Relax forum
Registriraj se i relaxiraj sa nama
Relax forum
Registriraj se i relaxiraj sa nama
Relax forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


Zabava, druženje i diskusije u opuštenoj atmosferi
 
Početna stranicaRegistracijaLogin

 

 Jezicni savjetnik

Go down 
Autor/icaPoruka
Goran
Administrator
Administrator
Goran


Male
Cancer Rooster
Broj postova : 80666
Godine : 42
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

Jezicni savjetnik Empty
PostajNaslov: Jezicni savjetnik   Jezicni savjetnik I_icon_minitime02.12.08 4:51

1. ŠTO JE TO NAVEZAK?
Navezak ili pokretni samoglasnik je samoglasnik koji dolazi na kraju nekih riječi bez kojih dotična riječ može biti, a da se nimalo ne mijenja njezino značenje. Navezak imaju zavisni padeži pridjeva (npr. dobrog - dobroga), zavisni padeži zamjenica (npr. mog - moga), prilozi (npr. tad - tada) i prijedlozi (npr. s - sa). Izvor: Težak, Stjepko, Babić, Stjepan, Gramatika hrvatskog jezika, priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb 1994. , str. 55, 56.

2. ŠTO SU TO EGZOTIZMI?
To su posuđene riječi koje označuju specifičnosti pojedinog naroda. Neki su egzotizmi špageti, tekila, kamikaza i slično. Izvor: Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999., str. 298

3. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU SPOJNICE I CRTICE?
Mnogi ta dva termina poistovjećuju, no neki ih pravopisi razdvajaju. Prema Babićevu pravopisu iz 1994. godine crtica (oznaka: -) je pravopisni znak koji se upotrebljava za označivanje stanke, i to uglavnom jače stanke nego što je izražena zarezom. Može se upotrebljavati i umjesto zareza, zagrade, navodnika, a katkada i umjesto dvotočja. Spojnica je, pak, pravopisni znak (oznaka: -) svojom glavninom, a kao razgodak u pisanju polusloženica i u pisanju riječi koje se u rečenici ne izgovaraju kao cjelina, nego u svojim dijelovima. Često se upotrebljava radi jačega naglašavanja tih dijelova, rečeničnog naglaska ili kojeg drugog stilističkog učinka. Primjer za crticu je Mladost - ludost., a primjer za spojnicu je lovor-vijenac, spomen-ploča. Izvor: Težak, Stjepko, Babić, Stjepan, Gramatika hrvatskog jezika, priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb 1994. , str. 120 - 124.

4. ŠTO SU TO IMENIČKE POLUSLOŽENICE?
Imeničkim se polusloženicama nazivaju veze dviju imenica u kojoj prva određuje drugu i ne mijenja se (obično obje čuvaju svoj naglasak). Između njezinih dijelova pišemo spojnicu (vidi pitanje br. 3). Imeničke su polusloženice na primjer rak-rana, plus-pol, x-zrake i slično. Izvor: Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999., str. 335

5. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU ATRIBUTA I APOZICIJE?
Atribut je riječ koja se pridijeva, pridodaje imenskoj riječi da je po čemu odredi, prije svega po kakvu svojstvu (npr. Prvi susjed prodaje kuću.). U apoziciji ne dolaze pridjevske riječi, nego imenice (npr. Prodana je kuća našega susjeda Petra.), a one su također u službi pobližeg određivanja imenice. Izvor: Silić, J., Pranjković, I.: Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 309, 313

6. KAKO SE DEKLINIRA POP-GLAZBA?
Riječ pop-glazba pripada imeničkim polusloženicama (vidi pitanje br. 4), a sklanja se samo drugi dio (N pop-glazba, G pop-glazbe, D pop-glazbi, A pop-glazbu, V pop-glazbo, L pop-glazbi, I pop-glazbom). Izvor: Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999., str. 335

7. ŠTO SU TO SRASLICE?
Sraslice su riječi nastale srastanjem. Mogu biti imeničke (vlasnica kuće - kućevlasnica), pridjevne (tako zvani - takozvani), glagolske (dan gubiti - dangubiti) i priložne (niz brdo - nizbrdo). Najbrojnije su priložne sraslice. Izvor: Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999., str. 214

8. ŠTO SU SUPLETIVNE OSNOVE?
Imenica čovjek ima u množini drugu osnovu - osnovu ljud-, pa joj množina glasi ljudi. Takve su (različite) osnove nazivaju supletivnim osnovama. Oblici su ličnih zamjenica također supletivni, tj. tvore se od dviju različitih osnova (ja, meni) kao i neke imenice (brat, sestra). Izvor: Silić, J., Pranjković, I.: Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 102, 118, 173

9. ŠTO JE PLURALIA I SINGULARIA TANTUM?
Pluralia tantum i singularia tantum odnose se na imenice. Imenice koje se rabe samo u množini i ne mogu imati jedninu, zovu se pluralia tantum (npr. hlače, škare, vrata). Imenice koje se rabe samo u jednini, no mogu imati množinski oblik, ali se ona ne upotrebljava, zovu se singularia tantum (npr. ljubav, mržnja, lišće).

10. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU SVIJETLEĆI I SVJETLEĆI?
Razlika između svijetleći i svjetleći slična je razlici između slijedeći i sljedeći. Svijetleći je glagolski prilog sadašnji od glagola svijetliti (Svijetleći lampom, stigli su kući.), dok je svjetleći pridjev (npr. svjetleći objekt).

11. ŠTO JE TO PLEONAZAM?
Pleonazam dolazi od grčke riječi pleonazo što znači imam napretek. To je suvišno gomilanje istoznačnih riječi u govoru. Najčešći su pleonazmi: Vidio sam svojim vlastitim očima. Ja, osobno,mislim. No, međutim. Oko desetak. Izvor: Bratoljub Klaić: Veliki rječnik stranih riječi, Zora, Zagreb 1974. str. 1028

12. ŠTO JE TO PALINDROM?
Palindrom dolazi od grčke riječi palin (natrag) + dromos (put). To je riječ koja se može čitati i naopako, a da joj se značenje ne promijeni. Neki su palindromi: ratar, potop, Krk. Izvor: Bratoljub Klaić: Veliki rječnik stranih riječi, Zora, Zagreb 1974. str. 967

13. ŠTO JE PRAVILNO: SKONCENTRIRATI ili KONCENTRIRATI?
Pravilno je reći koncentrirati. Riječ nam dolazi iz latinskog jezika i sastoji se od veznika kon što znači s, sa i imenice centar. Kad bi još ispred kon dodali s, dobili bi pleonazam (vidi pitanje br. 1) te je pravilno upotrijebiti riječ koncentrirati.

14. ZAŠTO NE MOŽEMO REĆI NAJOPTIMALNIJE?
Riječ najoptimalnije je pleonazam (vidi pitanje br. 1). Riječ optimalan dolazi nam iz latinskog jezika i znači najbolji te je suvišno upotrijebiti još i superlativ naj kad već sama riječ optimalan podrazumijeva da nema boljeg od toga.

15. KOJEG JE RODA IMENICA BOL?
Imenica bol može biti i muškog i ženskog roda jer pripada kategoriji dvorodovnih imenica. Tako se može i deklinarati i kao muški i kao ženski rod (ovaj bol, ovog bola. ili ova bol, ove boli.). Kategoriji dvorodovnih imenica pripadaju još i imenice: glad, čar, splav, pelud i svrbež koje mogu biti i muškog i ženskog roda te imenica finale koja može biti muškog i srednjeg roda.

16. ŠTO JE TO MALINA? Ne, to nije vrsta voća, već je ta riječ u gramatici oznaka za imenice muškoga, ženskoga i srednjega roda kad uz njih stoje brojevi dva, tri, četiri, oba. Još se naziva i paukal. Neki primjeri maline: dvije kruške, oba čovjeka, tri stupa.

17. ZAŠTO NIJE PRAVILNO REĆI POŠTO NEMA IVE, NEĆU DOĆI?
Načinski veznik pošto u hrvatskom se jeziku ne upotrebljava, odnosno nije u duhu hrvatskog jezika. Umjesto njega upotrebljavamo načinski veznik budući da. Dakle, ne kažemo Pošto nema Ive, neću doći, nego Budući da nema Ive, neću doći. No, riječ pošto upotrijebit ćemo u sintagmi pošto-poto, a može doći i u funkciji priloga (npr. Pošto prodajete voće?).

18. ZAŠTO MORAM REĆI SLJEDEĆI TJEDAN, A NE SLIJEDEĆI TJEDAN?
Sljedeći i slijedeći po obliku su slične, a po značenju različite riječi. Sljedeći je pridjev u značenju idući, a slijedeći je glagolski prilog sadašnji od glagola slijediti. Dakle: Sljedeći sam ja na redu i Slijedeći tebe došao sam do mora.

19. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU TUĐICA I POSUĐENICA?
Tuđice su riječi stranog podrijetla koje su pravopisno prilagođene hrvatskom glasovnom sustavu, ali zadržavaju neka svojstva izvornog jezika nesvojstvena hrvatskom jeziku. To su na primjer bicikl, lift, fajl (suglasnički se skupovi -kl, -ft i -jl ne uklapaju u sustav standardnog hrvatskog jezika), bife i slično. Posuđenice su također riječi stranog podrijetla, ali su po svemu prilagođene hrvatskom jeziku te ih više ne doživljavamo kao strane riječi. To su na primjer kursor, informacija, printer, bazen. Izvor: Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999., str. 283, 284


20. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU PRIJEDLOGA ZBOG I RADI?
Često nas buni uporaba tih prijedloga. Zajedničko im je samo to što su prijedlozi, ali su različiti po funkciji. Prijedlog zbog uzročni je prijedlog, dok je radi namjerni prijedlog. Dakle, Ne idem u školu zbog bolesti (jer sam bolestan), ali Idem u školu radi učenja (da učim).
Izvor: Težak, Stjepko, Babić, Stjepan, Gramatika hrvatskog jezika, priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb 1994. , str. 138.

