Anksioznost

Anksioznost je stanje slicno strahu, nesigurnosti, zabrinutosti. Moglo bi se reci da nema osobe koja nikada u svom zivotu nije osetila anksioznost.Anksioznost je stanje koje cesto prati druge psihicke poremecaje naprimer depresiju, paranoju, shizofreniju, fobije, stanja panike.Organsku osnovu anksioznosti cine promene autonomnog nervnog sistema, a odlikuju se rastom pritiska, plitkog i ubrzanog disanja,drhtavice, preznojavanja. Slicno kao i kod osecanja straha. Ove promene se mogu osetiti i kod osoba kod kojih postoji poremecaj u funkciji stitne zlezde.Retko se u praksi nailazi na izdvojeno osecanje anksioznosti bez ikavih drugih simptoma jer je anksioznost najcesce pratilac a ne simptom sam za sebe , mada i to moze biti ukoliko su drugi razlozi potisnuti u nesvesno. Anksioznost se uspesno u praksi leci i osoba uci kako da je prevazidje.

Autor teksta : Radmila Grujicic

jer je anksioznost najcesce pratilac a ne simptom sam za sebe ,

kod mene je ovo tacno ...kad god osjetim da ce od srca napad pocet ...toliko me uhvati anksioznost ...da je cini mi se gore to neg sami napadi...hrabra sam osoba ...ne bojim se ..ali ovaj osjecaj napada anksioznosti je grozan ...

evo jos malo o anksioznosti...jer stvarno mislim ...da je ovo vise uzrok ...nekih problema nego sama bolest...


Anksioznost je psihičko stanje slično strahu. Osnovni simptomi anksioznosti identični su simptomima straha, pa otuda potiče često izjednačavanje straha i anksioznosti. Osnovna razlika između straha i anksioznosti je povod, odnosno uzrok. Strah ima konkretan realan uzrok (strah od psa - kada je u blizini nepoznati pas, strah od bube, i sl.), a anksioznost nema jasan i konkretan povod.
Anksioznost je stanje opšte uznemirenosti zbog nečega što bi se moglo dogoditi, a neizvesno je. Stepen neizvestnosti povećava stepen anksioznosti, kao i njene simptome. Osnovni simptomi anksioznosti su stanje opšte uznemirenosti i napetosti, praćeni psihosomatskim tegobama različitog intenziteta. Najčešće psihosomatske tegobe su: preznojavanje, lupanje srca, otežano disanje, slabost u mišićima, neprijatnost u stomaku, osećaj "knedle u grlu", vrtoglavice, nesvestice, glavobolje, ograničena pokretljivost mišića, napetost mišića "igranje" mišića i sl. To je širok dijapazon tegoba u kojem će se većina ljudi pronaći i ustanoviti da su bar nekada imali takve simptome. To ne znači da svi ljudi imaju problem sa anksioznošću, naprotiv, to samo znači da svi treba da se pozabave analiziranjem svog ponašanja i tegoba. Ovi simptomi su i simptomi koji se javljaju u situacijama kada ste zabrinuti zbog nečega, kada ste brižni i oprezni – ali je njihov intenzitet slabiji i traje sve dotle dok postoji izazivač zabrinutosti. U situacijama kada je zabrinutost dugotrajna i ometajuća za uobičajeno funkcionisanje govorimo o anksioznosti.

Anksioznost nije pretnja po život, ali je ozbiljna pretnja po kvalitet života. Potrebno je naučiti tehnike prevladavanja anksioznosti kako bi se popravio kvalitet života. To ne znači bežanje van realnosti, zatvaranje očiju pred realnim mogućim problemom, već treba pokušati da se bude realan u proceni šta je u vašem u domenu, a šta je van vaših moći. Ono što je domenu svakog pojedinca, ono što zavisi od njega samog, treba naučiti kako menjati i promeniti. Ono što je van vaših mogućnosti i što ne zavisi od vas treba prihvatiti kao realnost na koju ne možete direktno uticati ( ali možete indirektno). Da biste postigli bolji kvalitet života i oslobodili se anksioznosti potrebno je da se aktivirate (u svakom pogledu), fizički opustite i relaksirate (da biste se i psihički bolje osećali), organizujete svoju svakodnevnicu ( sve usmereno ka postizanju svog cilja), odredite svoje prioritete (i radite na njihovom postizanju), družite, održavate kontakte sa svojim prijateljima i uspostavljate nove kontakte sa ljudima iz svog okruženja. Sa anksioznošću je teško da se izborite samostalno, zato se obratite psihoterapeutu, psihologu ili neuropsihijatru.

