se odraziti na proizvodnju žitarica u SAD-u.
U južnoj Europi klimatske će promjene, procjenjuje se, izazvati više temperature i suše, smanjiti zalihe vode i hidroenergetski potencijal te pogoditi ljetni turizam i usjeve. U Latinskoj Americi smanjit će se produktivnost nekih važnih usjeva, a nestanak ledenjaka u Andama ugrozit će pričuve vode za ljudsku potrošnju. U Africi će do 2020. problem nestašica vode, prouzročen klimatskim promjenama pogoditi 250 milijuna ljudi. U nekim zemljama prinosi kultura koje ovise o kišnom režimu mogli bi se prepoloviti. U Aziji će se do 2050. smanjiti zalihe svježe vode u središnjem, južnom i jugoistočnom dijelu, napose u riječnim koritima. Suša koja je pogodila Australiju i pridonijela na početku 2009. dosad najsmrtonosnijim požarima, povezana je upravo s klimatskim promjenama. No, 2030. problemi s vodom bit će još teži na jugu i istoku tog kontinenta. Porast razine mora može povećati slanost podzemnih voda i voda u estuarijima. Suše će biti sve češće, jer će zbog viših temperatura zalihe vode hlapiti brže nego što će se moći obnoviti prirodnim ciklusom. Veliki gradovi u Kini i Indiji bit će pogođeni sušama, jer će nestajati ledenjaci na Tibetu. Za gospodarstvo, opasnosti su goleme: od nestašica vode do porasta troškova za provedbu propisa o zaštiti, a kompanijama prijete sukobi s lokalnim zajednicama zbog vode, koja je s punim pravom prozvana blagom 21. stoljeća.

Voda nije ugrožena..mi će mo biti ugroženi kada si nju zatrujemo.