Vanredno stanje u Lujzijani

Vlada Sjedinjenih Država proglasila je izlivanje nafte u Meksičkom zalivu za događaj od nacionalnog značaja.




To znači da vlasti sada mogu ad koriste resurse iz čitave zemlje kako bi se izborile sa potencijalno najvećom ekološkom katastrofom te vrste u SAD u istoriji.



Kompanija Britiš petroleum, vlasnik naftne platforme koja je prošle nedelje potonula u Meksičkom zalivu i prouzrokovala izlivanje, zatražila je od Ministarstva odbrane SAD da joj pošalje specijalnu opremu za podvodno snimanje i uključi specijalne podvodne robote u operaciju otklanjanja pukotine na naftovodu koji vodi do obale SAD, a nalazi se oko 1500m ispod površine mora.

U saveznoj državi Lujzijani, čija je obala u najvećoj opasnosti od izlivanja nafte, proglašeno je vanredno stanje.



Predsednik SAD Barak Obama poslao je visoke zvaničnike na teren. Oni imaju zadatak da osiguraju da se sprečavanje širenja naftne mrlje obavi što efikasnije.

Naftna mrlja sve veća

Ogromna naftna mrlja koja se širi Meksičkim zalivom je sve veća i sve ozbiljnija, navodi se u izveštajima iz SAD.

izvor:BBCserbien

Vašington -- Američka vojska uputila je opremu i avione s hemijskim sredstvima na obalu američke države Luizijane, gde se nalazi velika naftna mrlja, saopštio je Pentagon.

Američki sekretar odbrane Robert Gejts dao je nalog za upućivanje dva velika transportna aviona tipa Herkules C-130 iz kojih će biti izbacivane hemikalije koje treba da neutrališu naftnu mrlju, izjavio je portparol Pentagona Džef Morel, javio je Radio Slobodna Evropa.

Juče su agencije javile da je iz američkog ministarstva unutrašnjih poslova saopšteno da će biti potrebno 90 dana da se zaustavi veliko izlivanje nafte u more i da se Pentagon uključio u napore da se reši ova situacija, ali da još nije doneta bilo kakva odluka.

Američka mornarica postavila je plutajuće barijere duž 18 kilometara obale, kako bi sprečile da nafte ugrozi osetljivi ekosistem na obalama Luizijane.

"Mi smo uvereni da pružamo ono što se od nas traži u ovom trenutku", rekao je Morel.

On je, međutim, istakao da situacija nastavlja da se razvija pošto nafta prodire u močvare Luzijane i preti da uđe dalje u unutrašnjost, prenela je agencija AP.

"Situacija se brzo menja", kazao je Morel i dodao da će američka vojska učiniti šta treba.

Naftna platforma kompanije "Britiš petroleuma" u meksičkom zalivu, blizu obala Luzijane potonula je 22. aprila, posle snažne eksplozije i požara.

Posle eksplozije i požara došlo je do izlivanja 5.000 barela nafte u more i formirana je naftna mrlja veličine Jamajke ili površine do 74 kvadratna kilometra.

Osim toga, nafta koja ističe na dubini od kilometar i po još nije sva isplivala na površinu.

Izvor:B92

Na ovaj nacin, necemo mi ni docekati 2o12...katastrofa

Sve izvesnija ekološka katastrofa nezapacena u istoriji
Akciju saniranja štete u kojoj učestvuju hiljade vojnika nacionalne garde ometa vetar koji neprestano duva. Najveći deo naftne mrlje površine 11 hiljada kvadratnih kilometara još uvek je na otvorenom moru. U akciji saniranja učestvuje 6 hiljada vojnika Nacionale garde i 1900 pripadnika saveznih službi.

Luizijana je počela da preusmerava hiljade litara slatke vode iz reke Misisipi, pokušavajući da ispere močvare, ali vetar neprestano vraća vodu.

Zbog lošeg vremena nekoliko dana ni nafta neće moći da se spaljuje, a 66 kilometara mreže koje su bačene ne mogu ništa protiv talasa.

"Situacija je takva da šta god da uradimo, gubimo. Nijedna opcija ne izgleda dobro. Ne postoji dobar način da se ukloni naftna mrlja, i zbog takvih situacija tamo ne treba ni da postoji bušotina. Metode koje se koriste su eksperimenti, koji možda uspeju, možda ne. Ono što najviše uznemirava, je predviđanje da će metode dati efekta tek posle 3 nedelje, ili meseci,a tada ćemo pričati o najvećem izlivanju nafte u američkoj istoriji", objašnjava ekološkinja Žaklina Savic.

Sada su jedina nada dva vojna transportna aviona Herkul C 130 opremljena za raspršivanje hemikalija koje razgrađuju naftu.

Vlasti vrše pritisak na Britiš Petruleum koji je imao koncesiju nad potonulom platformom da poveća napore oko zatvaranja bušotine iz koje na dan izbija 5000 barela nafte. Britanskog vlasnika to dnevno košta 6 miliona dolara.

