Krpelj

Proljeće, sunce, zelenilo zovu nas u prirodu da uživamo. No, budimo pripremljeni i svjesni opasnosti koje čuče na grmlju i čekaju nas, male, na oko bezazlene bubice - krpelji.

Gdje?
Krpelja u u prirodi ima svugdje, ravnice, brda, šume, polja, vrtovi, živica, okućnice. Za izletnike je važno znati da se u proljeće i rano ljeto smještaju se na grmove i nisko raslinje do visine oko jednog metra, i tu na istaknutim vršcima grančica raširenih nožica čekaju da kraj njih prođe neko toplokrvno biće (životinja, čovjek), kako bi se na njega neopazice prihvatili i pronašli povoljno mjesto na tijelu gdje se mogu svojim oštrim rilcem ubosti u kožu i sisati krv. Krpelji se najlakše prihvate ako se ljudi kreću uz nisko grmlje ili šikaru na primjer pri šumskim radovima, branju šumskih plodova, gljiva ili sl., a pogoduje i odjeća od materijala s dlačicama (vuna, flanel) na kojima se krpelji najlakše zadrže.

Kada?
Javljaju se u većem broju u proljeće i rano ljeto svake godine, od 5. do 7. mjeseca su najaktivniji. Može ih se primjetiti i u jesen, no znatno rijeđe, a izuzetno i zimi ako je zima topla i bez snijega. Njihova brojnost varira od godine do godine zbog raznih činitelja od kojih je blaga zima jedan od njih.

Opasnost?
Ako su zaraženi nekim za ljude opasnim mikrobom, krpelji mogu prenijeti infekciju za vrijeme sisanja na čovjeka ili životinju. Pri tome je mogućnost veća ako je trajanje sisanja i boravak na tijelu duži.

Preventivna imunološka zaštita
Oni ljubitelji prirode koji je posjećuju često, a osobito oni koji se više izlažu mogućnosti ugrizaa krpelja pri raznim šumskim poslovima, u lovu, branjem raznih plodova, ili pak sportskim aktivnostima pri kojima se s malo odjeće kreću kroz gustiš ili uz grmlje, kao što je orijentacijsko trčanje, vožnja brdskog bicikla, trčanje u prirodi, mogu se preventivno zaštiti od krpeljnog meningoencefalitisa cijepljenjem. Za postizanje zaštite treba se cijepiti dva puta u razmaku od 3 do 4 tjedna (nakon čega se postiže zaštita) te docijepiti radi održavanja postignute zaštite jednom dozom nakon godine dana, a zatim u većim razmacima, svakih 3 -5 godina s po jednom dozom.


S A V J E T I:
U vrijeme glavne sezone krpelja, od 5. mjeseca do 7. mjeseca mislite na mogućnost susreta s krpeljom pri svakom boravku u prirodi.

Priprema za odlazak u prirodu
- namažite ili nasprejajte dijelove kože sredstvima protiv ugriza insekata (repelentima) koji su češće izloženi ugrizima (zapešća, gležnjevi, vrat)
- odjeća dugih rukava i nogavica, glatkih materijala
- nogavice ugurajte u čarape
- pokrite glavu kapom ili maramom
- hodajte širim stazama u prirodi
- izbjegavajte nepotrebno provlačenje kroz grmlje, ležanja na tlu
- ne odlažite skinutu odjeću na tlo ili na drveće
- dobro istresite i provjerite odjeću koju ponovno oblačite na sebe
- pregledajte pogotovo djecu, već na samom izletu - vlasište i kožu

Povratak iz prirode
- obavezno i temeljito pregledajte djecu.
- presvlačenje, pregled i istresanje odjeće u kojoj smo boravili u prirodi
- pregled vlasišta i kože
- tuširanje

Krpelj prije samog ugriza provede na koži i desetak sati, tako da temeljitim pregledom možete otkriti i ukloniti krpelja prije nego što je on ugrizao. Time je otklonjen i najveći rizik od ugriza krpelja i neželjenih posljedica.


