Zaštitite svoj vrt od neželjenih gostiju

Riješite se napasnika iz vrta

Korištenjem kemijskih sredstava za zaštitu bilja prekidamo prirodni lanac i miješamo se u zakone prirode. Pritom biljci šaljemo poruku da se ne mora boriti sama, već ćemo mi to učiniti za nju. Nakon nekog vremena ona se zaista prestane boriti, a mi smo prisiljeni koristiti kemijske preparate ukoliko želimo bilo kakav urod ili prihvatljiv izgled biljaka.

Povećanom uporabom dušičnih hranjiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja, poremeti se prirodna otpornost i ravnoteža biljaka, što uzrokuje povećani broj štetočina kao što su puževi, lisne uši, gusjenice, mravi, gljivične bolesti... No ne treba očajavati, nego krenuti u borbu u kojoj ćete uz upornost i bez kemijskih pripravaka, prirodnim putem, nadvladati protivnike.

Korisne životinje – pomagači u borbi

U procesu suzbijanja štetočina od velike koristi su životinje koje se njima hrane. Najbolji pomagači su ptice, ježevi i žabe koji jedu puževe, ali i neki kukci kao što su bubamare, mrežokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih ušiju. Bubamare, ali i njezine ličinke pojedu dnevno i do 400 lisnih ušiju. Da biste privukli i naravno zadržali ptice u svom vrtu, postavite im kućicu. Pripazite pritom da otvor bude okrenut prema jugoistoku. Preko ljeta im osiguravajte dovoljne količine vode u plitkim posudama, a zimi hranu. U periodu kada hrane mlade ptice prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih štetnika. Osim toga, svakodnevno će vas razveseljavati svojim pjevom.



Prirodnim pripravcima do cilja

Ako prirodni neprijatelji štetočina zakažu, imajte na umu da postoje i biljke koje vam mogu pomoći. Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljišnih štetnika, ni gljivica. Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izlučuje sok koji pomaže tlu pri oslobađanju od štetnih tvari, dok korijen kadifice izlučuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji uništavaju korijen. Lisne uši najlakše ćemo odbiti od biljaka ako u blizini posadimo lavandu ili čubar, kamilica suzbija bijele crve, dok puževe odbijaju biljke kao što su dragoljub, kadulja, timijan te ricinus, pa te biljke valja saditi uz rub gredice. Evo i nekoliko pripravaka koji će pomoći vašem bilju:

• Protiv biljnih uši, ali i za dohranu preko listova u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 1 kg svježih, usitnjenih kopriva ili 100 – 200 g suhih. Ostavite pokriveno 24 sata, ne duže jer se smanjuje učinkovitost preparata., procijedite i tako dobivenom tekućinom prskajte napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana.
  
• Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog. Ostavite namakati 2 – 3 dana, nakon kojih je tekućina spremna za prskanje.
  
  
• Protiv hrđa i pepelnica, grinja i crvenog pauka u 10 l vode potopiti1 kg svježih preslica (150 grama suhe) i ostaviti da stoji 24 sata. Nakon toga tekućinu treba prokuhati 30-ak minuta. Ohlađeno razrijediti u omjeru 1:5 i takvo koristi. Pomiješano sa sredstvom od koprive u omjeru 1:1 pojačat ćete učinak.
  

Nekoliko savjeta za suzbijanje puževa


Puževi najčešće napadaju zeleno lisnato povrće i ono tek presađeno. Iako spori, vrlo su uporni i vašem povrću mogu nanijeti veliku štetu. Hrane se noću jer im smeta sunce, pa ih je najlakše pronaći pomoću svjetiljke i staviti ih u posudu s pepelom ili ih posoliti. Isto tako ih možete staviti u posudu s kipućom vodom, s kojom nakon što se ohladi možete zalijati zemlju, jer će miris te vode otjerati neželjene goste. Puževi ne vole ni talog od kave jer je u većoj koncentraciji otrovan, pa napadnute biljke možete zalijevati talogom koji uz to i blago gnoji zemlju, a istovremeno tjera biljne mušice. No umjereno jer talog od kave podiže kiselost tla. Puževi su pravi pivoljupci, pa ćete ih i uz pomoć piva lako namamiti. U zemlju zakopajte plastičnu čašu i nalijte u nju malo pive. Miris će namamiti puževe, koji će upasti u čašu i utopiti se. Svakih nekoliko dana ispraznite čašicu i nalijte svježe pivo.

Prirodna zaštita neće svaki puta rezultirati kao ona kemijska, i postupak će koji puta trebati ponoviti, no sjetite se da je to vaš doprinos očuvanju okoliša i vašeg zdravlja.
Izvor

dobri savjeti ..ali na zalost nemam vrt ...eto pivopije ..ostavite koju casu pive i za svoj vrt ...a ti kiki ..sadi malo ljekovitog bilja iznmedu salate pa ce ti saalta imati i lijep miris ::

Miris će namamiti puževe, koji će upasti u čašu i utopiti se..
...ma joj jadni puževi....slobodno nek sve pojedu..kako ih netko može ubti a oni smao došli jesti..

a protiv komaraca u vrtu..?

