Zadar

Zadar (tal. Zara, lat. Iadera) je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i šireg područja sjeverne Dalmacije.
Zadar se nalazi na 44°06'51" sjeverne zemljopisne širine i 15°13'40" istočne zemljopisne dužine. Razvio se na povoljnom položaju u središtu istočne obale Jadranskog mora, zaštićen arhipelagom zadarskih otoka od utjecaja otvorenog mora, što je imalo veliku važnost u razdoblju dominacije pomorskog prometa.Na kopnu mu zaleđe čini prostrana ravnica Ravnih Kotara, koja mu omogućava nesmetano prostorno širenje, po čemu se razlikuje od drugih primorskih gradova. Masivom Velebita zadarsko je područje oštro odijeljeno od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske, što je tek u najnovije doba izmijenjeno izgradnjom autoceste, odnosno tunela Sveti Rok.

Pozdrav Suncu
Nalazi se na Istarskoj obali, na najzapadnijoj točki zadarskog poluotoka, neposredno uz Morske orgulje. S ovog se mjesta pruža pogled na Zadarski kanal, otoke i na zalazak Sunca, čija je ljepota u Zadru posebno poznata. Pozdrav Suncu sastoji se od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga promjera 22 metra. Ispod staklenih provodnih ploča nalaze se fotonaponski solarni moduli preko kojih se ostvaruje simbolična komunikacija s prirodom, odnosno sa Suncem. Istovremeno sa zalaskom Sunca uključuju se i rasvjetni elementi ugrađeni u krugu te po posebno programiranom scenariju proizvode iznimno dojmljivu svjetlosnu igru u ritmu valova i zvuka Morskih orgulja.
(wikipedia)

Ajmeeeee hvala ti puno srce siiiiiiiii

Crkva Sv.Donata



Sv. Donat

Crkva Sv. Donata simbol je grada Zadra i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog Srednjeg vijeka (9. stoljeće). To je okrugla predromanička crkva koja se do 15. stoljeća nazivala crkva Sv. Trojstva, a od tada nosi ime Sv. Donat, po biskupu koji ju je dao sagraditi. Prvi put crkva se spominje sredinom 10. stoljeća u spisima bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta.

Zbog osebujnog oblika ova je građevina jedna od najznačajnijih takve vrste u Europi. Po tipu gradnje slijedi oblike dvorskih crkava kružnog tlocrta od ranobizantskog do karolinškog razdoblja. Ipak, po svojoj gruboj monumentalnosti (visina 27 metara), neobičnom cilindričnom obliku i dvostrukim unutrašnjim prostorom ističe se originalnošću, bez nekih izravnih uzora.

Veći dio arhitektonskog ukrasa, kao i monolitni stupovi u crkvi, antičkog su podrijetla i potječu uglavnom s porušenog rimskog foruma. Kada su zbog istraživanja ogoljeni temelji zgrade, ukazao se cijeli niz tambura rimskih stupova na kojima počiva zgrada crkve izgrađena izravno na ostacima foruma.

Danas se njezin prostor zbog izvanrednih akustičnih karakteristika koristi za različite glazbene programe ("Glazbene večeri u Sv. Donatu").

Crkva Sv.Krševana zastitnik grada Zadra


Kada mu je Dioklecijan ponudio visoki položaj, ukoliko se odrekne kršćanske vjere, Krševan je odbio, a car naredio da mu se odrubi glava i tijelo baci u more

"Evo pravoga mučenika koji je za Kristovo ime krv svoju prolio; nije se bojao prijetnja sudačkih i tako je ušao u Kraljevstvo nebesko".

sv krsevan kip

Ovako, ulaznom pjesmom, Zadrani slave blagdan zaštitnika svoga grada, Svetog Krševana.

Sveti Krševan, akvilejski mučenik, bio je rimski vitez u doba cara Dioklecijana, a u tamnicu je bačen zbog slobodnijih nazora u propovijedanju, no niti tamo nije mirovao.

Dok je bila u tamnici, Sveti Krševan, Svetu je Stošiju tješio svojim pismima, a prema predaji, bio je njezin vjeroučitelj.

Kada mu je Dioklecijan ponudio visoki položaj, ukoliko se odrekne kršćanske vjere, Krševan je odbio, a car naredio da mu se odrubi glava i tijelo baci u more.

Krševanovo tijelo iz mora je izvadio svećenik Zoilo, kojemu je Krševan u snu otkrio gdje se nalazi njegovo tijelo, a nakon što je izvučeno iz mora nekim se čudom glava spojila s tijelom, te je preneseno iz Akvileje u Zadar, tako priča legenda o Svetom Krševanu, zaštitniku Grada Zadra.

Zadrani su svom zaštitniku podigli romaničku crkvu, koju je 4. svibnja 1175. posvetio prvi zadarski nadbiskup Lampridije, a kao lik viteza u oklopu na konju nalazi se na grbu i zastavi Grada Zadra, te na više spomenika i građevina u Zadru.