Američki predsednik Barak Obama obećao je da neće izdati nijednu novu koncesiju za istraživanje nafte u priobalju dok se mere sigurnosti na naftnim platformama ne pooštre.

"Britiš petroleum će po zakonu morati da snosi troškov operacija čišćenja, ali istovremeno i mi smo spremni da snosimo naš deo odgovornosti, prema svim pogođenim zajednicama", kaže Obama.

Vanrdeno stanje proglašeno je u 5 okruga Floride. Stručnjaci navode da bi ekološka katastrofa koju bi mogla da izazove ova naftna mrlja mogla da bude gora od one koja je 1989. godine pogodila Aljasku, posle havarije supertankera "Ekson Valdeza" iz koga se izlilo 50.000 tona nafte.
izvor :B92

Mrlja vidljiva iz svemira

Naftna mrlja u Meksičkom zalivu uvećala se tri puta


Naftna mrlja u Meksičkom zalivu u velikoj meri se proširila za samo jedan dan, saopšteno je danas u Vašingtonu.


Naučnici sa Univerziteta u Majamiju proučili su satelitske snimke naftne mrlje, koja se od juče tri puta povećala. Bila je veličine Rod Ajlenda, a sada je blizu veličine Porto Rika. Strahuje se da će se njena veličina i dalje rasti.

Predstavnik Univerziteta Hans Graber izjavio je da se mrlja brzo širi i kreće, mnogo brže nego što se ranije pretpostavljalo. Graber je rekao da mrlja zauzimala oko 3.000 kvadratnih kilometara u četvrtak, a sinoć je bila oko 9.900 kvadratnih kilometara.

Na dve naftne platforme u Meksičkom zalivu obustavljena je proizvodnja, dok je na trećoj evakuisano osoblje iz predostrožnosti, saopštile su danas američke vlasti koje se bore protiv naftne mrlje na obalama Luizijane. Još se tačno ne znaju uzroci obustave proizvodnje na tim platformama.
izvor:blic.rs

Danas je u Njujorku otkriven automobil bomba koji je na vreme uklonjen.

Pakistanski ogranak Al - Kaide je preuzeo odgovornost.Pitanje je dali je i ovo sa platformom slucajnost?

Zatvorena jedna bušotina

Nju Orleans -- Kompanija Britiš petroleum uspela je da zatvori jedan od tri otvora bušotine na dubini od 1.500 metara iz kojih curi nafta u Meksički zaliv.

Kako se navodi, zatvaranje jednog, najmanjeg otvora ipak neće smanjiti ukupnu količinu nafte koja ističe u zaliv. BP je vlasnik naftne platforme koja je, usled eksplozije 20. aprila, potonula u Meksički zaliv. Nafta kulja iz bušotine, na oko 80 kilometara od obala Luizijane, a procenjuje se da svakog dana istekne oko 795.000 litara nafte.

Strašno baš.Te naftne platforme su veliki izvor novca.Pitanje je kolike su mjere sigurnosti na njima.Gledala sam jedan dokumentarac baš o tim platfomama.To je more novca koje se dobija svaki dan od te nafte.Bilo je i riječi o tim nesrećama i neki slučajevi.Samo se sve te platforme potencijalne ekološke bombe...samo je pitanje dana kad će se na jednoj nešto desiti.

Ali eto...ta pohlepa i želja za novcem nema ni kraja ni mjere.Strada okolina i ljudi.Rad na tim platformama je dobro plaćen i visokorizičan posao.

izbijegavam i citat vise o tome koliko me uzasava to
i posljedice ce bit uzasne

BP naredio radnicima da buše brže, jer oni gube novac

Umjesto da su bacili sve snage na prevenciju, možda i uskoro jedne od, ako ne i najveće ekološke katastrofe u povijesti SAD-a, British Petroleum svoje je radnika nakon eksplozije tjerao da pojačaju s radom, jer kompanija gubi novac.

'Hej, pritisnimo to, pritisnimo to!', opisao je riječi BP-ovog menadžera, Mike Williams, šef tehničara elektronike na Deepwater Horizonu, koji je 20. travnja eksplodirao i gdje je pritom 11 ljudi poginulo. 'Ono što je on mislio pod 'pritisnimo' jest da se poveća penetracija bušilice, odnosno brzina kojom prodire do nafte', objasnio je Williams u intervjuu za američku televiziju CBS.

