Upoznajmo islam

Bajrami:

Kroz godinu se slave dva bajrama: Ramazanski bajram (eidul- fitr) i Kurban-bajram (eidul- adha).

Ramazanski bajram počinje prvi dan nakon prestanka ramazanskog posta. On se još naziva i blagdanom mrsa ili na arapskom jeziku عيد الفطر (fonetski: eid ul-fitr). Ramazanski bajram uključuje prva 3 dana mjeseca ševvala, desetog mjeseca po islamskom kalendaru. Obilježavanje počinje klanjanjem bajram-namaza, a nastavlja se tradicijom obilaska groblja gdje se za umrle izgovaraju sure Kurana Fatiha i Jasin. Dok je bajramski namaz i obilazak umrlih rezerviran za muškarce, žene kod kuće pripremaju obilne objede, gozbe za obitelj. Roditelji tih dana daruju svoju djecu.

Kurban- bajram arap. عيد الأضح (fonetski: eid ul- adha), se obilježava prva 4 dana mjeseca zul- hidždžeta po islamskom kalendaru. Za vrijeme tog blagdana muslimani koji su u mogućnosti obavljaju hadž, petu praktičnu dužnost islama. Uz Kurban- bajram je također vezan običaj klanja kurbana, žrtvenog ovna, goveda ili deve u znak sjećanja na Ibrahima (Abrahama), praoca muslimana, koji je prvi zaklao kurban umjesto svog sina. Meso kurbana dijeli se prema utvrđenim pravilima.

Mubarek (odabrane) noći:

Odabrane noći kroz godinu su sljedeće:

Lejletul- regaib ili Noć želja i nadanja- obilježava se 1. redžeba.

Tu noć muslimani provode u molitvi Allahu da im ispuni želje i nade. Navodno, te je noći začet Muhamed, Božji poslanik. Noć se počela obilježavati nakon Muhamedove smrti i obilježava se do danas iako za Muhamedova života muslimani nisu dobili nikakve upute u vezi s tim danom.

Lejletul- miradž ili Noć uznesenja Muhameda a.s.- obilježava se 26.redžeba.

Islamska tradicija tvrdi da je sedme godine svog poslanstva, točno 26. redžeba 618. god. n.e., Poslaniku Muhamedu Allah omogućio posjet drugom svijetu. Na nebo je uznesen na konju Buraku, a vodičem mu je bio osobno melek (anđeo) Džibril. Njegovo je putovanje nazvano Miradž i imalo je svrhu da samo Muhameda učvrsti u uvjerenju da je Islam istinit i da je Allah doista Gospodar Svjetova. Islamski znanstvenici do danas se spore oko pitanja je li miradž bio tjelesno ili duhovno putovanje. Suprotno samom Muhamedu kojeg je miradž učvrstio u vjeri, njegovi suvremenici su ga ismijali.

Lejletul- berat ili Noć čišćenja grijeha- obilježava se 14. ša'bana.

U duhu pripreme za ramazanski post, priređuje se poseban program u noći Lejletul- berat. To je tzv. Tevba- istigfar, kolektivno pokajanje od grijeha. U islamu ne postoji ekvivalent za kršćansku ispovijed, već se pokajanje (tevba) obavlja osobno. Nema posrednika između vjernika muslimana i Boga, Allaha.

Lejletul- kadr ili Noć sudbine- službeno se obilježava 27. ramazana, ali nije izrijekom kazano koja je noć Kadr, sa sigurnošću se zna da je u posljednjoj desetini mjeseca ramazana.

To je najvažniji blagdan muslimana. Kuran za noć Kadr kaže: "Noć sudbine je bolja od tisuću mjeseci".To je najvažniji blagdan muslimana. Kuran za noć Kadr kaže: "Noć sudbine je bolja od tisuću mjeseci". Noć Kadra značajna je jer je u njoj započela objava Kurana Muhamedu, a još je važnije vjerovanje muslimana da u toj noći meleki otvaraju knjigu sudbine svakog pojedinog čovjeka. Iskreno pokajanje u noći Kadr, vjeruju muslimani, donosi automatski oprost od grijeha. Ali, pošto njeno vrijeme nije nigdje naznačeno, muslimani se pridržavaju običaja Muhameda a.s. koji je posljednjih 10 dana ramazana provodio u konstantnom ibadetu, klanjao dodatne namaze, recitirao Kuran, činio dobra djela i molio Allaha za oprost grijeha. U noći koja je dogovorno uzeta za obilježavanje, 27. ramazana, u džamijama diljem svijeta čitavu noć do zore muslimani provode u molitvi i čitanju Kurana.