Zadarska riva

Sveuciliste u Zadru

Snijeg u Zadru na morskim orguljama


morske orgulje

Pozdrav suncu pod snijegom

Po danu


Po noci

Bakljada na mostu kad je zadar igrao sa crvenom zvezdom

Nova zadarska dvorana na Višnjiku

Zalazak sunca u Zadru

Kalelarga

Tomislav Ivcic

Sa dragom kod četiri kantuna
kroz tihu varoš proći bi zna
Na rivu il' uz Donat stari
dok tiho, tiho sniva Zadar grad

Ali vrime neumorno ide
i ja sad moran na drugu stranu poć'
Da mi je sada sa mojom klapom
zapivat tiho za laku noć

Kalelarga, Kalelarga
Kalelarga moja radosti
tu san proveo najljepše dane
moje mladosti

Sa dragom kod četiri kantuna
kroz tihu varoš proci bi zna
Na rivu il' uz Donat stari
dok tiho, tiho sniva Zadar grad

Lipi moj grade uvik te se sitin
i pismu ovu poklanjam ti ja
Neka je mlados' zapiva s tobon
kada već ne mogu ja

Kalelarga, Kalelarga, Kalelarga, Kalelarga

Prelijep je taj tvoj..naš Zadar Anita

Hvala draga jesi ikad bila u Zadru ?

Nisam nikada...bili dolje oko Makarske..Omiša, obišli Imotsku krajinu, ali nisam još u Zadru bila..voljela bi rado jednom obići ga,znam da je prelijep

Kad budes dolazila u Zadar ima obavezno da mi se javis pa da popijemo kavicu

Jasno da bi se najvila..

Lijepa slika....

Je stvarno je super

Krasne su slike.Ja nekako kad idem na ljetovanje za Lošinj svake godine,prođem kraj Zadra.Sad više ni to,jer je Gaženica van,tamo mi je brod za Mali Lošinj.Trebalo bi malo prošetat baš.

Svi kolektivno u Zadar na ljetovanje

POVIJEST


Zadar je drevni grad, sagrađen na središtu hrvatskog Jadrana, prepun
je povijesnih i kulturnih znamenitosti. Star tri tisuće godina, grad
duge, burne i dinamične povijesti, često rušen, pljačkan, razaran,
svaki je put iz ruševina nicao jači, ljepši i bogatiji.

U povijest se Zadar prvi put javlja u 4. st. pr.n.e. kao naselje ilirskog plemena Liburna - spominje se oblik imena Jader, a prolazeći povijesni put ime se mijenja u Idassa (grčki izvor), Jadera (rimski izvor), Diadora, Zara (za vladavine Venecije i kasnije Italije) do današnjeg imena Zadar.

Nakon 59. godine pr.n.e. Zadar postaje Rimski municipij, a 48. godine
pr.n.e. kolonija rimskih građana. Pod vladavinom Rimljana Zadar poprima
karakter grada s pravilnom mrežom ulica, s izgarađenim glavnim trgom -
forumom, a do njega povišeni kapitolij s hramom. U 7. stoljeću Zadar
postaje središte (glavni grad) bizantskog temata (provincije) Dalmacije.

Početkom 9. stoljeća Zadar se spominje kao sjedište biskupa Donata i
bizantskog vođe Paulusa. U tom vremenu podiže se na rimskom forumu
crkva Svetog Trojstva, danas Svetoga Donata, za koju se može reći da je
znamen grada Zadra.

Veće naseljavanje Hrvata zabilježeno je u 10. stoljeću. Iz toga vremena
sačuvani su temelji romaničke crkve Sv. Marije, te crkve Sv. Krševana i
katedrale Sv. Stošije. Godine 1202. grad spaljuju i osvajaju Križari i
Mlečani. Poslije toga grade se prve gotičke crkve u Dalmaciji Sv. Frane
i Sv. Dominik, a od umjetničkog blaga tog vremena treba izdvojiti
pozlaćenu srebrnu škrinju - kovčeg Sv. Šimuna. 15. i 16. st. obilježeni
su značajnim aktivnostima hrvatskih pisaca, koji pišu na narodnom
hrvatskom jeziku (Petar Zoranić, Brne Karnarutić, Šime Budinić, Jerolim
Vidulić ...).

Nakon Venecije vlast nad Zadrom po prvi put preuzimaju Austrijanci
(1797. g.), a potom Francuzi od 1806. do 1813. godine. Druga austrijska
vlast potrajala je sve do 1918. g., a Zadar i dalje zadržava status
glavnog grada Kraljevine Dalmacije i sjedište je Dalmatinskog sabora
(osnovano 1861.) i crkvene metropolije za čitavu Dalmaciju.

Rapallskim ugovorom Zadar je 1920. pripojen Italiji kao enklava na
istočnoj obali Jadrana. U njenom sastavu Zadar je ostao sve do konca
Drugog svjetskog rata u kojem je tijekom teških savezničkih
bombardiranja razoreno 80% povijesne jezgre grada. Gotovo potpuno
razoren i napušten konačno je pripojen Hrvatskoj (u okviru Federativne
Jugoslavije).

Nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske i srpske agresije na
Hrvatsku, grad Zadar i njegovo zaleđe napadnuti su u listopadu 1991.
neviđenom silom kako bi se osvojili i uništili. Sam grad bio je u
potpunom okruženju više puta granatiran i najbrutalnije razaran, a
znatno je oštećena i zadarska spomenička baština.

Danas je grad sačuvani spomenik različitih povijesnih vremena i
kultura, koje su postavile granice i vidljive konture njegova urbana
izgleda.

A OVO SU ZADARSI NAVIJACI

zalazak sunca na Zadarskoj rivi