Nacemo nesto i o tome ... ::

Uživajte u vrtu bez komaraca

Nekoliko lonaca odabranog bilja može znatno ublažiti zujanje dosadnih krvopija. Najpoznatije biljke koje služe u tu svrhu su citronela i geranium. Jedno od najjačih sredstava za odbijanje komaraca je obična mačja metvica. Nedavna istraživanja su pokazala da je 10 puta učinkovitija od nekih sredstava za odbijanja komaraca. Manje je poznata vrsta je Tulbaghia violacea, lukovica intenzivnog miris po luku. Dosegne do 70-ak cm visine, jednako dobro uspijeva na moru i u kontinentalnim predjelima i cvate od sredine proljeća sve do kasne jeseni. Za one nježnijeg nosa poslužiti će metvulja koja ima miris sličan citroneli. Odgovaraju joj pjeskovita tla i ima prirodna antifungicidalna i antibakterijska svojstva. Ružmarin osim kao začin, također je odlično sredstvo za odbijanje komaraca. U hladnijoj klimi najbolje ga je uspijevai u tegli.

Žena.hr...

u moj vrt neželjeno upadaju samo muškarci

kako se od njih zaštititi?

Jednostavno Iana uzmeš muhomlat i opleti

Odličan savjeti B..nisam znala to za Mačju metvicu i ružmarin da pomažu pojuriti te krvopije

KAKO SE NA PRIRODAN I NEŠKODLJIV NAČIN RIJEŠITI ŠTETNIKA U VRTU
Od prirode k prirodi
Moramo znati da uništavanjem štetnih kukaca u vrtu uništavamo i one korisne, poput bubamara, pauka, grinja, koji uvelike doprinose stvaranju prirodne ravnoteže. Oni se, naime, hrane štetnim kukcima. Stoga, ukoliko se ravnoteža i poremeti, preporučam primjenu prirodnih sredstava zaštite
U zadnje se vrijeme i previše često koriste termini prirodno, ekološko, zdravo, organsko, a da se pritom ne obraća previše pažnje na to što pojedini podrazumijeva. Iako se koriste kao istoznačnice, nemaju identično značenje. Stoga treba biti oprezan u terminologiji. Vrtlari stoje čvrsto na zemlji i osnovno sredstvo za rad im je zemlja, pa odabir pojedinih riječi određuje karakter i smisao proizvodnje. Ne znači da je sve prirodno zdravo, i obrnuto. Treba uvijek imati na umu krajnji cilj i u skladu s prirodom na optimalan način koristiti pojedine preparate i način uzgoja.

Izbjegavati kemijska sredstva
Ukoliko u našem vrtu vlada kakva-takva ravnoteža, onda će taj vrt nastanjivati mnoge manje ili više korisne i (ili) štetne životinje. Dokle god harmonija postoji, vrt nije u opasnosti. Problem nastupa onog trenutka kada vrt ispadne iz ravnoteže, odnosno kada jedni kukci prevladavaju u odnosu na ostale. Tada se možemo naći u situaciji da pribjegnemo drugim metodama zaštite umjesto da se pouzdamo u prirodu i sposobnost biljke da reagira na svoj način. Korištenjem kemijskih sredstava prekidamo prirodni lanac i uplićemo se u zakone prirode. Pritom biljci šaljemo poruku da se ne mora boriti sama, već ćemo mi to učiniti za nju. Nakon nekog vremena ona se zaista prestaje boriti, a mi smo prisiljeni koristiti kemijske preparate ukoliko želimo bilo kakav urod ili prihvatljiv izgled biljaka. Moramo znati da uništavanjem štetnih kukaca u vrtu uništavamo i one korisne, poput bubamara, pauka, grinja, koji uvelike doprinose stvaranju prirodne ravnoteže. Oni se, naime, hrane štetnim kukcima. Stoga, ukoliko se ravnoteža i poremeti, preporučam primjenu prirodnih sredstava zaštite. Oni možda u potpunosti neće eliminirati štetnike, ali nam to i nije cilj. I oni su dio prirodne ravnoteže, stoga ih je dovoljno samo svesti na prihvatljivu mjeru da bismo ih mogli kontrolirati.
Osnova za zdravu biljku je zdravo tlo. Ukoliko ono iz nekog razloga manjka hranjivima, previše je zbijeno ili zakorovljeno, jasan nam je znak da nešto s njim nije u redu. Prirodnim pripravcima obogatit ćemo ga i povećati otpornost biljaka. Nakon njihovog korištenja nema karence, a toleranca je izuzetno visoka. To znači da biljku možemo koristiti (brati i jesti) neposredno nakon tretiranja, što nije slučaj pri korištenju kemijskih preparata za zaštitu. U posljednjem je slučaju važno strogo se pridržavati pravila, tj. broja dana nakon zadnjeg prskanja do branja, da ne bismo došli u situaciju da otrujemo sebe i druge.