Williams je jedan od posljednjih ljudi, koji je napustio Deepwater Horizon u meksičkom zaljevu, dok su ga plamen i more proždirali. BP je potrošio milijune dolara kako bi u samo dva tjedna probušio novi izvor nafte, nakon što je napuštena propala naftna bušotina, a radnici su, tvrdi on, osjetili najveći pritisak u poslu kojim se bave, otkad rade u BP-u. Williams isto tako tvrdi kako je sigurnosni ventil slučajno oštećen greškom jednog od radnika na platformi, koji je pomakom upravljačkog joysticka izvršio pritisak od više tona na taj ventil. Njegov nadzornik, to je smatrao, kako je dodao Williams, nebitnim.
Bušenje na najvećoj dubini u povijesti
U vrijeme eksplozije, Deepwater Horizon je bušio na najvećoj dubini u povijesti, koja iznosi oko 10.600 metara, a posada je na toj platformi u sigurnosti radila punih sedam godina. Williams je prepričao i momente koje je proživio tijekom same eksplozije na bušotini. 'Svijetla na mojoj konzoli postala su toliko jaka, da su fizički eksplodirala. Odgurnuo sam se od svojeg stola, a tada je i monitor mog računala eksplodirao', prisjetio se užasa Williams.
'Začuo sam tu neku neugodnu buku i šištanje, a zatim i eksploziju. Eksplozija je čelična vrata 7,5 centimetara debljine, osigurana sa šest šarki od nehrđajućeg čelika, doslovce izbila iz mjesta. Vrata su me pogodila i lansirala nas oboje na drugi kraj radione', ispričao je i dodao kako je tad pomislio kako je s njim gotovo te da će umrijeti na toj naftnoj platformi. Prilikom pokušaja da izađe iz radione, eksplozije su još jedna vrata odbacile na njega, no on niti tad nije krenuo prema čamcima za spašavanje, već je htio obaviti svoju dužnost i javiti nesreću komandnom centru.
Skok s 30 metara
Naposljetku, zatvorio je oči i između dvije alternative, odabrao onu koja mu je nudila kakve-takve šanse za preživljavanje katastrofe. S velikom porezotinom na čelu, krvi u očima i molitvom na usnama, skočio je u more sa 30-ak metara visoke platforme. 'Osjećao sam kao da padam čitavu vječnost', istaknuo je. Probijao se kroz sirovu naftu sve dok mu se nije smračilo. Jedino, kad je začuo ljudski glas sa čamca za spašavanje, znao je da nije mrtav. Alternativa tomu, bila bi ostanak na platformi i smrt u plamenu. Platforma je dva dana kasnije potonula na morsko dno.
Najnovije procjene govore kako između 20.000 i 100.000 barela nafte curi u ocean svakog dana, a većina naftne mrlje zasad nije u potpunosti ugrozila obalu SAD-a. Stručnjaci, međutim, smatraju da ako mrlja uleti u kružnu struju, više je ništa neće moći spriječiti da dođe do obala Sjeverne Karoline i Floride u svega nekoliko dana. Zasad ništa što se poduzima kako bi se spriječilo širenje naftne mrlje ili njezino zaustavljanje, nije pomoglo. najgora katastrofa kuca na vrata SAD-a, a BP, čini se, jedino brinu izgubljeni dolari.
izvor

U Meksičkom zalivu, na dubini od oko 1.200 metara, širi se naftna mrlja gigantskih razmera, duga 16 kilometara i široka kilometar i po, koja preti podvodnom svetu i ljudima na obali.


Nafta i gas koji se uz nju širi potiču iz oštećenog podvodnog nalazišta, na kome se 20. aprila dogodila eksplozija nakon koje je došlo do potonuća naftne platforme "Dip voter horajzon" . Prilikom eksplozije je poginulo 11 radnika, podsetile su agencije.

Od gasa i vode stvaraju se oblaci široki izmedju četiri i šest kilometara, koji se prostiru do 30 kilometara daleko od samog izvora. Ovi oblaci smanjuju količinu kiseonika i prete živom svetu.

Stručnjaci sa Univerzteta u DŽordžiji su ustanovili da je u nekim područjima Meksičkog zaliva naglo i drastično, za više od 30 odsto, opala količina kiseonika neophodnog za život.

Naftni gigant, kompanija Britiš petroleum (BP) saopštila je u nedelju da je konačno uspela da preusmeri deo sirove nafte koja se, iz oštećenog podvodnog nalazištana izlivala u vode Meksičkog zaliva, javila je britanska mreža Bi-Bi-Si.

Inženjeri BP su tokom vikenda nastojali da, uz pomoć podvodnih robota, pričvrste na oštećeni naftovod cev usku svega 15 centimetara. Tako su uspeli da preusmere oticanje nafte ka brodu koji je ukotvljen na površini. Nafta će biti pumpana i dalje brže uklanjanja i odvožena u skladišta.

Naučnici i inženjeri veruju da su uspeli da spreče katastrofu većih razmera za čije se hitno zbrinjavanje zalagao i sam američki predsednik Barak Obama.

U BP tvrde da se u more, u proseku, dnevno izlije oko 5.000 barela nafte.

Nezavisni okeanografi u SAD kažu da postojanje naftne mrlje ispod površine, na dubini preko 1.200 metara , svedoči da je havarija daleko teža.

Na licu mesta je istraživački brod koji ispituje stanje pod vodom. Stručnjaci upozoravaju da ono na šta nailaze predstavlja veliku opasnost. Najviše zabrinjavaju oblaci koji se sa dubine dižu prema površini.



izvor

Naftna mrlja krenula prema Floridi



PARIZ, 20. maja 2010. (Beta-Ecotopia/AFP) - Naftna mrlja koja se širi u Meksičkom zalivu, na obalama SAD, krenula je prema Floridi, saopštila je večeras u Parizu Evropska svemirska agencija pozivajući se na satelitske snimke.