Uklanjanje krpelja
Ne premazujte krpelja uljem, petrolejem, alkoholom ni benzinom prije uklanjanja. Gušenjem krpelja spmenutim sredstvima povećavamo mogućnost infekcije!

Za uklanjanje krpelja upotrijebite pincetu koju ste prethodno oprali sapunom i dezinficirali alkoholom. Pincetom uhvatite krpelja za glavu, u blizini usnog aparata, pazeći da pri tome ne zahvatite kožu u stisak pincete. Ne hvatajte krpelja za tijelo, time ga možete zgnječiti, što povećava mogućnost infekcije, a i povećava vjerojatnost da će usta ostati u koži.

Kad ste uhvatili krpelja, polako, ali čvrsto i stalnom silom i kao da odvrćete vijeak povlačite ga prema van dok se ne otpusti. Na taj ćete način cijelog krpelja polako izvući iz kože.

Nakon što se krpelj ukloni, mjesto ugriza, ruke i pribor potrebno je temeljito oprati sapunom i prebrisati dezinfekcijskim sredstvom. Korisno je sačuvati krpelja u teglici jer njegova mikrobiološka analiza može pridonijeti što točnijem uspostavljanju dijagnoze i pristupu liječenju.

Ako je u koži ostao manji dio krpelja, treba ga pokušati ukloniti s iglom koju ste prije toga dezinficirali, na isti način kao što biste izvadili trn. Pazite da pri tom ne probodete kožu te da se ne pojavi krv, jer to povećava mogućnost naknadne infekcije ranice. Ako to nije moguće, jednostavno ostavite dio u koži: samo rilce ne nosi nikakav dodatni rizik od bolesti koje krpelji prenose, rilce će vjerojatno naše tijelo «ograditi» i izbaciti.


Zaraza ili ne?
Nakon što ste se riješili krpelja, nemojte zaboraviti da se ugriz dogodio. Prvi znakovi bolesti (simptomi nalik gripi: povišena temperatura, glavobolja, bolovi u čitavom tijelu, slabost, moguće povraćanje i mučnina, crvenilo na koži) javljaju se nakon nekoliko dana pa i tjedana, te je u slučaju primjećivanja simptoma bolesti potrebno odmah posjetiti liječnika. Obvezno obavijestite liječnika da vas je ugrizao krpelj, pažljivo ispričajte vremenski redoslijed pojave pojedinih simptoma, a, prema mogućnosti, donesite krpelja, ako ste ga sačuvali. Ti će detalji pridonijeti što točnijem postavljanju dijagnoze i što boljemu liječenju.

Bolesti koje uzrokuje ugriz krpelja na našim područjima su krpeljni meningoencefalitis i lajmska bolest.

Krpeljni meningoencefalitis počinje obično 8-14 dana nakon ugriza krpelja, simptomima nalik gripi: povišena temperatura, glavobolja, bolovi u čitavom tijelu, slabost, moguće povraćanje i mučnina. Ti simptomi traju 4-5 dana, nakon čega obično slijedi razdoblje bez tegoba koje traje oko 1 tjedan. Zatim nastupa 2. faza bolesti, s jako povišenom temperaturom, kočenjem vrata, povraćanjem, slabošću u mišićima, vrtoglavicom. Bolest katkada može biti i vrlo opasna, s delirijem, komom i zastojem disanja, a može biti i smrtna. Potreban je prijam u bolnicu, a liječenje je uglavnom potporno. Protiv te je bolesti moguće cijepljenje.