PREUZETO SA SAJTA : BLIC.RS

Kako izbjeći i pobijediti anksioznost




Svi eksperti na području psihologije znaju da mozak najbolje funkcionira kad se nalazi u stanju bez stresa. Ne-konstruktivne emocije, poput straha, brige i anksioznosti dovode do mentalne i tjelesne stagnacije. Ako želite opustiti svoj um i tijelo, tada će sposobnost da vidite smiješnu stranu stvari biti esencijalna. Ako vam je teško opustiti se, također će vam biti teško nositi se sa teškim situacijama. Imati sposobnost da ostanete u kontroli kad postane teško povećat će vam vjerojatnost da ćete imati uspješan život. Zapamtite da ćete se uz opušteni um i tijelo osjećati kao da je sve moguće jer ćete imati pozitivan mentalni stav kao rezultat toga.
Stvar s anksioznosti je da ju je ponekad teško identificirati zbog njene subjektivne prirode. U osnovi, anksioznost je „kvaka 22“ tip situacije koju sačinjavaju misli, osjećaji i ponašanja. Anksioznost počinje u umu s vašim mislima. Te misli utjeću na vaše fizičke osjete i utječu na vaše ponašanje. Osoba koja je uvijek anksiozna ima tendenciju da ima tužnije misli od drugih ljudi, pa tako održava situaciju “kvake 22″.
Ako želite izbjeći ili pobijediti anksioznost morate poći više holističkim putem koji će reprogramirati vaš um i tijelo. Dobar način za to je pomoću disanja i opuštanja. Ove dvije jednostavne i vrijedne metode su sjajan način vračanja svog uma i tijela u harmoniju.
Anksiozna osoba se lako slama. To dovodi do uznemiravanja ravnoteže kisika i ugljikovog dioksida u krvi. Kad se to dogodi, neugodni simptomi anksioznosti i panike će se početi pojavljivati.
Najbolja stvar koju možete napraviti je početi vježbati disanje 10-12 puta u minuti što će prirodno opustiti tijelo. Polako dišite kroz nos i izdišite kroz usta. Udahnite zrak sve do dna svojih pluća, i osjetite rebra kako se počinju širiti kako to radite. Napravite pauzu između udaha i mjerite si vrijeme. Pokušavajte izdisati jednako dugo koliko vam treba da udahnete. Nakon neko vremena vaše će se disanje uravnotežiti i nećete morati misliti o tome da usporite disanje.
Ova tehnika disanja je dobra za nošenje sa simptomima anksioznosti, ali što je sa mentalnom stranom? Kako doseći smireno stanje uma? Ono što bi mogli napraviti je da zamislite vrijeme kad ste bili potpuno smireni i da se fokusirate na nešto što ste tada radili. Mislite na misli, osjećaje i emocije koje ste imali dok ste bili udubljeni u tu aktivnost. Učinite te misli stvarnima baš kao što su bile i onda u tom trenutku. Radite to sve dok ne uspijete izolirati svaku pojedinu emociju koju ste tada imali. Što dulje vježbate ovu tehniku, postajat će vam lakše aktivirati pozitivne emocije koje vam trebaju onda kad ih trebate.
Sljedeći put kad se budete osjećali anksiozno samo dišite polagano i prizovite sječanje i emocije koje ste osjećali onda kad ste bili potpuno fokusirani na ono što radite.


izvor