Prema tim snimcima, naftnu mrlju je zahvatila struja vode i sada se deo te mrlje širi prema Floridi.

"Imamo dokaze da će deo naftne mrlje iz Meksičkog zaliva doći do Floride u narednih pet, šest dana", navodi se u saopštenju agencije.

Kompanija Britiš Petroleum (BP), vlasnik je naftne platforme koja je eksplodirala i potonula u Meksičkom zalivu. Zbog te nesreće nafta kulja iz podmorske bušotine.

Pretpostavlja se da se u more izlilo oko 13,3 miliona litara nafte od 20. aprila, kada je naftna bušotina u Meksičkom zalivu eksplodirala.

BP je od Ministarstva odbrane SAD zatražio da joj pošalje specijalnu opremu za podvodno snimanje i uključi specijalne podvodne robote za operaciju zatvaranja pukotine na naftovodu koji vodi do obale SAD, a nalazi se oko 1.500 metara ispod površine mora.

BP je navela da ju je izlivanje nafte u Meksičkom zalivu do sada koštalo više od 350 miliona dolara.

Katastrofa u Meksickom zalivu:Resenje za curenje nafte vise ne radi



TROJE glavnih članova administracije Baracka Obame vratit će se na obale Meksičkog zaljeva kako bi pratili što se događa s katastrofalnim istjecanjem nafte, nakon što je tvrtka British Petroleum objavila da jedan od njihovih recepata za sprečavanje curenje nafte ne radi tako dobro kao prije.

Glasnogovornik BP-a John Curry rekao je za Associated Press kako je kilometar i pol duga cijev ugurana u izvor u zadnjih 24 sata na površinu izvukla oko 200.000 litara sirove nafte, što je puno manje nego 350.000 litara izvučenih dan ranije. Tvrtka jest rekla da bi recept za sprečavanje curenja trebao nekim danima raditi bolje nego drugima, ali mnoge je ova vijest zabrinula.

Katastrofa iz dana u dan sve veća

Inženjeri BP-a što je moguće brže rade na nalaženju rješenja za zaustavljanje curenja nafte, koja sve više zagađuje okoliš i prijeti životinjskoj populaciji na močvarnim područjima obala Louisiane i susjednih saveznih država.

Nafta je došla do područja kolonije rijetkim smeđih pelikana, a nekoliko fotografa posvjedočilo je kako je vidjelo nekoliko ptica i njihovih jaja prekrivenih gustim slojem nafte. Pelikani gnijezda grade u mangrovima, iznimno blizu vode, pa su posebno ugroženi zbog nafte. Radnici su koloniju okružili barijerama, ali nafta je ipak uspjela proći.


Što duže kriza traje, javnost je sve više ljuta na vladu zbog upravljanja situacijom. Zbog toga je danas na mjesto događaja otišla ravnateljica Agencije za zaštitu okoliša Lisa Jackson, kojoj se sutra treba pridružiti izaslanstvo Senata, predvođeno ministrom unutarnjih poslova Kenom Salazarom i ministricom za domovinsku sigurnost Janet Napolitano.

Ministarstvo pravosuđa priprema kazneni progon?

Glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs rekao je na CBS-u kako su u regiju došli i dužnosnici ministarstva pravosuđa, koji skupljaju informacije vezane za katastrofu. Nije rekao je li ministarstvo započelo kaznenu istragu, što bi javnost zasigurno pozdravila s oduševljenjem, jer BP je trenutno vjerojatno najomraženija tvrtka za Amerikance.

Obama je u međuvremenu sazvao posebno nezavisno povjerenstvo koje će istražiti što se točno dogodilo. Katastrofa u Meksičkom zaljevu počela je kad je 20. travnja odjeknula eksplozija naftne platforme Deepwater Horizon, koja je crpila naftu oko 80 kilometara od obale Louisiane. Platforma je potonula dva dana kasnije, a od onda do danas u more je isteklo najmanje 24 milijuna litara nafte.

Obamini delegati dolaze u Meksički zaljev u trenutku u kom se BP, koji je odgovoran za čišćenje i sprečavanje katastrofe, priprema za novu metodu zaustavljanja curenja. U cijev koja strši iz izvora pokušat će velikom brzinom izliti blato, što bi trebalo aktivirati uređaj zadužen za zatvaranje izvora. Nakon toga bi se rupa zalila cementom.


Rezervne taktike

Takva taktika već je ranije isprobana, ali kao i u drugim slučajevima vezanim za ovu katastrofu, nikad na dubini od 1,5 kilometara. Nova taktika planira se i priprema već tjedan dana, a originalni plan je bio pokušati to rješenje primijeniti već ovaj vikend. Zbog lošeg vremena to je odgođeno najranije do utorka.