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Islamski_blagdani"

Ramazan (arap.: رمضان, Ramaḍān) je deveti mjesec u islamskom kalendaru.To je za muslimane sveti mjesec jer je u njemu počela Objave Kurana, u mubarek noći Kadra. U tijeku ramazana muslimanima je zabranjeno ratovanje, a strogo naređen post.


Ramazanski post [uredi]

Ramazanski post je treći od pet stubova Islama (praktična dužnost muslimana). Za vrijeme Ramazana islamskim je vjernicima od zore do zalaska sunca zabranjeno konzumiranje bilo kakve hrane, pića (uključujući i vodu), te seksualni odnosi i pušenje duhana. Od njih se također očekuje da što vjernije slijede učenje Muhameda, što uključuje i nastojanje oko boljih međuljudskih odnosa. Važnost se pridaje čistoći misli i djela. Po riječima Poslanika Muhameda, uz jelo i piće, ove stvari kvare post: laž, psovka, ogovaranje, kleveta i strastven pogled.

Ako se nešto u zaboravu pojede ili popije, to ne kvari post, uz uvjet da vjernik s time prestane čim se prisjeti da posti. S druge strane, ako se nemarom prilikom abdesta (obrednog pranja pred namaz) ili kupanja proguta samo kap vode, post je automatski pokvaren. Na taj način Islam razlikuje nepažnju od nemarnosti.

U Islamu su djela valjana ako se učine u ime Allaha pa je potrebno prije zore odlučiti (učiniti nijjet) postiti u ime Allaha.

Post se prekida u trenutku zalaska sunca. Taj dnevni obrok zove se iftar i dobro je djelo organizirati iftar za prijatelje, rodbinu i sl. Tradicionalno se u iftar pribraja i jelo Harira. Zapisane su riječi Poslanika Muhameda (prenosi ih Albani): "Tko nahrani postača imat će nagradu kao i onaj što je postio, a postaču nagrada neće biti umanjena."

Neke su skupine ljudi ipak izuzete iz obveze posta. To su djeca prije puberteta i mentalno zaostale osobe. Nekim se skupinama dozvoljava odgoditi post:

1. ženama nakon poroda i u vrijeme mjesečnice obvezne su odgoditi post (i sve druge islamske dužnosti) i nadoknaditi ga kasnije
2. putnicima
3. ratnicima
4. bolesnicima
5. onima koji ne mogu post izdržati zbog teških poslova
6. iznemoglima od starosti
7. ženama u trudnoći i dojenju ako ne mogu post izdržati.

Sve ove skupine dužne su kasnije kroz godinu nadoknaditi post dan za dan (da ne stigne sljedeći ramazan,a da nisu napostili prethodni) ili nahraniti po jednog siromaha za svaki propušteni dan posta.

Tijekom ramazana stavljen je naglasak na duhovnu higijenu- izbjegavanje ružnih misli, riječi i djela. Dakle, ramazanski post nije samo sustezanje od jela i pića već pokušaj oplemenjivanja ljudskih karaktera i osobnosti dodatnom strpljivošću, mirotvorstvom, suosjećajnošću i dr.

Prije nego je muslimanima propisan post u mjesecu ramazanu (a to je druga godina po Hidžri), Muhamed je preporučivao post u "tri desetine": prvih deset dana mjeseca muharrema, posljednjih deset dana ramazana te prvih deset dana mjeseca zul- hidždžeta po islamskom kalendaru.

Ramazanski post završava s krajem mjeseca ramazana, dakle, 1. shawwala. Taj blagdan se naziva Ramazanski bajram (arap. عيد الفطر Eid ul-Fitr). Tog se dana klanja poseban, tzv. Bajram-namaz te se posjećuju preminuli rođaci na grobljima. Obitelji razmjenjuju darove i obilnim obrocima proslavljaju doček jos jednog velikog muslimanskog blagdana Bajrama.