Prirodni pripravci
Biljke koje su izuzetno korisne pri ubrzavanju rasta drugih biljaka te imaju pozitivan utjecaj na tlo svima su dobro poznata kopriva, u našim krajevima raširen koromač, lišće paradajza i lišće cikle, kao i neke druge. Biljke koje sprečavaju bolesti su preslica (pojavljuje se na kiselim tlima), paprat (opet stanovnik kiselih tala), češnjak, poriluk i luk te brezov list. Za smanjenje broja štetnika koristit ćemo opet koprivu, list rabarbare, list bazge (raste samonikla u našim šumama), pelin, kamilicu te biljke s visokim sadržajem tanina (hrastova kora i orahov list). Sve te biljke naći ćemo u neposrednoj blizini, a koristimo ih u raznim pripravcima svježe ili osušene. Važno ih je ubrati pred cvatnju i za sunčana vremena. Sušimo ih na čistom i sjenovitom mjestu u tankom sloju, povremeno prevrnemo i rastresemo. Nakon sušenja i usitnjavanja idealno je spremiti ih u platnene vreće ili u drvene sanduke da bismo osigurali prozračivanje i onemogućili pojavu plijesni.
Gore navedene biljke korisne za aktivaciju života u tlu primjenjujemo kao tekuće gnojivo. Pripravak se spravlja na način da u plastičnu ili drvenu posudu do pola nalijemo vodu kišnicu. Posudu ostavimo na suncu i promiješamo par puta dnevno. Pokrijemo je tankom mrežicom da bismo spriječili upadanje nečistoća. Kada se pripravak zapjeni, ubacimo šaku kamenog brašna na 10 litara vode da bismo spriječili stvaranje neugodnih mirisa. Nakon nekoliko sunčanih dana pripravak je gotov. Koristi se za prihranu bilja razrijeđen u omjeru 1:10 za lisnato, a 1:2 za plodovito povrće. Biljke iz druge skupine treba 24 sata namakati u kišnici i zatim kuhati u toj vodi 30 minuta. Ohladimo vodu, procijedimo i otopinom tretiramo biljke. Biljke iz posljednje skupine pripravljamo na način da ih usitnimo i namačemo u kišnici dva-tri dana, procijedimo te takvim pripravkom prskamo bilje. Tu proceduru primjenjujemo prije započete fermentacije, tj. stvaranja pjene na površini.





Pivom protiv puževa
Česti štetnici u vrtu su puževi. Ponekad je borba protiv njih zaista naporna i bezuspješna. Najosjetljivije su netom presađene biljke jer su već oslabljene samim činom presađivanja. Puževi su u stanju napraviti veliku štetu ukoliko se na vrijeme ne pripremimo na borbu protiv tih sporih, ali upornih štetnika. Budući da im je prirodno stanište bilo koje vlažno i hladno mjesto, rado se skrivaju pod kamenjem ili pod drugim ostavljenim zamkama u vrtu. Tijekom dana otkrijte im sklonište i zatečene puževe golaće sakupite i uništite prelijevanjem vrele vode. Poznato je da su puževi pravi pivoljupci. Stoga su zamke od piva idealne za borbu protiv ovih slinavih gostiju vrta. Male posudice ukopamo do jedne trećine u zemlju. U čašice ulijemo pivo i čekamo da puževi osjete njegov miris. Privučeni, dolaze i utapaju se u postavljenim posudama. S obzirom na to da se hrane noću, tada ih možemo sakupljati uz pomoć lampe. Tlo oko gredica možemo posuti pepelom ili kamenim brašnom koje će onemogućiti da puževi dođu do biljke. Samo upornost i vjerovanje u prirodu dat će rezultate, a vi ćete biti zadovoljni što u vašem vrtu vladaju ekološki uvjeti i prirodna ravnoteža.
Ovu su samo neki od savjeta kako se iz prirode i s prirodom možemo boriti protiv štetnika. Zasigurno svatko od nas ima neka slična iskustva. Razmjenjujmo ih da bismo olakšali borbu protiv malih, ali opasnih posjetitelja vrta i posljedično uživali u skladnom kutku prirode. Istraživanje i redovita te uporna primjena jedini su način da proširimo paletu čarobnih napitaka, a sve u svrhu zdravijeg i ljepšeg okoliša.
Ptice su korisni gosti u vrtu

U nekoliko navrata sugerirala sam postavu kućica za ptice u vrtu. Osim ugodnog pjeva, ptice će biti korisne jer su prirodni neprijatelji mnogih štetnih kukaca. U periodu kada ima mlade, par je u stanju uloviti i preko 20 kilograma gusjenica i drugih štetnika. Posebno su korisni i dobrodošli češljugar, vrabac, zeba. Hranite li ih zimi, stečenu naviku dolaženja nastavit će i u ljetnim mjesecima. Tada po vrtu razmjestite posudice s vodom i radujte se njihovom dolasku. Koristan stanovnik vrta je jež, a ukoliko imate malu vodenu površinu, dobro će vam doći žaba u borbi protiv štetnika. Tatjana Mandić Bulić, Glas Istre



izvor

A zna li itko kako se rješiti krtica , voluharica ili neznam kako se sve ne zovu te podzemne životinje .
Meni su prošle godine pojeli sav luk porjak koji sam posadio , a i sada mi jedu ovo još malo mrkve što sam ostavio u zemlj za vaditi po zimi ?