Dok nafta sve više prodire u ekološki osjetljive močvare, neki su pozvali savezne vlasti da preuzmu kontrolu nad čišćenjem od BP-a, ali dužnosnici vlade rekli su da BP mora biti odgovoran. Odgovornost naftnih kompanija za čišćenje nafte postala je obavezna nakon katastrofe Exxon Valdeza kod obale Aljaske.

Ukoliko plan cementiranja izvora ne upali, priprema se još nekoliko opcija. Jedno je stvaranje "čepa" na izvoru ispucavanjem velike količine otpadaka, a druga je postavljanje manje betonske kutije, koja, za razliku od velike koja je neuspješno postavljena prije tjedan dana, neće imati problema sa zaleđivanjem.

izvor

BP tvrdi: Začepili smo bušotinu!




Sirova nafta kroz tu bušotinu neprekidno istječe još od 20. travnja i katastrofalne eksplozije u kojoj je potonula istoimena naftna platforma BP-a. Tad je poginulo i 11 radnika.

Ipak, BP-ov plan nazvan 'top kill', čini se, uspio je, prenose svjetski mediji. U bušotinu su silom upumpavali mulj, a ideja je bila, jednom kad pritisak padne na nulu, čitavu stvar zaliti još i betonom, kako bi se bušotina do kraja začepila i kako bi se spriječilo njezino ponovno curenje.
''Top kil' je uspio stabilizirati curenje iz bušotine', rekao je admiral američke obalne straže Thad Allen te dodao kako je još uvijek prerano proglasiti potpun uspjeh.
Znanstvenici tvrde: Ovo je najveća naftna katastrofa u povijesti SAD-a

Znanstvenici koji proučavaju bušotinu Deepwater Horizon, sada kažu kako je su sigurni da je iz bušotine curilo dva do pet puta više sirove nafte, nego što je to bila procjena BP-a, prenosi AP. Koristili su dvije različite metode i zaključili da je u more curilo između 504.000 i 798.000 galona nafte, ili možda čak i bliže milijun galona. Podatke je medijima prezentirala dr. Marcia McNutt iz američke Geološke službe, koja je i šefica timova zaduženih za otkrivanje što točnijeg podatka o curenju nafte.
Prema tim novim procjenama znanstvenika, dosad je u more isteklo 17 do 39 milijuna galona nafte, što je najgora takva katastrofa u povijesti SAD-a, koja je, prema ovim podacima, uvelike nadmašila ekološku katastrofu, koju je izazvala eksplozija na Exxon Valdez naftnoj platformi, kada je u more iscurilo 11 milijuna galona sirove nafte.
izvor

Pakao u Meksičkom zaljevu, stigao Obama



Obama je posjetio saveznu državu Louisianu, na području koje je više od 240 kilometara obale u Meksičkom zaljevu onečišćeno naftom iz BP-ove bušotine Deepwater Horizon, na kojoj je 20. travnja eksplodirala i potonula naftna platforma.

Predsjednički zrakoplov sletio je u zračnu luku New Orleans Inernational oko podneva, otkuda se Obama uputio u posjet onečišćenim plažama u Louisiani s glavnim zapovjednikom Obalne straže admiralom Thadom Allenom i lokalnim dužnosnicima.



Obamin posjet uslijedio je dan nakon konferencije za tisak u Bijeloj kući u kojoj je Obama preuzeo odgovornost za ekološku katastrofu koju je izazvala havarija naftne platforme Deepwater Horizon, te obustavio daljnje istraživanje nafte u dubokim vodama Meksičkog zaljeva i Aljaske i produljio moratorij na izdavanje koncesija za nove bušotine.

Posjet Louisiani, njegov drugi u 39 dana koliko traje istjecanje nafte iz bušotine British Petroleuma na dubini od 1500 metara, trebao bi uvjeriti nezadovoljnu američku javnost u Obamino pojačano zauzimanje za prevladavanje ekološke krize.

Obama će tijekom dana posjetiti postaju Obalne straže u Grand Isleu, gdje će dobiti brifing o stanju od admirala Allene i drugih dužnosnika i sastati se s guvernerima Louisiane, Alabame i Floride.

Obamin posjet trajat će oko tri sata, iako su neki kritičari poručili da bi cijeli produljeni vikend za bladgan Dana sjećanja trebao provesti u regiji.

"Mislim da treba vidjeti ljude koji čiste plaže", izjavio je Allen u TV mreži CBS. "Držim da je to pravi, težak, izazov, posebno u udaljenim područjima gdje su slane močvare do kojih je teško doći i nadzirati ih", dodao je.

Allen je rekao da je korporacija BP uspjela, barem privremeno, zaustaviti istjecanje nafte i plina iz bušotine, ubrizgavajući u nju isplaku (mulj). "Jako smo ohrabreni činjenicom da uspijevaju ubrizgavati isplaku. Pitanje je možemo li to održati", rekao je Allen.