Koristi posta:

1. Post je vježba izdržljivosti, snage volje i vjere. Musliman odlučuje postiti da bi ispunio obvezu prema Allahu i tako učvršćuje svoj karakter uskraćujući si ispunjenje osnovnih ljudskih potreba: za jelom i pićem.
2. Post je sredstvo promicanja solidarnosti sa onima koji žeđaju i gladuju zbog siromaštva, a ne svojom voljom.
3. Post je u službi zdravlja. Smatra se da se uz post tijelo lakše očisti od nagomilanih štetnih tvari.

Sadekatul-fitr (ili zekatul- fitr) [uredi]

Sadekatul-fitr je bajramski doprinos koji muslimani daju (u ime Allaha) siromasima krajem ramazana, pred Bajram. Najniži iznos sadekatul- fitra određuje se u najzastupljenijoj namirnici u određenoj zemlji npr. pšenici, ječmu, riži, datuljama i sl. Islamske zajednice to preračunavaju u novac jer je dopušteno dati protuvrijednost u novcu u približnoj vrijednosti jednodnevne ishrane za jednu osobu. Taj se doprinos daje da bi siromašni bili pošteđeni oskudice i traženja milostinje na Bajram.

Kome se daje sadekatul- fitr:

1. siromašnima, a među njima prednost imaju članovi šire obitelji i susjedi
2. za potrebe Islamske zajednice (npr. u Hrvatskoj za rad Islamske gimnazije s pravom javnosti "Dr. A. Smajlović")

Kome se ne može dati sadekatul- fitr:

1. imućnima (onima koji su i sami sposobni izdvojiti sadekatul- fitr)
2. rođacima po uzlaznoj i silaznoj lozi, dakle, roditeljima i njihovim roditeljima, djeci, unucima

Uz sadekatul- fitr muslimani uobičajeno u mjesecu ramazanu daju i zekat, čime ispunjavaju četvrtu praktičnu dužnost islama (četvrti od pet stubova islama).

Jako lijep običaj je Sadekatul-fitr!

kiki...to je to ..a muz ti je bio u pravu danas se zapostilo ...tj danas je prvi dan Ramazana...a kad prode kad dode Bajram ...cestita se sa Ramazan šerif mubarek oslun! ili jednostavno Sretan Bajram ...

..znaš zašto se smijem...HVALA

Goran je napisao/la:

Jako lijep običaj je Sadekatul-fitr!

jako lijepi obicaji ...i nema porodice koja ne da Sadekatul-fitr...svak ima po neku porodicu kojoj nosi tk zvane vitre a i daje se jos zekat...i to obicno se daje do 27 noci ....

Zekat Četvrti islamski šart jest: jedanput godišnje određeni dio od svog imetka na ime zekata davati. Zekat su dužni dati oni muslimani i muslimanke, čija imovina iznosi kolik jedan nisab u zlatu ili sregram srebra. Ova vrijednost treba da bude u posjedu obveznika cijelu godinu,ili bar da se nađe u njegovu posjedu na početku i na kraju godine. U nisab se ubraja: zlato, srebro, novac, trgovačka roba, razni nakiti (osim bisera) i stoka, koja se ne hrani na paši više od šest mjeseci. Međutim, u nisab se ne ubraja imovina koja služi za osnovne potrebe obvezniku, kao na primjer kuća za stanovanje sa potrebnim namještajem, tegleća stoka, ziratna zemlja, razne alatke za obradu zemlje, zatim alat za obavljane zanatskih usluga, stručne knjige i slično. Zekat se obično daje uz Ramazan, jer su tada ljudska srca najmekša i najdarežljivija. Daje se četrdeseti dio, tj. 2,5% u novcu ili robi muslimanskoj sirotinji. Zekat je najpreče davati za potrebe islamske zajednice, jer se u te svrhe davao za vrijeme Muhammeda a.s. Međutim, zekat se ne može davati bračnom drugu, niti rodbini u uzlaznoj i silaznoj liniji, jer su jedni druge dužni uzdržavati.

Svrha zekata Davanjem zekata postižemo sljedeće: pomažemo sirotinju i tako stičemo zadovoljstvo i milost Allahovu, čistimo srce od škrtosti, privikavamo se na darežljivost, čistimo svoju imovinu od tuđeg hakka, pomažemo islamsku zajednicu, i dijelom dokazujemo da vodimo računa o njenim potrebama. U tom smislu kaže Muhammed a. s.: "Men lem jehtemme bi umuril-muslimine, fe lejse minna!-Nema mjesta među nama onaj, ko se ne brine o potrebama svoje zajednice!"

