Uskrs

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan uskrsnuća Isusa Krista. Uskrs je pomičan blagdan zasnivan na lunarnom kalendaru sličnom ali ne identičnom hebrejskom kalendaru - u zapadnom kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnom kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.

Uskrs je ove godine 12. travnja.

Imam granu od loze super oblika,pa svake godine na nju povješam dekorativna jaja...
stavim umijetne trave,piliće...a joj ...bojanje jaja,uvijek nešta izmišljam...jer
moraju biti savršena ...
Da ne duljim volim uskrs ...

Baš si draga Kate, voliš sve blagdane!
Zanimljivo mi je to kako se Božić više slavi, a Uskrs je veći blagdan.

Meni je sve vezano za Uskrs prekrasno,a posebno ujutro rano nositi hranu na posvečenje to je tako ljep mi običaj,bude posebno....

Da posvećenje,pa taj doručak svečani...prekrasno ...

Uskrsni običaji u svijetu

Norvežani i Danci nose kruh u džepovima, te ga u ponoć pojedu, u zajedničkom druženju, a običaj potječe još od vikinškog doba, kada su vikinzi nosili zimzelene bobice koje simboliziraju život
Kršćani diljem svijeta njeguju vlastite uskršnje običaje, zaogrnute bojama narodnih običaja, koji zajedno daju kombinaciju zanimljivih i rijetkih iskusava u ovo blagdansko doba.


Što se tiče Europe, običaji su različiti od države do države.

Nizozemska ima običaj paljenja vatre u sumrak. U okolici Magdeburga nekada se dječacima simbolički 'isprašio tur', jer se vjerovalo da se time iz njega istjeruje loše ponašanje. Ovaj običaj imali su i Škoti, kod kojih je čak uvriježena izreka 'istučen kao na Uskrs'.

Zanimljivu tradiciju njeguju Norvežani. Naime, na Uskrs se radi na rješavanju ubojstava - na televiziji su filmovi s detektivskim temama, časopisi objavljuju kriminalističke priče, čak i kartoni mlijeka imaju priče o neriješenim ubojstvima, čime se Norvežani zabavljaju na blagdansko jutro. Jedan običaj uz njih njeguju i Danci - to je nošenje u džepovima komadića beskvasnog kruha umotanog u bijelo platno.

Norvežani i Danci nose kruh u džepovima, te ga u ponoć pojedu, u zajedničkom druženju, a običaj potječe još od vikinškog doba, kada su vikinzi nosili zimzelene bobice koje simboliziraju život.


Finska i Švedska njeguju tradiciju bojanja jaja. Malena djeca obučena u vještice skupljaju slatkiše u zamjenu za ukrašene cice- mace. Ovaj običaj rezultat je miješanja ortodoksne tradicije blagoslivljanja kuća s grančicama cice-mace te skandinavske vještičje tradicije.

Bugarska i Rumunjska na Veliku subotu njeguju običaj stavljanja brašna, soli, kvasca i pisanica na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh, koji se objeduje na dan Uskrsa, da bi godina bila plodna.

Španjolska ima zanimljiv običaj - plutaju splavi s ukrašenim figurama koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću.

Sjeverna Amerika ima običaj lova na pisanice. Naime, prijatelji ili rodbina koji zajedno slave Uskrs skriju pisanice u kući, dvorištu ili vrtu, a djeca ih zatim traže, uvjerena da ih je preko noći sakrio uskrsni zeko, ostavljajući usput druge slastice i darove. Nedjeljna misa simbol je obiteljskog okupljanja, a održavaju se i uskrsne parade.
Uskršnja misa kao simbol okupljanja vjernika


U Brazilu, u pokrajini Minas na Veliku subotu džepovi se pune komadićima kvarca koji se na Uskrs ostavljaju kod kuće.

U Polineziji se na Veliku subotu krste školjke za koje se vjeruje da su povezane s morskim duhovima, te se nakon obreda vraćaju u more gdje uskrisuju novi život.

U Laponiji - bijeli Uskrs uz zimske radosti. Uz pjesmu i ples igraju se sa snijegom, prave se snjegovići te se slavi Isusovo uskrsnuće i buđenje prirode.

Rusi čestitaju Uskrs trostrukim ljubljenjem u obraz.

U Meksiku se na ulice postavljaju papirnati likovi Jude Iškariotskog unutar kojih je vatromet.

Totalportal.hr

Hrvatski uskrsni običaji i tradicija

U hrvatskoj je uskrsnoj tradiciji bojanje jaja, takozvanih pisanica (od ie. korijena *pis- = crtati, šarati; pisanice = šarenice). Pisanice su osim simbola života bile i tradicionalan dar, a često su si ih međusobno darivali zaljubljeni s ljubavnim motivima (srca, dva goluba) ili porukama (ovo se jaje za poljubac daje - Međimurje), kako ljubavnim, tako religioznim i čestitkama. Djevojke bi u Podravini svoje dobivene pisanice ponosno stavljale na prozore, a u Dubrovniku bi mlade zaručniku darovale tucet jaja, a budućoj svekrvi ispekle bi pletenicu od tijesta.

Pisanice su se prije bojale na prirodne načine, a ta je tradicija i danas živa. Najčešće je bojanje jaja pomoću ljuske crvenog luka, a rjeđe od cikle, korijena broča ili crvenog radiča da bi se dobila crvena boja. Pisanice su znale dobiti i crnu boju bojanjem čađom ili bobicama bazge ili duda, a često je bilo i bojanje hrastovom korom da bi se dobila smeđa boja. Uz crvenu, crnu i smeđu, zelena se boja dobivala od raznog bilja, najčešće od špinata, koprive ili poriluka. Pritom se osim potpunog bojanja moglo jaje prešarati voskom, a tek onda obojiti. Nakon kuhanja i bojanja skida se sloj voska ispod kojeg jaje ostaje prirodne boje. Često se jaje umatalo u tkaninu unutar koje se postavila kakva travka ili listić, često djetelina, tako da bi jaje istim postupkom dobilo zanimljiv ukras.