Admiral Thad Allen i u četvrtak je izjavio da je istjecanje nafte i plina iz bušotine Deepwater Horizon zaustavljeno, što je poslije BP zanijekao.

Korporacija je objavila da nastavlja operaciju "top kill" - ubrizgavanjem isplake u bušotinu, kako bi se potisnula nafta i njezin uzgon smanjio na nulu. Ako to uspije, što bi se po Allenovim riječima moglo znati u petak navečer, pristupilo bi se idućoj fazi, a to je ubrizgavanje cementa u bušotinu, kako bi se zabetonirala i trajno zatvorila.

Iz BP-a su objavili da će se uspjeh operacije moći procijeniti u roku od 48 sati, odnosno tijekom vikenda.

U eksploziji i požaru na platformi Deepwater Horizon 20. travnja poginulo je 11 radnika.

Ekološka katastrofa u Meksičkom zaljevu najveća je u povjesti eksploatacije nafte u SAD-u. Količina nafte koja je istekla iz bušotine dvostruko je nadmašila 50.000 tona nafte, koliko je 1989. isteklo iz potonulog tankera Exxon Valdeza kod obale Aljaske.

Hina|Danas.hr

BP: Nismo uspeli da zaustavimo isticanje nafte



Firma "Britiss petroleum" (BP) je priznala neuspeh svojih poslednjih napora da zaustavi isticanje nafte iz bušotine na dnu Meksičkog zaliva, i najavila da će morati da pribegne novim tehnikama
Firma "Britiss petroleum" (BP) je priznala neuspeh svojih poslednjih napora da zaustavi isticanje nafte iz bušotine na dnu Meksičkog zaliva, i najavila da će morati da pribegne novim tehnikama."Nismo uspeli da zaustavimo isticanje", izjavio je juče na konferenciji za novinare zvaničnik kompanije Dag Satls (Doug Suttles).
BP je u sredu krenuo s operacijom poznatom kao "top kil", koja podrazumeva zatrpavanje bušotine tzv. teškim blatom, preko koga kasnije ide beton, ssto nikada dosad nije ni pokušano na dubini od 1,5 kilometara, gde se izvor nalazi.
Do sada je preko otvora sručeno oko 30.000 barela "tesskog blata".
Šefovi BP-a su od početka bili izjavljivali da taj manevar ima od 60 do 70 odsto izgleda na uspeh.
Satls je istakao da je, u dogovoru sa predstavnicima američke vlade, odlučeno da se ide na sledeću, kako je rekao, "veliku složenu operaciju", u kojoj bi se, uz pomoć robota, deo cevi iz koga ističe nafta uklonio i kaptirao, "što će pokupiti vechi deo nafte, ali ne svu".
On je dodao da che za taj manevar, koji je korišćen i na kopnu i na morskom dnu, biti potrebna četiri dana, ali zbog vremenskih uslova, može da potraje I duže.
Satls je izbegao da u procentima kaže koliko je njegovo očekivanje da će novi pokušaj doneti uspeh.
Isticanje nafte počelo je 20. aprila, kada je došlo do eksplozije na platformi BP-a ispred obala Luizijane, u kojoj je poginulo 11 radnika. Od tada su milioni galona nafte nekontrolisano istekli u more, što je od te nesreće načinilo najveću ekološku katastrofu u američkoj istoriji.


izvor

Zaustavljanje curenja nafte pocece tek za dva meseca ?


RJEŠENJE krizne ekološke situacije sa curenjem nafte iz bušotine Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu je bušenje još jedne cijevi za koju će trebati najmanje dva mjeseca.
Jedan za drugim su propali pokušaji British Petroleuma da zaustavi curenje nafte i "najveću ekološku katastrofu u povijesti SAD-a", a najnovije "privremeno" rješenje je guranje još jedne cijevi u bušotinu kako bi se nafta dovela do površine mora. No, stručnjaci upozoravaju kako bi bilo najbolje da se izbuše još dvije dijagonalne bušotine u ovu koja curi. No, to je vrlo teško izvesti u kratkom vremenu i ono ne može biti završeno prije kolovoza.
"Vjerojatnost da će pogoditi iz prve je gotovo ravna nuli"
"Vjerojatnost da će one pogoditi iz prve je gotovo ravna nuli", kazao je predsjednik Američkog udruženja naftnih geologa David Rensink. On je većinu od 39 godina provedenih godina u naftnoj industriji proveo baš na bušotinama na moru. "Bit će sretni ako pogode u prva tri ili četiri pokušaja", zaključuje Rensink.
Danas će se Barack Obama u Bijeloj kući, najvjerojatnije, susresti sa dopredsjednikom nezavisne istražne komisije koja se bavi istjecanjem nafte u Meksičkom zaljevu, piše AP. Taj sastanak još nije službeno potvrđen. Kako bi ovo novo rješenje bilo uspješno, nova bušotina mora precizno pogoditi ovu koja istječe. Pokušaji i pogreške mogu trajati tjednima, no ako uspiju izbušiti precizno i upumpaju blato i cement, to bi trebalo zaustaviti istjecanje nafte.
Ne zna se koliko još ima nafte u bušotini
Proces bušenja se usporava kako se ide dublje u zemlju, zbog pritiska i činjenice da se dijelovi nove cijevi moraju dalje dopremati. Još nije poznato koliko u problematičnoj bušotini ima nafte te do kada će ona istjecati, ako ne uspije rješenje s pomoćnom cijevi. Istjecanje će se nastaviti sve dok se bušotina ne raspadne ili pritisak u rezervoarima ne dođe na razinu da više nafta ne istječe na površinu.
BP je počeo skupljati i analizirati podatke o količini nafte u rezervoarima tek kada je platforma eksplodirala 20. travnja. Dvije pomoćne cijevi su zaustavile dosad najteže istjecanje nafte iz meksičke bušotine Ixtoc 1 smještene kod obala Jukatana. Do sada je iz bušotine u Meksičkom zaljevu isteklo između 19,7 i 43 milijuna galona nafte.

