Zlato zemljine utrobe

Zemlja, ta čudesna planeta po kojoj hodimo, na kojoj smo se rodili, na kojoj život vodimo i na kojoj ćemo se od njega rastati, svojevrsna je majka bez koje ne bi ni nas bilo. Na njoj nalazimo sve što nam treba za život, od hrane do gradiva kojime stvaramo sve što imamo. Naše tjelo sastavljeno je od istih čestica koje se nalaze i na zemlji.

Sve što imamo, što koristimo i čime se služimo potječe sa naše planete.






Ona nam je svojevrsna majka, koja se o nama brine, hrani nas, daruje svime što imamo, ali nas i opominje kada pretjeramo u svojoj bahatosti, kada je povrijedimo, narušimo ravnotežu sklada koji na njoj vlada.

Kako se zaista prema njoj odnosimo tema je za mnoge priče i ne bih o tome ovdje i sada.

Činjenica je da joj nismo zahvalna djeca, da se neprijateljski prema njoj odnosimo, da ozbiljno narušavamo ravnotežu prirodnih zakona koji vladaju na zemlji.







Što nam sve zemlja daje? Spisak koji bi napravio da odgovorim na to pitanje bio bi vrlo dug i pitanje je da li bih sve nabrojao što od zemlje dobijamo. Jednom riječju možemo reći da od nje dobijamo - sve. Baš sve.

O jednom poklonu koji nam zemlja daje malo bih ovdje napisao u riječi i slici. Riječ je o nafti.





Prolazeći kroz mjesto Selnica, smješteno na sjeverozapadnoj strani Međimurja, uočio sam pored puta cijev koja je visinom od oko metar i promjerom 30-tak cm virila iz snijega, zemlje.

Zainteresiralo me o čemu se radi. Zašto baš takva, neuobičajena cijev viri iz zemlje i to nedaleko od ceste kojom sam prolazio.

Radoznalost rijekoplovca je prevladala u meni. Zaustavio sam se, prišao cijevi i pogledao u nju.





Osim nekakve masnoće u njenoj unutrašnjosti nisam nešto posebno razabrao. Jedino sam osjetio snažan miris nafte.

Od načelnika općine Selnica gospodina Anđelka dobio sam informaciju iz „prve ruke“ o čemu se radi.

U dubinama zemlje iznad koje se nalazi mjesto Selnica otkrivena je nafta. Ima je, ali neke od bušotina nisu zanimljive za eksploataciju, ne daju dovoljnu količinu nafte da bi bila ekonomski zanimljiva njena eksploatacija.

Takve bušotine ostale su otvorene i nafta se polako diže u cijevima koje su položene u bušotine. Kada dođe do vrha cijevi u akciju stupaju stanovnici sela.

Malim posudama iz cijevi vade naftu koju koriste kao premaz drvetu da ga zaštite od trulenja. Njome premazuju drvene ograde, vrata, kapije i sl. Sve drvene površine koje su izložene vremenskim nepogodama i vlazi.

Nafta je toliko gusta da je idealna za to korištenje.





Iznenadilo me što sam vidio i saznao, toliko iznenadilo da o tome i vama informaciju dajem.