21. ŠTO JE PRAVILNO: GOVORIM ŠTO MI PADNE NAPAMET ili GOVORIM ŠTO MI PADNE NA PAMET?
Pravilno je: Govorim što mi padne na pamet. Postavljamo pitanje gdje mi pada? a odgovor je na pamet. Napamet je prilog načina i tu postavljamo pitanje kako? (npr. Govorim napamet.).

22. KAKVE SU TO GRADIVNE IMENICE?
Gradivne imenice svojim oblikom označuju neodređen skup tvari, manju i veću količinu čega npr. vino, pijesak, ulje..
Barić, Eugenija i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997., str. 134.

23. ŠTO JE APOZITIVNA REČENICA?
Apozitivna rečenica određuje već određene imenske riječi. Može shvatiti kao proširena apozicija koja još više objašnjava pojam o kojem govori. Odvaja se zarezima. Npr. Ljudi, koji su smrtni, mnoge stvari u životu ne stignu obaviti.

24. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU PRIJEGLASA I PRIJEVOJA?
Prijeglas je glasovna promjena u kojoj se zamjenjuje samoglasnik o u e iza palatala i c te iza skupova št i žd (npr. gradom - mužem). Samoglasničke alternacije u korijenu riječi poznate su pod nazivom prijevoj ili apofonija. Prijevoj ne mijenja temeljno značenje, nego uvodi riječi u nove tvorbene i morfološke kategorije (e / ije / je / a / o: teći / tijek / utjecati / utakati / tok).
Izvori: Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999., str. 125; Barić, Eugenija i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997., str. 611.

25. KAKVE SU TO UPITNE ČESTICE?
Uz upitnu intonaciju, kojom je obilježena svaka upitna rečenica, pitanje se može izreći i upitnim česticama. To su: li, da li, je li, da i zar. Npr. Ima li tu šećera? Je li ovo emisija "Navrh jezika"? Da niste vi danas nešto slavili? Zar me ne vidite?
Barić, Eugenija i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997., str. 447.

26. ŠTO JE TO HIJAT?
Kad se uzastopce ostvaruju dva samoglasnika, nastaje hijat ili zijev. Primjeri su zijeva: kupovao, neugodan, naučiti. Zijev se obično u jeziku uklanja i to sažimanjem samoglasnika i umetanjem intervokalnog j ili v.
Barić, Eugenija i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997., str. 611.

27. ŠTO JE PASIV?
Rečenica se dijeli na pasivne i aktivne. Rečenica se preoblikuje u pasivnu tako da se izravni objekt aktivni u pasivnoj mijenja u subject, a aktivni se glagolski lik zamjenjuje pasivnim. Meni tu sreću nisu bili dali -> Meni ta sreća nije bila dana.
Barić, Eugenija i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997., str. 451.

28. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU UMANJENICA I ODMILICA?
Umanjenice (deminutivi) su one imenice kojima se izriče da je što po čemu manje od onoga što znači osnovna riječ (boca -> bočica). Imenice odmila (odmilice, hipokoristici) su one imenice kojima se izriče ljubav, nježnost, pažnja prema onome što je imenovano osnovnom riječju (medvjed -> medo). Neke riječi pripadaju jednoj značenjskoj skupini, a svojom uporabom drugoj, npr. kućica je oblikom umanjenica, a uporabom odmilica (Moja kućica, moja slobodica).
Barić, Eugenija i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997., str. 326, 329.

29. ŠTO JE TO KALKIRANJE?
Kalkiranjem ili prevođenjem dobivamo velik broj tvorenica. Uzorak je strana riječ čije dijelove zamjenjujemo domaćim riječima, odnosno riječ se doslovno prevodi. Npr. neboder dolazi od engleske riječi sky-scraper, riječ zemljopis od grčke riječi geographia.
Barić, Eugenija i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997., str. 303.

30. ŠTO JE TO SLAVENSKI GENITIV?
Kad se radnja prelaznog glagola niječe, izravni objekt u akuzativu može se zamijeniti slavenskim genitivom. Npr. Mažuranić nije volio Mađare. -> Mažuranić nije volio Mađara.
Barić, Eugenija i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997., str. 446.

31. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU AORISTA I IMPERFEKTA?
Aoristom se izriče prošla svršena radnja koja se zbila neposredno prije trenutka kada se o njoj govori. Aorist se tvori od svršenih glagola (Stiže ti napokon. - glagol stići). Imperfektom se izriče prošla nesvršena radnja, radnja koja je trajala u prošlosti. Imperfekt se tvori od nesvršenih glagola (Nasmija se koliko mu usta dopuštahu. - glagol dopuštati).
Izvor: Težak, Stjepko, Babić, Stjepan, Gramatika hrvatskog jezika, priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb 1994. , str. 265.

32. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU ZBIRNIH I GLAGOLSKIH IMENICA?
Zbirna imenica je ime za skup istvorsnih bića ili predmeta koji se uzimaju kao jedna cjelina: (npr. granje, djeca, braća, smeće). Glagolske su imenice one imenice koje su izvedene od glagola s pomoću sufikasa -nje, -enje, -jenje, -će (npr. branje, piće, pjevanje, zvanje).
Izvor: Težak, Stjepko, Babić, Stjepan, Gramatika hrvatskog jezika, priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb 1994. , str. 85, 86.