Posebna je tehnika ukrašavanja pisanica, osim šaranja voskom i ukrašavanja biljkama, bilo i ukrašavanje slamom. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se pak slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase i šare.


Običaji
U sjevernozapadnoj Hrvatskoj često se pale uskrsni krijesovi, tzv. vuzmenke. vatru pripremaju vjernici ispred crkava koji je pale klesanjem dvaju kamenova. Prije se vatra palila i tako da je svećenik potpaljivao tzv. gubu koja raste na drveću i panjevima ili se pak palila trenjem dvaju drveta čime bi nastala sveta ili živa vatra. Nakon paljenja vatre i blagoslova, muškarci su palili svoj komad drveta i nosili blagoslovljenu vatru kućama, a ostatak bi vjernika ušao u crkvu. Tako bi paljenjem svete vatre u domovima bio prisutan i sam Bog.

U nekim hrvatskim krajevima postoji običaj umivanja na Veliku subotu (negdje i na Cvjetnicu) cvijećem (često ljubicama) i biljem. Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano bdjenje. Na sam Uskrs tradicionalno se blaguje šunka, a domaćice često ispeku kruh te priprave druge slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje.

To što je uskrs pomični datum meni je bedasto jer ako se slavi Isusovo uskrsnuće trebao bi se slaviti onda datum Uskrsnuća, a to se dogodilo 16 nissana (travanj) prema židovskom kalendaru pa se može lako preračunati na gregorijanski kalendar.

Nije toliko bitan datum, koliko je bitno proslaviti taj blagdan u pravom smislu i dobro se pripremiti za njega. Previše se pažnje pridaje datumima i jelu i piću, a zaboravlja se da su to duhovni blagdani.

Onda nije bitan ni datum Božića po takvom tvome tumačenju.

Ovo s jelom i pićem se slažem da se previše daje pažnje isto kao i komercijalizacija da se sve više proda, ostvari profit i zaradi.

Neka se sa određivanjem datuma bave vjerski dužnosnici i eksperti, a na meni je da se na datum blagdana posvetim tim blagdanima u pravom smislu. Treba se koncentrirati na pravu bit blagdana, a ne stavljati neke banalne stvari u prvi plan.

Kad bi ljudi živjeli onako kako Biblija uči blagdani ne bi bili ni potrebni jer neki samo za blagdane su "veliki" vjernici

To je istina, duhovnost treba razvijati konstantno, a u tom slučaju bi blagdani bili samo simbolično obilježavanje.

Slažem se sa svime, dečki, samo da malo pojasnim oko datuma. Pasha je bila pomični blagdan i u židovskom kalendaru, koliko mi je poznato, a za uskrs znam kako se određuje datum. Uzima se prva nedjelja nakon prvog punog mjeseca koji dolazi nakon početka proljeća 21. ožujka. Zvuči komplicirano, ali nije, samo treba imati mjesečev kalendar, pogledati kad pada prvi puni mjesec nakon 21. ožujka i prva nedjelja koja nakon toga naiđe je - Uskrs

Veliki četvrtak je kršćanski spomendan Isusove posljednje večeri. Slavi se u četvrtak prije Uskrsa. Veliki četvrtak do Mise večere Gospodnje je ujedno i zadnji dan korizme, Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja (Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene.


Na Veliki četvrtak uvečer, na svečan se način slavi euharistijsko slavlje, koje se naziva Misa večere Gospodnje. Tom misom počinje Vazmeno trodnevlje. Na otajstven se način slavi i obnavlja ustanovljenje Euharistije i svećeničkog reda.

Uskrs je divan dan,
radostan i nasmijan.
Kad bi djeca velika i mala
dragom Kristu svoje srce dala!

Danas iz mnogih srdaca
čuje se pjesma sveta,
Aleluja odjekuje
širom cijeloga svijeta.

Zvona radosno zvone,
Crkva pjeva i kliče,
Isus je smrt pobijedio,
Uskrsno jutro nam sviće.

Danas te gledamo, Isuse,
u uskrsnome sjaju,
daj da se jednom nađemo
u tvome lijepom raju.

Ti uhvaćen nevin si bio,
Ti teški križ za nas si nosio,
Na Golgoti raspet si bio,
Plemenitu dušu ispustio.
Grobni kamen ti si odvalio,
Na radost našu uskrsnuo



http://rapidshare.com/files/219356993/Adry-Crveni_plast.mp3.html

svim dragim forumašima i forumašicama želim sretan i blagoslovljen Uskrs...

i ja se pridružujem čestitkama.....

Goran je napisao/la:

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom, Velikom subotom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje.

Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt. Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.

tako je.... danas ću ja imati taj obrok na poslu... diša časti s brudetom od bakalara....

Bravo za dišu, dobar tek unaprijad!

Goran je napisao/la:

Bravo za dišu, dobar tek unaprijad!

hvala hvala....

kaj ti danas papaš?

Baš ništa, nešto nemam teka danas.

Sretan Uskrs svima!

Velika subota je kršćanski spomendan. Slavi se u dan prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom, Velikim petkom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje.

To je dan tišine i molitve. Posjećuje se posebno uređeni Božji grob u crkvi. Ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. U subotu navečer, slavi se Vazmeno bdjenje, koje pripada u obrede Uskrsa.