izvor

Nafta iz Meksičkog zaljeva prijeti i Europi
Sirova nafta koja već 40 dana istječe iz bušotine na dubini od 1.500 metara u Meksičkom zaljevu mogla bi ozbiljno zaprijetiti ne samo Arktiku, nego i Europi, uvjeren je znanstvenik Carl Safina, predsjednik instituta Blue Ocean
Govoreći pred odborom američkog Kongresa za energiju i trgovinu, Safina je ustvrdio da bi milijuni barela nafte koji su istekli u ocean mogli izazvati ekološku katastrofu još neslućenih dimenzija.

'Što se tiče oceanske biologije, ovo nije samo regionalni problem. Naime, velik broj životinjskih vrsta dolazi preko Atlantika u Meksički zaljev kako bi se parili. Među njima je i izuzetno ugrožena plavorepa tuna, za koju su poznata samo dva mjesta gdje se razmnožavaju, pri čemu je jedno od tih mjesta upravo Meksički zaljev', rekao je Safina.

Prvi čovjek instituta Blue Oceana pritom se žestoko se obrušio na British Petroleum i način na koji je taj naftni gigant pristupio rješavanju problema. Konkretno, BP i dalje priječi neovisno mjerenje koliko točno nafte istječe iz bušotine te koristi kemijski disperzant za naftu koji je, prema državnoj agenciji za zaštitu okoliša (EPA), 'visoko toksičan' za okoliš.

Morske struje koje kruže po Meksičkom zaljevu dovele su naftu do obala Lousiane, čijih je oko 240 km obale zagađeno naftom i nakupinama katrana. Unatoč strahovima, vrlo malo nafte je doprlo do obala ostalih država zaljeva Mississippija, Alabame i Floride. No, Safina je uvjeren da će nafta iz bušotine zbog jakih morskih struja doprijeti do Floride te u konačnici preko Arktika doći i do Europe.

Slyvia Earle iz National Geographic Society ustvrdila je kako bismo 'trebali strahovati jer ne znamo dokle je nafta došla ni kolika je šteta za okoliš'.

'Postoji nedostatak shvaćanja posljedica ove katastrofe za ocean, a time i za nas. Ne znamo kakvi su učinci disperzanta koji se raspršuje 1.500 metara pod površinom. Nitko to nije testirao u laboratoriju', dodaje Earle.

Prošlotjedni pokušaj zatvaranja bušotine upumpavanjem isplake (mulja) i cementa, koji se naftaškim riječnikom naziva 'top kill', u subotu je BP proglasio neuspješnim. Naftna mrlja trenutačno pokriva površinu od oko 75.000 četvornih kilometara, što je gotovo polovica površine Jadranskog mora, koja iznosi oko 160.000 četvornih kilometara.



izvor

_______________________________________________________________

Koja katastrofa..jadne životinje moru..ma jadni sve. Eto lova lova lova i što se dogodi..nekolicina nemarnih nam je djeci baš fino us.la budučnost.

BP: novi ventil funkcioniše

Generalni direktor naftne kompanije BP Toni Hejvord dao je optimističnu procenu mogućnosti za saniranje izlivanja nafte u Meksičkom zalivu.


On je, u intervjuu BBC-ju, rekao da ventil koji je postavljen na oštećeni naftovod skuplja i odvodi 10,000 barela nafte dnevno, a da će uz pomoć sličnog sistema - koji će biti postavljen idućeg vikenda - najveća količina nafte biti uspešno uhvaćena.

G. Hejvord je takođe izrazio apsolutnu rešenost da potpuno očisti ovaj region od nafte i vrati ga u stanje u kakvom je bio pre ovog incidenta, pre šest nedelja.

"Mi ćemo očistiti bodu od nafte i sanirati štetu po okolinu i vratićemo zaliv u stanje kakvo je bilo pre ovog događaja. Ovo je apsolutni cilj, bićemo tamo i dugo nakon što su mediji otišli, kako bismo ispunili data obećanja", rekao je Hejvord.

