Tibetanska planinska regija, koja na jugu Himalajskog
planinskog masiva obuhvaća veliki dio i prostire se na prosječnoj
visini od 4500 metara, često se označava kao krov svijeta i važi kao
regija sa najvećom nadmorskom visinom.
Visoki plato Tibeta je pustinjski a najsuši dio je pustinja Chang Tang (tibetski, sjeverna ravnica). Razlog za sušu je prije svega da Himalaja blokira kišu iz Indije.
Tibet je okružen na jugu Himalajom, Karakorum na zapadu i Kunlun Shan na sjeveru. Unutrašnji prostor Tibeta je prošaran mnogobrojnim planinskim lancima.
Tibet graniči od zapada prema istoka sa Indijskim
saveznim pokrajinama Jammu i Kashmir, Himachal Pradesh, Uttaranchal,
Sikkim i Assam (prema kineskoj verziji) odnosno Arunachal Pradesh
(prema indijskoj verziji), kao i sa državama Nepal, Butan i Mianmar. Ukupna dužina granice sa te tri države iznosi 4000 km.
Tradicionalni Tibet proteže se preko jedne površine od 2.5 milijuna km² i podijeljen je na tri pokrajine:
- Amdo (sjeveroistok)
- Kham (jugoistok)
- U-Tsang (zapad i centralni Tibet)
Autonomno Područje Tibet označava područje od preko 1.22 milijuna km².
Tibetanska religija je dio budizma znana kao lamaizam.
Tibet je tradicionalni centar tibetanskog budizma, koji je proširen i
van njegovih granica. Također je dom spiritualističke tradicije zvane
Bon. Stanovništvo govori velikim brojem srodnih dijalekata koji čine
jedinstven tibetanski jezik,
a postoji i tibetansko pismo. Dominantan je utjecaj budističke kulture.
Palača Potala, bivša rezidencija Dalaj Lame i Norbulingka, ljetna
rezidencija Dalaj Lame, su građevine zaštićene od strane UNESCO-a. Tijekom šezdesetih godina 20. stoljeća komunisti su uništili ili oštetili veliki dio kulturnog naslijeđa.