O postu u svetom mjesecu
Pet stvari koje možda niste znali o Ramazanu
Većina ljudi se ne bi toliko obradovala Božiću ili Hanuki, ako bi se cijeli mjesec morali suzdržavati od hrane, alkohola, seksa, cigareta do sumraka.
To je upravo što islam propagira za vrijeme svog najvećeg praznika Ramazana. Post treba naučiti vjernike strpljivosti, skromnosti, duhovnosti i podsjetiti ih na njihove religijske obaveze. Dok otprilike 22 posto stanovništva na zemljinoj kugli prakticira islam, mnogi pripadnici drugih religija znaju vrlo malo o ovom prazniku. AskMen stoga donosi pet osnovnih stvari koje treba znati o Ramazanu.

1. Ramazan je deveti mjesec islamskog kalendara

Islamski kalendar je drugačiji od gregorijanskog, koji se koristi na zapadu. Gregorijanski je sunčev kalendar i ravna se prema kretanju Sunca. Islamski kalendar je lunarni i svaki mjesec počinje kad se na nebu pojavi mladi mjesec. Dok gregorijanski kalendar ima 365 dana u godini, islamski ima 354 dana, zato što je lunarna godina kraća. Budući da svaki mjesec počinje pojavljivanjem mladog mjeseca, početak Ramazana se jedino može predvidjeti. U zavisnosti od vremenskih prilika i stanja u atmosferi, on može i zakasniti.

2. Ramazan znači "spržena zemlja"

Zavisno od toga gdje tražite, ova riječ arapskog korijena ima značenje: spržena zemlja, manjak hrane, nesnošljiva vrućina, žeđ, suncem sprženo tlo... To su generalni osjećaji muslimana tokom ovog mjeseca, budući da post uključuje suzdržavanje od "vlage" - poput pića, hrane i seksa tokom dana.

3. Umobolni ne moraju postiti

Post je obavezan za sve odrasle i seksualno aktivne muslimane. Djeca ne moraju postiti, iako ih roditelji tome počnu učiti, tako što se kraće vrijeme nego je uobičajeno trebaju suzdržavati od hrane i pića. Osobe koje imaju mentalnih problema, bolesni su, trudni ili doje nisu obavezne postiti. Žene tokom menstrualnog ciklusa moraju prekinuti post.

4. Ramazan je vrijeme podsjećanja na odanost Allahu

U Kur'anu piše da je post tokom Ramazana potreban kako bi se razvila "takva". To je arapski naziv za "Božiju svijest", odnosno za to da Allah posmatra i kad osoba toga nije svjesna. Ljudi razviju "takvu" preko poslušnosti Bogu, a post ih podsjeća na njihovu odanost. Ideja je da samo Allah zna ko je prekinuo post pojedinca, tako da pojedinac mora živjeti s tim osjećajem krivice. Kakogod, u pojedinim zemljama muslimani koji su uhvaćeni da se ne pridržavaju pravila, odnosno da ne poste za vrijeme Ramazana, mogu biti osuđeni da određeno vrijeme provedu u zatvoru. U 2008. godini sud u Alžiru je osudio šestoro ljudi na četiri godine zatvora.

5. Bajram je trodnevno slavlje

Bajram nastupa kad post završi, a počne naredni mjesec Ševal. Ljudi koji si to mogu priuštiti trebaju, onima koji to nemaju, pokloniti hranu kako bi svako imao praznično jelo. Ovaj poklon se naziva sadakom. Prvo jutro nakon Ramazana muslimani će se okupiti u džamiji kako bi se pomolili. Nakon toga odlazi se u posjetu familiji i prijateljima, razmjenjuju se darovi, zovu udaljeni rođaci kako bi se čestitao Bajram, a tih dana se pojedu i velike količine hrane. Ove aktivnosti se tradicionalno odigravaju tri dana. U većini islamskih zemalja tokom ovog trodnevnog perioda djeca ne idu u školu, a odrasli ne odlaze na posao.
(Sarajevo-x.com)

Vjernicima islamske vjeroispovjedi želim sretan bajram

Sretan Bajram svima koji slave