33. KAKO GLASI MNOŽINA IMENA PATRIK I KAKO SE ONA DEKLINIRA? JE LI ISPRAVNO REĆI ZORICIN ILI ZORIČIN?
Vrlo je neobična uporaba množine za imena (obično kažemo dva, tri, deset Patrika, dvije Maje i slično), ali ona postoji. Tako množina imena Patrik glasi Patrici, znači provodi se sibilarizacija. Genitiv množine glasi Patrika (a je dugo), dativ Patricima, akuzativ Patrike, vokativ Patrici, lokativ i instrumental množine glase kao i dativ Patricima. Kad smo već kod imena, možemo se još pozabaviti i njihovim posvojnim pridjevima. Tako posvojni pridjev imena Zorica treba glasiti Zoričin, a ne Zoricin. Tu se provodi palatalizacija. Zašto palatalizacija? Zato jer se u nekim slučajevima i c, z, s ispred i i e palataliziraju u č, ž, š (npr. stric - striče, knez - kneže).

34. TREBAMO LI REĆI PATIKE ILI TENISICE?
Često se u različitim dijelovima Hrvatske može čuti riječ patike kao sinonim za tenisice. Nekada su patike označavale platnenu obuću dok se obuća tvrđeg materijala nazivala tenisicama. Danas su oni sinonimi. No koja je riječ pravilna? Pravilno je reći tenisice jer nam riječ patike dolaze od turske riječi patik što znači isto što i papuča.

35. ZAŠTO KAŽEMO GLASAČI?
Kada dođe vrijeme izbora, izlazimo na glasovanje i dajemo svoj glas nekome od kandidiranih. Ako idemo na glasovanje, mogli bismo se zapitati zašto ne kažemo za sebe da smo glasovači? Međutim, mi smo glasači jer ta riječ dolazi od glagola glasiti, a ne od imenice glasovanje. Dakle, mladi glasači, kad dođe vaše vrijeme, izađite i glasujte!

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
Goran
Administrator
Administrator
Goran


Male
Cancer Rooster
Broj postova : 80666
Godine : 42
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

Jezicni savjetnik Empty
PostajNaslov: Re: Jezicni savjetnik   Jezicni savjetnik I_icon_minitime02.12.08 4:55

36. KAKVE SU TO VANJSKE, A KAKVE UNUTARNJE GLAGOLSKE KATEGORIJE?
Vanjske glagolske kategorije imaju npr. prezent, perfekt, pluskvamperfekt, futur I, futur II, kondicional I, kondicional II, aorist i imperfekt. Nazivaju se tako jer imaju lice, broj, vrijeme i način. Unutarnje glagolske kategorije svojstvene su infinitivu, glagolskim pridjevima i glagolskim prilozima jer se odnose na glagole kao riječi, a ne kao oblik, a to su kategorije glagolskog vida i prijelaznosti / neprijelaznosti.
Izvor: Silić, J., Pranjković, I.: Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 197

37. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU LOGIČKOG I GRAMATIČKOG SUBJEKTA?
Logički subjekt je takav subjekt koji je uvijek u nominativu, a pitamo se o komu ili o čemu rečenca govori (Susjed je prodao kuću.). Gramatički je subjekt subjekt kojim se izriče imenska riječ u nominativu (On je dobro.).

38. ŠTO JE OPTATIV?
Optativom (željnim načinom), koji se po obliku podudara s glagolskim pridjevom radnim, izražava se želja, nada, zazivanje blagoslova, kletva, prokletstvo i slično. Optativne su rečenice npr. Živjeli! Bog vas poživio! Vrazi ga odnijeli!
Izvor: Silić, J., Pranjković, I.: Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 196

39. ŠTO JE TO HAPLOLOGIJA?
Haplologija je sažimanje dvaju susjednih (jednakih ili sličnih) glasova ili slogova tako da se jedan od njih izostavi. Npr. zakonoša umjesto zakononoša, tragikomedija umjesto tragikokomedija).
Izvor: ur. August Kovačec, Hrvatski opći leksikon, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1996., str. 334

40. KAKAV JE TO TRPNI PERFEKT?
Trpni se glagolski oblici tvore od prezenta, imperfekta, aorista, pluskvamperfekta, futura I, futura II, imperativa, kondicionala I, kondicionala II, pa tako i od perfekta. Trpni perfekt može biti izražen i glagolom bivati: bivao sam pitan, bivao si pitan, bivao je pitan itd.
Izvor: Silić, J., Pranjković, I.: Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 95, 96

41. ŠTO JE TO HIPOTAKSA?
Hipotaksa ili subordinacija je zavisni odnos koji je svojstven složenim rečenicama. Nezavisni odnos se naziva koordinacija ili parataksa. ti odnosi mogu biti gramtički eksplicitni ili implicitni. Eksplicitna koordinacija svojstvena je složenim rečenicama sklopljenim povezivanjem, a eskplicitna subordinacija svojstvena je složenim rečenicama sklopljenim uvrštavanjem. Implicitna koordinacija i subordinacija svojstvene su rečnicama čije se rečenice povezuju u jednu cjelinu bez veznika.
Izvor: Silić, J., Pranjković, I.: Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 319

