Što poduzeti ako ste žrtva proganjanja?

Proganjanje
Svaka 12. žena i svaki 45. muškarac postati će žrtvom proganjanja jednom u životu.

Proganjanje uključuje niz ponašanja jedne osobe (progonitelja) čija je namjera ostvariti kontakt s drugom osobom (žrtvom) koja je taj kontakt jasno obznanila da ne želi. Kontakt može biti osobno pojavljivanje i/ili zvanje telefonom, slanje poruka ili mailova.


Proganjanje je ozbiljni problem koji može eskalirati u nasilje. U prosjeku proganjane traje oko dvije godine. 11% žrtava proganjanja preselilo se u drugi grad bježeći od progonitelja.

Proganjanje je zakonom kažnjivo u mnogim zemljama svijeta (engl. stalking).

U Hrvatskoj nije zakonom regulirano i uglavnom se smatra osobnim problemom.

Žrtva nije ničim izazvala proganjanje, jer je proganjanje osobni problem progonitelja.

Progonitelj može biti netko koga poznajete, ili vama nepoznata osoba. Iako je većina ljudi bila u ljubavnom odnosu s progoniteljem, progonitelj može biti i netko koga žrtva površno poznaje (kolega s posla) ili uopće ne poznaje. U oko 75% slučajeva proganjanja, progonitelj je muškarac, a žrtva je žena. U preostalih 25% slučajeva pojavljuju se sve kombinacije: žene koje progone muškarce, muškarci koji progone muškarce i žene koje progone žene.


Progonitelj najčešće čini neka od sljedećih ponašanja, premda mu je žrtva jasno dala do znanja da to ne želi:

Pojavljuje se na mjestima gdje se kreće žrtva.
Opetovano zove telefonom, kako bi razgovarao ili prekida čim uspostavi vezu.
Šalje brojne sms poruke različitog sadržaja, nekad i prazne.
Šalje neželjene poklone, pisma, ostavlja poruke.
Šalje brojne e-mailove.
Dolazi pred kuću, školu ili posao i "mota" se onuda dok je žrtva tamo.
Prijeti da će ozlijediti žrtvu, drage joj ljude ili kućne ljubimce.
Oštećuje ili prijeti da će oštetiti kuću, automobil ili druge stvari koje posjeduje ili koristi žrtva.
Koristi tehnološke mogućnosti (kamere, fotoaparate, GPS, internet i drugo) kako bi pratio ili nadgledao kretanje i aktivnosti žrtve.
Naziva žrtvine prijatelje, poznanike i kolege s posla.

Što poduzeti ako ste žrtva proganjanja?
Odmah potražite stručnu pomoć psihologa kako bi dobili psihološku pomoć kroz ovo teško razdoblje i upute o tome što učiniti kako bi se što bolje zaštitili.
Izbjegavati SVAKI, apsolutno svaki kontakt s progoniteljem nakon što ste mu jasno i precizno dali do znanja da ne želite kontakt s njim.
Sigurnost treba postati apsolutni prioritet. Recite obitelji, prijateljima i kolegama na poslu da ste proganjani. Neka uvijek netko bude s vama, izbjegavajte putovati sami ili biti sami na javnim mjestima. Kod kuće uvijek zaključavajte vrata i zatvarajte prozore. Uvijek imajte uz sebe mobitel s punom baterijom i s dovoljno kredita.
Ako se bez nekog očitog razloga počnete osjećati nesigurno, vjerujte svojem osjećaju i potražite zaštitu kod obitelji ili prijatelja. Ne oklijevajte zatražiti pomoć.
Shvatite prijetnje progonitelja ozbiljno.
Vodite preciznu evidenciju o proganjanju. Ne bacajte dokaze. Sve zapisujte, i ono što vam se možda ne čini važno, kao što je npr. tko je još osim vas bio prisutan kada je progonitelj nazvao ili došao.


izvor

Kod nas takve slučajeve možeš podvesti pod ovaj članak Kaznenog zakona:

Prijetnja

Članak 129.
(1) Tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, kaznit će se novčanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti ili oduzeti slobodu, ili joj nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem ili drugim opasnim sredstvom, ili joj uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u svezi s njenim radom ili položajem, ili prema većem broju osoba, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost građana, ili ako je osoba kojoj se prijeti zbog toga dulje vrijeme stavljena u težak položaj, ili ako je počinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(4) Kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka pokreće se povodom prijedloga.

blizanka je napisao/la:

Progonitelj najčešće čini neka od sljedećih ponašanja, premda mu je žrtva jasno dala do znanja da to ne želi:

Pojavljuje se na mjestima gdje se kreće žrtva.
Opetovano zove telefonom, kako bi razgovarao ili prekida čim uspostavi vezu.
Šalje brojne sms poruke različitog sadržaja, nekad i prazne.
Šalje neželjene poklone, pisma, ostavlja poruke.
Šalje brojne e-mailove.
Dolazi pred kuću, školu ili posao i "mota" se onuda dok je žrtva tamo.
Prijeti da će ozlijediti žrtvu, drage joj ljude ili kućne ljubimce.
Oštećuje ili prijeti da će oštetiti kuću, automobil ili druge stvari koje posjeduje ili koristi žrtva.
Koristi tehnološke mogućnosti (kamere, fotoaparate, GPS, internet i drugo) kako bi pratio ili nadgledao kretanje i aktivnosti žrtve.
Naziva žrtvine prijatelje, poznanike i kolege s posla.

posebno se na ovo može primjeniti prvi stavak.
što učiniti? prijaviti policiji. policija može otkriti i broj mobitela i broj telefona i IP adresu progonitelja i podnijeti kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu.

nista kazes istinu