Lajmska je bolest uzrokovana bakterijama. Najčešće krpelj siše krv 36- 48 sati prije nego što nastupi bolest, pa je rano uklanjanje krpelja dobar način prevencije. U prvoj fazi bolesti pojavljuje se nakon 3 - 30 dana nakon uboda krpelja crvenilo kože oko mjesta uboda koja se poslije širi, često s izbjeljivanjem u središtu i može trajati nekoliko tjedana. Uz crvenilo, pa čak i prije njegove pojave, mogu se javiti i simptomi nalik «gripi»: vrućica, glavobolja, bol u mišićima, pa i povraćanje, kočenje vrata, otok limfnih čvorova ili povećanje slezene. Druga faza bolesti počinje nakon nekoliko tjedana pa i mjeseci kada se mogu javiti simptomi meningitisa i paralize mišića lica, te bolest srčanog mišića ili srčane aritmije, no oni se javljaju u manje od 15 % slučajeva. Puno je češći artritis: bol i otok najčešće velikih zglobova, kao što je koljeno, koji se javlja nekoliko tjedana ili mjeseci nakon početka bolesti. Treća se faza bolesti pojavljuje i godinama nakon početka, a može uključivati bolesti kože i živčanog sustava.

A sada još jednom pročitajte savjete za pripremu i pregled nakon boravka u prirodi! Pregledavajte djecu svakodnevno ako se igraju vani, a usput ih i pomazite! I oko škole ima krpelja!
Ne zaboravite ni na svoje ljubimce!

BudimoSigurni
travanj 2009.

Nikada se nisam susrela s krpeljom,savjeti su odlični.

Super savjeti, mrzim krpelje, otkad ga je rodica imala u glavi užasno ih se bojim...

Ja sam kao mala rijekto kada imala krpelja, ali zato je mog brata ugrizao za leđa jednom i doktori su mu to vadili, naravno da nije sve izvadio pa se sve inficiralo. Pa sad ti znaj čupaj sam ili vodi ih njima. Meni su uvijek namazali nekom kremom i kad se umiri smrad isčupa se bez problema.

mrzim krpelje ...i sama rijec mi je ...bljak...kao mala sjecam se po izletima ili po parku pokupila sam ali mama mi je izvadila posula ga parfemom i on sam otpao ...

Nije svaki krpelj zarazan, ali budite oprezni!




Većina bolesti koje prenose krpelji može liječiti kod kuće primjerenim lijekovima, dok je za samo manji broj potrebno bolničko liječenje...

Jeste li ikada na sebi pronašli krpelja i odstranili ga? Ako jeste onda znate da se radi o malenom kukcu koji siše krv svojih domaćina, a njegov ugriz gotovo je nemoguće osjetiti. Krpelji, na žalost nisu samo mali „krvoločni“ kukci, isto tako mogu biti prenosnici brojnih vrlo opasnih bolesti. Njih najčešće možete „pokupiti“ u šumama kontinentalne Hrvatske gdje obitavaju šumski krpelji, dok u priobalnom djelu obitavaju pseći krpelji.

Kada jednom padne na vas s grmlja ili raslinja, može se odmah glavom „ugnijezditi“ u vašu kožu ili pak može čak i satima lutati po tijelu dok ne nađe pogodno mjesto za ugriz. Najčešća mjesta gdje se krpelji vole ugnijezditi su pregibi, zatim mjesta gdje se tijelo više znoji, te mjesta uz rub kose, dlakava mjesta itd. Ako ga ne otkrijete u roku nekoliko sati, on će se s vremenom rasti (i puniti se krvlju), dok će koža oko njega biti upaljena i iziritirana.

Kako ga izvaditi?

Nekada su nas učili da prvo namažemo mjesto gdje je krpelj kako bi se on ugušio i onda da ga izvadimo van. Danas znamo da krpelj koji se guši ispušta puno sline i time se znatno povećava vjerojatnost zaraze. Krpelja treba izvaditi živog.

Krpelja možete izvaditi pincetom, tako da ga čvrsto zahvatite (ali nemojte gnječiti ili rotirati) njegovo tijelo, i to što bliže glavi (ako pincetom dodirujete svoju kožu znači da ste dovoljno blizu) te laganima pvlačenjem, bez trzaja, izvadite.

Što ako dio krpelja ostane u koži? Pokušajte taj dio izvaditi s pincetom. Ukoliko ne ide, pustite taj dio na miru, vaše tijelo će ga ili apsorbirati ili izbaciti.

