Zemlju može spasiti jedino cudo

Francuski znanstvenik i strucnjak za ledenjake, 76 godišnji Claude Lorius koji u srijedu u Tokiju prima prestižnu nagradu "Plavi planet" koju je zaslužio dokazivanjem klimatskih promjena na Antarktiku, izrazio je pesimizam glede volje i znanja ljudi da obrnu proces klimatskih promjena koje su u tijeku.
Prema nekim predviðanjima do kraja ce stoljeca klimatski skok biti jednak onome koji je Zemlja prevalila u 10000 godina prelaskom iz ledenog doba u holocen.
Lorius istice kako se u 20. stoljecu stanovništvo povecalo 4 puta, a potrošnja energije koja uvjetuje kolicinu ispuštanja ugljicnog dioksida se povecala 40 puta. Kaže da je potrebno veliko cudo kako bi se Zemlja spasila od uništenja.
Svatko od nas se mora zapitati kakva je njegova ekološka svijest. :flower:

Što vrijedi volja malo smtrnika..kada je ono što mi zagađujemo..mala kap u moru naspram velikih zagađivača.. tupe nam ekološka svijest..bla bla..a isti ti sada ekološki osviješteni su šutjeli kada su prije 30 godina na dan po svijetu velike sile testirale na dan desetke atomski bombi i tako Zemlju zagađivale..ona nitko ništa nije govorio...sada se mi tebamo ekološki osvijestiti.
Ja činim koliko je mojoj moći za sada..odjeljujem plastiku iz smeća..papir ne mogu..jer je otkup navodno samo u Osijeku a hvala bogu u gradu ima čak 5 kontejnera za papir koji nisu ispražnjeni 10 god od kada su postavljeni.

Istraživanja pokazuju da dvije 'pretrage' na Googleu oslobađaju istu količinu CO2 u zrak kao zagrijavanje kotlića vode za čaj. Ispada da internetska industrija ima sličan doprinos globalnom zagrijavanju kao sve zrakoplovne kompanije zajedno.


Mobiteli
Poput ostale elektronike koja se proizvodi s rijetkim metalima, oni štete okolišu dva puta, dok se izrađuju i kada se odbacuju. Mnogi sadrže rijetki mineral koltan, koji dolazi iz DR Kongo, gdje se eksploatira pod nadzorom vojske koja prema izvješću UN-a ubija lokalnu populaciju gorila. Kada se mobitel baca otrovne kemikalije iz njega mogu zagaditi tlo i vodu, kazao je Steven Cohen, ekolog sa sveučilišta Columbija.

Beton
U proizvodnji betona stvara se puno ugljičnog dioksida, što značajno pridonosi zatopljenju na Zemlji, kazao je Stuart Gaffin, znanstvenik NASA-e. Betonska infrastruktura zaustavlja kišnicu da je upije tlo. Ta dodatna voda opterećuje gradske kanalizacije i može ući u podzemne vode s fekalnim bakterijama i drugim zagađivačima.

Biogoriva
Najnovija istraživanja su dokazala da biogoriva rade istu štetu za okoliš kao i benzin koji su trebala zamijeniti. Proces uzgoja biljaka, kao što su kukuruz i šećerna trska za izradu biogoriva, koristi previše zemljišta. Zbog potražnje farmeri moraju krčiti više šume nego ikada prije. U proizvodnji umjetnog gnojiva potrebnog za rast biljaka oslobađa se puno dušičnog monoksida. Time se poništava pozitivan učinak od uporabe biogoriva umjesto obične nafte, kazala je Amy Towsend-Small istraživačica sa sveučilišta Kalifornija.

Baterije
Zbog širenja prenosivih elektroničkih naprava uporaba baterija eksponencijalno se širi. One sadrže niz štetnih kemikalija i kada se nepropisno odlažu te kemikalije mogu ući u podzemne vode trujući ljude i prirodu, kazao je prof. Steven Cohen.

Parkovi
Većina ljudi misli da je podizanje parkova dobro za planet i naš okoliš. Međutim, nova istraživanja pokazuju da i parkovi mogu štetiti okolišu. Njegovanje parkova zahtijeva vodu, energiju i gnojivo za održavanje. Istraživanje parkova u Kaliforniji je pokazalo da parkovi pridonose globalnom zatopljenju, kazala je Amy Towsend-Small.

Internet
Iza svakog pretraživanja na Googleu ili Yahoou su računala koja koriste struju, što je često proizvedena sagorijevanjem fosilnih goriva. Internet značajno pridonosi godišnjoj emisiji ugljičnog dioksida.

Nedavna istraživanja s Harvarda pokazuju da dvije "pretrage" na Googleu oslobađaju istu količinu CO2 u zrak kao zagrijavanje kotlića vode za čaj. Ispada da internetska industrija ima sličan doprinos globalnom zagrijavanju kao sve zrakoplovne kompanije zajedno.

Kućni ljubimci
Jedno od najvećih iznenađenja je da i naši omiljeni četveronošci imaju poveći "karbonski otisak", jer prema Roberu Valeu, autoru knjige Vrijeme za pojesti psa? Stvarni vodič za održivi život iz 2009., proizvodnja hrane koju za života konzumira pas srednje veličine, pridonese povećanju plinova staklenika u atmosferi kao i veliki automobil.Hina|Danas.hr