42. OBZIROM ILI S OBZIROM?
Česta je dvojba uporabe obzirom i s obzirom. Najčešće se onda dodaje i veznik da nakon toga - (s) obzirom da. Jezični savjetnici preporučuju prijedložni izraz, dakle s obzirom jer se sve popratne okolnosti izriču prijedložnim izrazom, npr.: S obzirom da svaki dan idem u školu, uvijek naučim nešto novo. No, tu je i druga pogreška, a to je pogrešna uporaba veznika da u ovome slučaju. Izraz s obzirom ne može se izravno povezati s veznikom da, nego s izrazom na to, pa tako imamo s obzirom na to: S obzirom na to da svaki dan idem u školu, uvijek naučim nešto novo. Dakle, s obzirom na to da je najpravilniji izraz.
Izvor: Hudeček, L., Mihaljević, M. i Vukojević, L. (ur.) (1999) Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb: Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje; Mihovil Dulčić (prir.) (1997) Govorimo hrvatski. Jezični savjeti. Zagreb: Biblioteka Hrvatski radio, str. 325.

43. NOVINA ILI NOVINE?
Jedan nam je gledatelj postavio dosta zanimljivo pitanje koje muči mnoge: kažemo li da čitamo novinu ili novine? Iako obje imenice imaju isti korijen, različita su značenja i naglaska. Novina označava štogod novo, apstraktno ili konkretno, te glas o nekom događaju. Novine, dakle promijenjenoga naglaska i broja, imenica je koja označava list u kojem se tiskaju vijesti o novim događajima. Premda najčešće govorimo o jednome listu, dobro ju je upotrebljavati u množini jer su novine pluralia tantum, dakle, imaju samo množinu i samo se u množini dekliniraju te slažu sa svojim dodacima u rodu, broju i padežu. I tako mi razne novine čitamo u novinama.
Izvor: Mihovil Dulčić (prir.) (1997) Govorimo hrvatski. Jezični savjeti. Zagreb: Biblioteka Hrvatski radio, str. 104.
Izvor: hrt.hr

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
Gost
Gost




Jezicni savjetnik Empty
PostajNaslov: Re: Jezicni savjetnik   Jezicni savjetnik I_icon_minitime02.12.08 15:23

e ovo mi baš paše..
treba za fax.. super gorane, puno si mi pomogao... cheers
[Vrh] Go down
Goran
Administrator
Administrator
Goran


Male
Cancer Rooster
Broj postova : 80666
Godine : 42
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

Jezicni savjetnik Empty
PostajNaslov: Re: Jezicni savjetnik   Jezicni savjetnik I_icon_minitime02.12.08 20:51

Drago mi je da sam ti pomogao Minchyce! Mogu li ti još kako pomoci? :;):

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
Goran
Administrator
Administrator
Goran


Male
Cancer Rooster
Broj postova : 80666
Godine : 42
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

Jezicni savjetnik Empty
PostajNaslov: Re: Jezicni savjetnik   Jezicni savjetnik I_icon_minitime02.12.08 21:02

MALI RAČUNALNI LEKSIKON

@ - (čitaj: "et"). Prvi ga je upotrijebio Ray Tomlinson (vidi Tomlinson, Ray). Taj se simbol upotrebljavao već u 16. stoljeću kao mjera za robu, a u novije vrijeme kod engleskih trgovaca u računovodstvu kao kratica za sintagmu "po cijeni od". Često se naziva i monkey (majmun). (vidi monkey). Danas se koristi kao oznaka za elektroničku poštu.

Avatar - slikovni izraz za simboličko prikazivanje sudionika u mreži. Riječ izvorno potječe iz sanskrta, a u hinduizmu označuje vidljivu pojavnost bogova. Susret s ljudima u digitalnim mrežama događa se uglavnom preko tih virtualnih predstavnika. Promatrajući izgled tih avatara, može se donekle dokučiti trenutno ili općenito stanje osobe koja je stavila taj avatar pod svoj nick ili nadimak.

Chat - pričaonica ili brbljaonica, jedan je od najpopularnijih načina komunikacije putem interneta. Jezik je chata pun žargonizama, dijalektizama, anglizama, barbarizama, vulgarizama, igara riječi (vidi popularne hrvatske pričaonice).

Display - vidi ekran.

Download - naredba na web stranicama koje nude razne sadržaje (programi, slike i sl.). Tom se naredbom presnimava neka datoteka s poslužitelja na svoje računalo.
Izvor: Krešimir Raič: Računalstvo 1, za srednje škole, Vinkovci: Pentium d.o.o., 1999., str. 271

Ekran - pretvorba zapisa u čovjeku razumljiv oblik, sliku. Često se spominju termini kao što su cijevi za prikaz podataka, indikatorske naprave, prikazne jedinice, ili video-jedinice i one nisu baš ustaljene u svakodnevnom govoru. Nazivi ekran i zaslon dobro su prihvaćeni u hrvatskom jeziku. Milica Mihaljević bilježi kako hrvatska zamjena za display može biti zaslon ili predočnik.