Dobra vijest je da je samo manji broj krpelja zaražen određenim uročnikom bolesti kojeg on prenosi svojom slinom prilikom ugriza. Budite na oprezu sljedeća dva tjedna nakon ugriza. Ako se pojave određeni simptomi potrebno je bez odgađanja zatražiti liječničku pomoć kako bi se pretragama utvrdilo o kojoj se bolesti radi i koji će biti način liječenja.

Uspješno liječenje

Prvi simptomi su visoka temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, opća slabost, glavobolja, mučnina, povraćanje, kožni osipi i slično. Dobra vijest je ta da se opet većina bolesti koje prenose krpelji može liječiti kod kuće primjerenim lijekovima, dok je za samo manji broj potrebno bolničko liječenje. Jedina bolest koju prenosi krpelj, a može se spriječiti samo cijepljenjem je krpeljni meningoencefalitis. Bolesti koje najčešće prenose krpelji su bolesti životinja, s kojima se oni sami zaraze direktno sišući krv od životinje ili pak bolesti prelaze s „majke na potomstvo“.

U Hrvatskoj najčešće bolesti su:

- borelioza (lajmska bolest, eritema migrans)
- krpeljni meningoencefalitis
- tularemija
- erlihioza
- babezioza
- i neke rikecioze.

Borelioza
Simptomi mogu biti različiti, a najčešća je pojava ovalnog ili prstenastog crvenila na koži. Bolest može proći sama od sebe, no preporučuje se upotreba antibiotika. U rjeđim slučajevima može se razviti upala srčanog mišića, meningitis ili neki drugi oblik bolesti.

Krpeljni meningoencefalitis (KME)
Ovaj virus najviše je proširen na području rijeka Save i Drave te Gorskom Kotaru, a radi se upalnoj bolesti središnjeg živčanog sustava.
Samo mali broj zaraženih osoba dobije teži oblik meningitisa, koji može biti opasan po život, dok većina osoba taj virus preboli uz blaže simptome vrućice, opće slabosti, bolovima u mišićima....

Tularemija
Radi se akutnoj bolesti, čiji se simptomi javljaju na mjestu ugriza krpelja, gdje se javljaju promjene na koži i sluznici, a može doći do povećanja limfnih čvorova, upale pluća te drugih oblika bolesti.

Erlihioza
Erlihioza je bolest koja najčešće sliči gripi uz mogućnost pojave nekih komplikacija.

Babezioza
Radi se o bolesti životinja pa kod većine zaraženih osoba bolest prolazi bez simptoma ili kao blaža bolest nalik gripi, dok se teži oblici bolesti razvijaju uglavnom oslabljenog imuniteta, osoba s kroničnim bolestima te starijih osoba.

Rikecioze
Ova bolest svojim simptomima mogu nalikovati gripi, ali može izazvati teške pa čak i smrtonosne posljedice.
U Hrvatskoj se javlja u endemskim područjima gdje su životinje (osobito ovce i psi) glavni izvor bolesti. Bolest se očituje vrućicom, bolovima u mišićima, glavoboljom, a u težim slučajevima i razvojem hepatitisa, upale pluća i meningoencefalitisa.

Kako se zaštiti od krpelja?

Svaki boravak u prirodi može značiti potencijalni ugriz krpelja, posebno za vrijeme kasnog proljeća i ljeta. Jedan od načina da se zaštitite je nošenjem zatvorene obuće, pamučnih čarapa, te prekrivanjem većeg dijela tijela laganom pamučnom odjećom, te nošenje kapa. Umetnite nogavice u čarape, čizme ili sl. Izbjegavajte provlačenja kroz gusto raslinje i odlaganje odjeće na grmlje ili travu.

Nakon dolaska kući, tijelo odmah detaljno pregledajte i krpelje čim prije pažljivo uklonite, te dezinficirajte mjesto ugriza. Upozorenje: Mogu biti vrlo mali i podsjećati na male crne znamenke. Zato budite detaljni.

Ukoliko često boravite u prirodi, cijepite se kako bi spriječili mogućnost krpeljnog meningoencefalitisa. Na žalost, cjepivo ne štiti protiv drugih bolesti.

(vam)
Izvor podataka: www.pliva.hr