On je rekao i da je bes građana Amerike opravdan, ali je dodao da je BP dosad isplatio sve zahteve za odštetu i smanjio dužinu procesa podnošenja zahteva, sa 45 dana na 48 sati.

Trećina federalnih voda Meksičkog zaliva je zatvorena za ribolov i naftna mrlja je usmrtila i povredila ptice i morske životinje u ovoj oblasti.
Mrlja se polako širi ka istoku i strahuje se da bi tokom uraganske sezone mogla da zagadi čuvene bele pešćane plaže na Floridi, čija je privreda zavisna od turizma.


izvor

optimističnu procenu mogućnosti ..Koja Ekološka katastrofa..samo bog zna kako će to utjecati na cijeli eko sustav ...KATASTROFA.

Katastrofa u Meksickom zalivu bi mogla biti mnogo veca nego sto BP tvrdi


EKIPA znanstvenika koje je zaposlila američka vlada ima relativno loše vijesti za Meksički zaljev – lako je moguće da u more curi znatno više nafte nego što je British Petroleum obavijestio javnost. Istodobno, čini se da i najnovije rješenje za zaustavljanje curenja dolazi do maksimuma koji može dati.

Kupola koju je BP postavio na podvodni izvor ispod potonule platforme Deepwater Horizon prošli tjedan je u ponedjeljak prikupila oko 2,5 milijuna litara nafte i oko 1,3 milijuna od ponoći do popodneva u utorak, te ju prebacila na tanker na površini, rekao je admiral Thad Allen iz Obalne straže. To bi značilo da se uspijeva prikupiti preko polovica nafte, sudeći po vladinim procjenama od 2,4 do 4,8 milijuna litara koje svakodnevno cure u zaljev.

Nije sve tako bajno

Glavni direktor za produkciju i operacije BP-a, Doug Suttles, jučer je za Associated Press rekao kako se u narednim danima očekuje dolazak drugog broda za prikupljanje nafte, a to bi kompaniji moglo omogućiti još veći napredak u borbi s mrljom.

Ipak, tim znanstvenika i vladinih dužnosnika koje je okupila Obalna straža, a vodi ga bivši ravnatelj Američke geološke službe, i koji proučava količinu nafte koja curi u more, trebao bi sljedećih dana javnosti predstaviti svoje rezultate. Oni se ne čine nimalo obećavajućima, a izgleda da problemi za BP samo počinju, jer im apsolutno nitko u trenutnoj vladi nije naklonjen.

Jedan od članova tima, sveučilišni profesor Steve Werely, rekao je za AP da se može "razumno pretpostaviti", iako se ne radi o konačnoj procjeni, da u Meksički zaljev dnevno curi između 3,2 i 7,2 milijuna litara nafte. "BP tvrdi da prikupljaju veći dio iscurene nafte, što mislim da će se uskoro pokazati kao pogreška. Zašto javnosti ne pokažu slike od prije i kasnije? Radi se samo o procjeni, a oni ju predstavljaju kao činjenicu", rekao je.

BP-ov problem za problemom

Da bi uspjeli donekle kvalitetno pričvrstiti kupolu, inženjeri BP-a morali su odrezati cijev koja strši iz izvora. To je privremeno povećalo količinu nafte koja istječe, za oko 20 posto. Ipak, podosta je sigurno da velik dio nafte i dalje curi u more nakon postavljanja kupole, što je vidljivo iz podvodnih snimki.

Trenutna oprema koju BP koristi za prikupljanje nafte na površini približava se svom maksimalnom kapacitetu. BP je najavio da će kapacitet povećati dovođenjem plutajuće platforme, što bi do sljedećeg tjedna, kad sve nervozniji Barack Obama po četvrti put ide na obalu Meksičkog zaljeva, trebalo dodatno smanjiti količinu izbačenog fosilnog goriva.

Najgora katastrofa u povijesti države

U sedam tjedana otkako je došlo do eksplozije i potonuća Deepwater Horizona, BP je neprestano morao improvizirati, jer im nijedno rješenje do ovog zadnjeg nije bilo ni približno uspješno. Po vladinim pretpostavkama, u more je iscurilo između 95 i 200 milijuna litara nafte. Dio te količine došao je do obala Louisiane, Alabame, Mississippija i Floride, i već prouzročio ogromne probleme za lokalnu faunu. Konačna ekonomska šteta vjerojatno će se brojati u desecima milijardi dolara.

"Čini mi se da su svi, od BP-a, preko državnih vlasti do Obalne straže, uhvaćeni na spavanju i da nisu očekivali izlijevanje ove magnitude", rekao je Ed Overton, znanstvenik sa Sveučilišta u Louisiani, opisujući najveću naftnu katastrofu u povijesti SAD-a.

Neki odgovori možda će postati jasni sljedeći tjedan, kad glavni izvršni direktor BP-a Tony Hayward treba po prvi puta svjedočiti pred Kongresom. Može se očekivati da će to svjedočenje biti predmetom ozbiljne debate, a interes medija i javnosti bit će ogroman.

izvor