Elektronička i elektronska pošta - dva naziva kojima nazivamo e-mail (vidi e-mail). U hrvatskome je jeziku ispravno govoriti o elektroničkoj pošti. Naime, elektronsko je ono što se odnosi na elektrone (npr. tijek elektrona), dok se elektroničko odnosi na elektroniku. Pridjev elektronski mijenjajmo u elektronički kada govorimo npr. o elektroničkoj opremi. Inače, zbog praktičnosti se elektronički često krati u e, te se ta kratica pojavljuje kao prvi dio polusloženice (e-mail, e-business, i sl.).

E-mail adresa - osobna adresa na racunalu (vidi elektronička i elektronska pošta).

Hakerski žargon - nastao u SAD-u, a internetom se proširio svijetom. Svojstven mu je poseban humor i pronalazak novih riječi za računalne pojmove. Česta je jezična igra kraćenja riječi, upotreba anglizama, doslovno prevođenje - kalk.

Hardware - skup fizički opipljivih komponenti (procesor, memorija, diskovne jedinice, grafička kartica, mrežna kartica, napajanje, modem...) koje softver obuhvaća i pokreće. Značenje koje hardver ima u računalnom nazivlju nastao je metaforizacijom (vidi hrvatski nazivi za hardware).

Hrvatski nazivi za hardware - značenje koje hardver ima u računalnom nazivlju nastao je metaforizacijom. Često možemo naići na termine očvrsje, sklopovi, strojevina, sklopovska oprema, sklopovska konfiguracija računala, materijalna osnovica, sklopovska podrška, sklopovska osnova, oprema, željezarija, računalna oprema, raditelj ili tehnička oprema. Sve su to sinonimi za engleski termin hardware. No najčešće se upotrebljavaju nazivi sklopovlje, strojna oprema i tuđica hardver.

Hrvatski nazivi za software - česti su nazivi za softver napudba, napudbena sredstva, napudbina, programska podrška, programska biblioteka, programska oprema, programi, računalna podrška, softverska podrška, smišljatelj, računalni program ili programska potpora. Najčešće se ipak upotrebljava tuđica softver, a najučestalija je hrvatska zamjena za softver - programska podrška. (vidi software)

HTML - (HyperText Markup Language) jezik je kojim se pišu povezivi dokumenti. Taj jezik omogućuje komunikaciju među različitim računalima.
Izvor: Krešimir Raič: Računalstvo 1, za srednje škole, Vinkovci: Pentium d.o.o., 1999., str. 272

Internet - globalna mreža sačinjena od mnoštva nezavisnih LAN (vidi LAN) mreža diljem cijelog svijeta. Internet se slobodno i nesputano širi i to ga čini toliko privlačnim.
Izvor: Krešimir Raič: Računalstvo 1, za srednje škole, Vinkovci: Pentium d.o.o., 1999., str. 272

LAN - (Local Area Network). Mreža koja je ograničena vlastitim mrežnim kabelima i najčešće obuhvaća jednu instituciju ili poduzeće, najčešće unutar jedne zgrade. Pristup izvana je vrlo ograničen.
Izvor: Krešimir Raič: Računalstvo 1, za srednje škole, Vinkovci: Pentium d.o.o., 1999., str. 273

Link - (hrv.poveznik). To je tekst ili slika na web stranici koja nas vodi na drugu web stranicu. Prepoznaje se po tome što se kursor iz strjelice promijeni u šaku kad god ga postavite iznad linka ili poveznika. Kreatori internetskih stranica sâmi određuju koliko će, i da li će uopće, na svojim stranicama (članovima) postavljati neke druge linkove ili poveznike. Olakšavaju posao u pronalaženju izvora ili sličnih stranica na koje se čitani tekst odnosi.

Monkey - (hrv. majmun). Naziv za znak @ (vidi @). U šumama južnoga Meksika, Bolivije i Brazila živi vrsta majmuna čije ime u hrvatskome jeziku glasi crnoruki hvataš (lat. Ateles geoffroi). Te majmune krasi snažan i savitljiv rep kojim se ti agilni majmuni koriste kao petim udom, omatajući ga oko grana drveća i drugih predmeta iz okoline. Upravo se zbog toga dugoga i savitljivoga repa uobičajilo poistovjećivati znak @ s tom vrstom majmuna.

Mrežni forum - glavna su obilježja foruma otvorenost i javnost. Mrežni je forum zamišljen kao virtualno mjesto okupljanja, otvorene rasprave i izražavanja stavova i ideja. Posjetioci mogu čitati i razmjenjivati informacije i mišljenja. Danas je to jedan od najpopularnijih oblika komunkacije na internetu. Prvi su internetski forumi pokrenuti još 1996. godine. To je softver koji omogućuje posjetiteljima da brzo i lako, na pregledan način, čitaju informacije i diskusije i da sami sudjeluju u njima.

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
Goran
Administrator
Administrator
Goran


Male
Cancer Rooster
Broj postova : 80666
Godine : 42
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

Jezicni savjetnik Empty
PostajNaslov: Re: Jezicni savjetnik   Jezicni savjetnik I_icon_minitime02.12.08 21:06

Netspeak - jezik koji se upotrebljava na internetu, nije nužno engleski jezik. Taj jezik (govor) karakterizira kratkoća, neologizmi, upotreba žargonskoga govora, upotreba kratica (npr. za thanks, za please), izostavljanje interpunkcijskih znakova kao i velikih slova, i sl.

