Gradonačelnik Sarajeva zaboravio na žičaru

Iako je gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen još krajem decembra prošle godine najavio kako će Gradska uprava tražiti pomoć međunarodnih institucija za projekt izgradnje sarajevske žičare do danas nije učinjeno ništa, potvrdio nam je pomoćnik gradonačelnika za komunalne poslove Hamdo Karić.

"Urađen je idejni projekat i usvojena je studija izvodljivosti što je bio uslov da možemo aplicirati za naš projekt kod međunarodnih fondova. Međutim, više od tri mjeseca nakon toga nismo aplicirali i stvari se nisu pomjerile s mrtve tačke", rekao je Karić u razgovoru za Sarajevo-x.com.

Inače, žičara, čija je infrastruktura potpuno devastirana, prije rata je bila u vlasništvu GRAS-a. Zanimljivo je da je Grad Sarajevo preuzeo na sebe projekt izgradnje i traženje novca za tu svrhu, a da prethodno nije riješeno pitanje upravljanja žičarom nakon što ona bude obnovljena. Na prvi pogled je malo nelogično da Grad obnavlja imovinu preduzeća koje je u nadležnosti sasvim drugog nivoa vlasti - Kantona Sarajevo. Ipak...

"Dajte prvo da napravimo žičaru. Pitanje upravljanja njome će onda biti slatke muke", odgovorio nam je Karić.

On je još istaknuo da će Grad, kad se već odluče za to, prvenstveno aplicirati za novac iz predpristupnih (IPA) fondova Evropske unije, ali i tražiti podršku svih nivoa vlasti u Kantonu, te pomoć Federacije, budući da bi oko 1,5 miliona KM bilo sasvim dovoljno za prvu fazu izgradnje.

"U gradskom budžetu za ovu godinu izdvojeno je tek 50.000 KM za ovaj projekt. To će biti dovoljno za glavni, odnosno izvedbeni projekt koji će biti urađen za nekoliko mjeseci. Prema svemu sudeći, gradnja neće moći početi u ovoj godini", kazao je naš sagovornik i dodao:

"Studija izvodljivosti je pokazala da sama žičara nema finansijsku opravdanost, ali kad se gleda u širem kontekstu, ona je itekako bitna za razvoj turizma, ali i za vraćanje Trebevića Sarajlijama. Njena izgradnja bi, kako je procijenjeno projektom, trebala koštati 16 miliona KM".

Žičara će imati istu dužinu (nešto manje od 2.100 metara) te polaznu i dolaznu tačku kao i prije rata. Polazna tačka je u starogradskoj ulici Hrvatin, dok je dolazna stanica na Vidikovcu, na Trebeviću. Naravno, ima i razlika. Idejnim projektom je predviđena savremena kabinska žičara koja će u satu prevoziti 1.000 putnika. Jedino je nejasno kad.
(Sarajevo-x.com)