Nupedija - prvi pokušaj besplatnog enciklopedijskog online sadržaja dostupnog čitavom svijetu koji su pisali isključivo vrhunski stručnjaci. Jimmy Wales je 2000. godine pokrenuo Nupediju, koja je trebala biti slobodna enciklopedija. Autori članaka trebali su imati doktorat iz područja o kojemu pišu, a članak je prije objavljivanja u javnosti prolazio kroz nekoliko faza provjera i odobravanja. Takvi strogi zahtjevi nisu najbolje prihvaćeni te je u jesen 2003. godine Nupedija ugašena. Ideja se dalje razvijala u obliku Wikipedije (vidi Wikipedija).

On-line i off-line - Kada je netko onlajn, znači da je, ili trenutno ili općenito, (po)vezan za internet. Kada je neka osoba oflajn, onda znamo da te osobe nema trenutno (ili općenito) na mreži. Na engleskome, prijedlog off znači , , . Na kućanskim uređajima znamo da pritiskom na tipku off gasimo uređaj, kao što ga pritiskom na tipku on palimo. Vidimo kako su prijedlozi off i on ovdje povezani s imenicom line koja znači , , i slično, tako da se tvore složenice on-line i off-line. Ukoliko želimo prevesti navedene engleske složenice, možemo za on-line reći izravno ili pak mrežno, dok je off-line neizravno ili izvanmrežno.

Performansa - (hrv. svojstvo). Kada jedna osoba želi opisati svojstva svog osobnog računala nekoj drugoj osobi, onda mu ona govori o performansama svojeg računala. Ta se engleska riječ (od glagola perform koji znači izvoditi, proizvoditi, obavljati [neku naredbu]) udomaćila u hakerskome žargonu (vidi hakerski žargon), i označava zapravo svojstvo, izvedbu ili (radnu) značajku.

Popularne hrvatske pričaonice- nalaze na stranicama www.iskon.hr/chat, https://komunikator.tportal.hr/komunikator, www.chat.hr, www.hej.hr/chat.

Printer - (hrv. pisač). Printer je uređaj pomoću kojeg se ispisuje sadržaj ekrana na papir.

Site - skup web stranica istog oglašivača.
Izvor: Krešimir Raič: Računalstvo 1, za srednje škole, Vinkovci: Pentium d.o.o., 1999., str. 274

Software - obuhvaća sve čime upravljamo na računalu, ono što komponente hardvera pokreću (npr. programi, operacijski sustav, igrice). Hardver i softver međusobno ovise jedan o drugom. (vidi hrvatske nazive za software).

Tomlinson, Ray (1941) - računalni inženjer kojega danas smatramo izumiteljem elektroničke pošte.
Napisao je prvi program 1960. kao pripravnik za IBM. Razmišljajući o nazivima za adrese elektroničke pošte, shvatio je da treba razlikovati poruke koje ostaju u uredu od onih koje putuju mrežom. Izabrao je simbol @ jer označuje neku vrstu mjesta i jer mu se to učinilo smislenim.

Usenet - (hrv. mrežne novine). To je mreža računala koja sadržavaju određen broj usenet konferencija ili tematskih skupina. Skupine su podijeljene po temama. Imena se skupina sastoje od nekoliko dijelova odijeljenih točkom. Ti dijelovi označuju temu skupine. Tematske skupine s hrvatskoga govornog područja u svojim nazivima sadržavaju "hr.". Za pristup mrežnim novinama potreban je news reader, odnosno program za rad s mrežnim novinama poput Microsoft Outlook Expressa, Forte Agenta ili Microplanet Gravityja.

Wikipedija - (wiki + enciklopedija) je višejezična, na Webu zasnovana enciklopedija slobodnog sadržaja. Razvijena je korištenjem vrste računalnog softver a pod nazivom "wiki" (hav. wiki wiki - "brzo"). Piše se u suradnji s brojnim volonterima. Projekt je započet 2001. kao dodatak stručno pisanoj Nupediji (vidi Nupedija). Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Wikimedia Foundation. Ona ima više od 3,700,000 članaka na mnogo jezika (uključujući milijun članaka pri engleskoj verziji). Sloboda pristupa, učestala ažuriranja, raznolikost i detaljnost te brojne višejezične inačice su pretvorile Wikipediju u rado korišteni izvor informacija.
izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija (16.4.2006)

WWW - skraćenica od world wide web, označava globalnu ili svjetsku računalnu mrežu koja omogućuje pohranu, pretragu i dobavu željenih informacija. Naziv world wide web možemo u hrvatskome zamijeniti imenicom mreža.

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
Goran
Administrator
Administrator
Goran


Male
Cancer Rooster
Broj postova : 80666
Godine : 42
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

Jezicni savjetnik Empty
PostajNaslov: Re: Jezicni savjetnik   Jezicni savjetnik I_icon_minitime02.12.08 21:10

Hakerski žargon

Katkad nam se čini da je računalo posve drugi svijet. Istina je. I taj svijet ima svoj žargon. Zanima li vas što je kanta, surfanje i slično, svakako zavirite u našu rubriku. A ako znate još neki pojam, objasnite ga i pošaljite na naš mail: navrh_jezika@hrt.hr.

A.K.A. - (kratica izvedena od engleskoga izraza "also known as"). Kratki naziv ili zamjena za dugačko ili komplicirano ime. To je naziv koji se vrlo lako pamti.
BANN - (engl. zabranjen, nedopušten). Označava zabranu korištenja ili posjećivanja određene internetske stranice ili foruma korisniku na (ne)određeno vrijeme, obično zbog nepoštivanja pravila određene internetske stranice ili foruma. Ako netko stavlja nedopuštene stvari na internetske stranice ili govori na način koji nije prikladan na određenoj internetskoj stranici ili forumu, on će dobiti bann, odnosno neće moći neko vrijeme posjećivati tu internetsku stranicu ili forum.
BOSS - (engl. šef). Predstavlja nekog teškog protivnika koji se najčešće nalazi na kraju nekog nivoa u igri. Ova se riječ ne koristi samo u računalnim igricama, već i u drugim žargonima nekih zatvorenih skupina (mafijaški, menedžerski i sl.). Znači, kad završite igricu, znajte da ste svladali i bossa.
CHEAT - (engl. varati). To je skup naredaba ili redoslijed radnji koje pomažu pri prijelazu težih dijelova u igri ili se njima dolazi do raznih bonusa.
GURU - naziv za osobu koja je dostigla ili postigla najviše ili najbolje u videoigrama ili računalnim igrama. Ovaj se naziv koristi i za veoma vještoga programera ili pak poznavatelja operativnog sustava ili računalne aplikacije (npr. Linux ili Unix guru i sl.).
PILA - odnosi se na tip i marku računala koji koristimo ("pila od kompjutora"). Također se često čuje i riječ zvijer ("zvijer od kompa").
THREAD - (engl.konac, nit, veza). Naziv za podtemu koja se nalazi u topiku (vidi topic) na forumima.
TOPIC - (engl. predmet razgovora). Naziv za temu na forumu. Ako je topic Jezične emisije thread će biti Navrh jezika.

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
Gost
Gost




Jezicni savjetnik Empty
PostajNaslov: Re: Jezicni savjetnik   Jezicni savjetnik I_icon_minitime02.12.08 21:31

ako ti nije problem, trenutno iz bosanskog radimo SINTAKSE, pa da nađeš nesh od toga.. bila bi ti puno zahvalna... ma najbolji si, samo da znaš, ne znam kako da ti se zahvalim... hiphiphura za gorana..
[Vrh] Go down
Goran
Administrator
Administrator
Goran


Male
Cancer Rooster
Broj postova : 80666
Godine : 42
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

Jezicni savjetnik Empty
PostajNaslov: Re: Jezicni savjetnik   Jezicni savjetnik I_icon_minitime02.12.08 21:54

Sintaksa je dio gramatike koji izučava principe na osnovu kojih se, formiranjem i kombinovanjem odgovarajucih jezičkih jedinica, od riječi formulišu rečenice kao cjelovite (završene) jedinice usmene ili pisane komunikacije.

:;):

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
Goran
Administrator
Administrator
Goran


Male
Cancer Rooster
Broj postova : 80666
Godine : 42
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

Jezicni savjetnik Empty
PostajNaslov: Re: Jezicni savjetnik   Jezicni savjetnik I_icon_minitime02.12.08 22:00

U lingvistici, sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, "zajedno", i τάξις táxis, "uređivanje") je proučavanje pravila koja upravljaju ustrojstvom rečenica, te određuju njihovu relativnu gramatikalnost. Sam se naziv sintaksa može također rabiti za naslovljavanje tih istih pravila, kao u primjerice "sintaksa jezika". Suvremena istraživanja sintakse pokušavaju opisati jezike pomoću takvih pravila i, za mnoge stručnjake, pronaći općenita pravila primjenjiva na sve jezika. Budući da polje sintakse pokušava opisati gramatičke prosudbe, ne ih pružiti, ne bavi se lingvističkom preskripcijom.

Iako sve teorije sintakse uzimaju ljudske jezike kao predmet proučavanja, postoje značajne razlike u izgledu. Chomskyjevci vide sintaksu kao granu psihologije, s obzirom da je shvaćaju kao proučavanje lingvističkog znanja. Drugi (npr. Gerald Gazdar) uzimaju više platonističko gledište, shvaćajući sintaksu kao proučavanje apstraktnog formalnog sustava. [1

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
Gost
Gost




Jezicni savjetnik Empty
PostajNaslov: Re: Jezicni savjetnik   Jezicni savjetnik I_icon_minitime04.12.08 0:43

hvala punoooo....
[Vrh] Go down
Sponsored content





Jezicni savjetnik Empty
PostajNaslov: Re: Jezicni savjetnik   Jezicni savjetnik I_icon_minitime

[Vrh] Go down
 
Jezicni savjetnik
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Relax forum :: Lifestyle :: Virtualna učionica-
Forum(o)Bir: