Tvrtka za 10 kuna samo u snovima, ili...?

Iako svatko ima 10 kuna, to je daleko od onog što vas čeka prilikom i nakon osnivanja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću

Već skoro mjesec dana cijela Hrvatska i mediji bruje o mogućnosti otvaranja tvrtke za samo 10 kuna! Zvuči za ne povjerovati! Prva pomisao mnogima bi bila - „pih, pa i ja bih mogla/mogao otvoriti tvrtku i baviti se .... (prodavanjem magle)“. No, svi oni koji su imalo upućeni u postupak otvaranja tvrtke znaju da vam 10 kuna, koliko platite kavu u centru grada nije niti približno dovoljno kako biste registrirali tvrtku - točnije jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o).Naime, tih simboličnih 10 kuna temeljnog kapitala koje može uložiti najviše tri člana društva, odnosno svaki 3,33 kune, vrlo brzo rastu do 807,50 kuna, samo za registraciju.

Možda će vam se sve to činiti vrlo malo novaca u usporedbi s standardnim društvom s ograničenom odgovornošću, gdje trebate imati osnivački kapital u iznosu od najmanje 20 tisuća kuna, te oko pet tisuća kuna kako bi platili sve potrebne pristojbe, registracije, objave i ovjere. Dakle, isplativost otvaranja j.d.o.o.-a je i više nego očita, jer je oko 30 puta jeftinija.

Posrnula Hrvatska

I dok se činilo da će Hrvati u prvih mjesec dana, pomahnitati i pootvarati jednostavna trgovačka društva u kojima će biti sami svoji gazde, direktori, članovi uprave i ispuniti svoj dugoželjeni san, te pridonijeti uzletu posrnulog hrvatskog gospodarstva, prema prvim podacima čini se da novootovorene j.d.o.o.-e je gotovo moguće izbrojiti na prste jedne ruke.

Zašto je to tako? Zbog čega najednom nitko ne želi biti vlasnik, direktor ili član uprave u tvrtki? Pokušat ćemo odgovoriti na to kompleksno pitanje i provesti vas kroz postupak otvaranja tvrtke za 807 kuna. Kada počnete malo bolje proučavati koje su vaša prava i obaveze, mnogima se vjerojatno činiti da je lakše ostati na poziciji kojoj se sada nalaze, bilo na sadašnjem radnom mjestu, bilo na burzi i ne raditi ništa i primati pomoć od države, odnosno od sve malobrojnijih poreznih obavezanika, bilo na raditi na „crno“ kao i proteklih godina.

I tu dolazimo do dubljeg problema, iako prema Zakonu o trgovačkim društvima tvrtka ne treba imati zaposlenu osobu, vlasnik novoosnovanog poduzeća više ne se ne može tretirati kao nezaposleni, te gubi sva prava s burze, te si preko novoosnovane tvrtke mora uplaćivati mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što će ga mjesečno koštati 3000,00 kuna.

Naravno, to se na prvi pogled čini vrlo logična stvar i zaista je tako, no problem je da Hrvatska država ne radi ništa na poticanju novih poduzetnika koji imaju ideju. A svi imaju barem jednu. Ali, svi znamo da je od ideje do same realizacije je dalek put, popločan dobrim namjerama, tako dugo dok ne dođete u banku, zatražite pozajmicu, niže kamate, ili tako dugo dok ne zatražite od HBOR-a neki od poduzetničkih kredita. Tada možete samo plakati, osim ako uz sve nekretnine, brdo jamaca ne prodate svoju dušu. A, ako i prođete tu stepenicu, država će učiniti sve da vas ubije birokracijom na svakom koraku i sasiječe porezima.

No, da više ne duljimo, za sve one hrabre i spremne na nove poduzetničke poduhvate i koji žele biti sam svoj gazda i raditi za sebe, evo što morate učiniti...

Smisliti naziv tvrtke

Možda će vam se to činiti kao vrlo lak zadatak, no kada počnete malo razmišljati i ako ne želite da vam se tvrtka dijeli naziv s još desetak i više tvrtki istog ili vrlo sličnog naziva, onda će pred vama biti pravi izazov, osim ako zaista imate već imate smišljen originalni naziv. Ono što vam definitivno ne olakšava situaciju je da naziv tvrtke mora imati hrvatski, latinski ili starogrčki naziv ili pak korijen riječi, odnosno naziva u tim trima jezicima. Također, možete koristiti arapske brojke. Strane kratice i nazive zaboravite, primjerice s engleskog govornog područja, makar uvijek možete pronaći malim istraživanjem značenja i igrom riječi, pronaći starogrčki ili latinski korijen riječi, pa za naziv može proći dosta stvari.

Riječi s drugog stranog jezika možete koristiti i u slučajevima:
ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana registriranog izvan Hrvatske, odnosno njegova društva registriranog u Hrvatskoj
ako su uobičajene u hrvatskom jeziku
ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku (što ćete možda trebati dokazati).
Skraćenice i akronimi su dozvoljeni, kao i kombinacije prvih slova imena članova obitelji, no ovakav izbor imena potrebno je detaljno obrazložiti. Tvrtku možete upisati u sudski registar i u prijevodu na jedan ili više stranih jezika.

Osim toga, vodite računa da naziv tvrtke mora biti:
zvučan i pamtljiv (ne samo vama, nego i svima)
bolje da nema više o dvije riječi
mora biti u stilu djelatnosti tvrtke, ali izbjegavajte stavljati u ime nazive specifičnih proizvoda ili usluga, jer nikad se ne zna s čim će se tvrtka za pet, 10, 20 godina baviti...
laki za grafičko oblikovanje, te stvaranje vizualnog identiteta
raspitajte se da li postoji slobodna web adresa na naziv vaše tvrtke (npr. www.naziv-tvrtke.hr ili www.naziv-tvrtke.com)
nikako nemojte zaboraviti provjeriti što neke specifične riječi znače na dijalektima, drugim jezicima ili na što asociraju.

Djelatnost tvrtke

Sada, kada se osmislili naziv tvrtke i eventualno zakupili web domenu, vrijeme je da konkretno definirate glavnu i sve ostale djelatnosti s kojima će se tvrtka možda jednog dana baviti u budućnosti. Sve djelatnosti koje možete registrirati možete pronaći na http://www.dzs.hr/Hrv/important/Nomen/nkd2007/nkd2007objasnjenja.pdf, a radi se o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

Prije nego što učinite prvi korak registracije napravite popis djelatnosti za koje biste se htjeli registrirati, a onda ćete kod javnog bilježnika konkretno utvrditi za što ćete se registrirati. Naime, djelatnosti koje ćete na kraju upisati u sudski registar drugačije su definirane, nego što je slučaj s NKD-om, odnosno podjela je općenitija, te vam ostavlja mnogo više prostora za bavljenje različitim djelatnostima.

Podrobnije informacije možete pronaći u knjizi „Djelatnosti trgovačkih društava za upis u sudski registar“ autora Željka Bregeša i Sandre Mikinac, koja se može kupiti po cijeni od 150 kuna, makar realno, sve to možete obaviti kod javnog bilježnika kojeg ionako plaćate.

Pravac javnom bilježniku...

Tvrtku je moguće osnovati i putem ureda HITRO.HR u roku od 24 sata ili ako ste se ipak odlučili na standardni put, postupak osnivanja tvrtke i upisa u sudski registar može potrajati i do sedam, ovisno o sudskom registru. No, ono što nitko neće izbjeći je odlazak k javnom bilježniku. Tamo će se sastaviti zapisnik o osnivanju na obrascu koji je objavljen uz izmjene Zakona o trgovačkim društvima. Sve obrasce koje ćete popuniti koštat će vas 500 kuna dok, ćete još dodatno platiti 47,50 kuna za Izjavu o nepostojanju duga.

Na pola puta...

Nakon što ste riješili sve javno-bilježničke „vratolomije“, popunili, potpisali i platili sve potrebne obrasce, sljedeći korak će biti odlazak u banku i otvaranje računa na ime nove tvrtke, gdje ćete i uplatiti temeljni kapital od 10 kuna. Uz to u banci ćete uplatiti sudske pristojbe za upis i upis osnivanja, što će vas koštati narednih 60 kuna, te naknadu od 200,00 kuna za objavnu oglasa o osnivanju j.d.o.o. u Narodnim novinama.

Prijava za osnivanje

Sada sa svom potrebnom dokumentacijom, otvorenim računom i uplatnicama vraćate je javnom bilježniku ili pak idete u ured HITRO.HR. Javni bilježnik ili ured HITRO.HR kroz sustav e-Tvrtke podnose prijavu za osnivanje j.d.o.o.-a. Ako je sva dokumentacija uredu, a prijava potpuna, nadležni registar trgovačkog suda dužan je u roku od 24 sata elektronički dostaviti rješenje o upisu j.d.o.o.-a u registar.

Dokumentacija i potvrde mogu se poštom ili osobno također dostaviti u trgovački sud, no ta procedura upisa može trajati od tri do sedam dana. Gdje se nalazi vama najbliži ured HITRO.HR-a, možete vidjeti na stranici www.hitro.hr, te naravno dobiti još eventualne dodatne informacije koje vas zanimaju.

Dodatne informacije

Ako će u vašem j.d.o.o.-u biti više članova, svi morate biti prisutni kod javnog bilježnika, s osobnim iskaznicama ili putovnicama, ako ste strani državljani. Također, imajte na umu da se žene, većinske ili jedine vlasnice tvrtki mogu javljati na određene predpistupne programe Europske unije. Zbog čega? Na žalost, žene poduzetnice u Hrvatskoj, pa tako i u cijelom svijetu su u manjini, te se kroz određene programe namijenjene isključivo njima želi pomoći u razvijanju te povećanju njihovog broja. Nemojte ih zaboraviti iskoristiti.
A evo jednog primjera: http://www.hamag.hr/arhiva-vijesti-eu/598-ebrd-program-za-ene-poduzetnice-u-hrvatskoj.html.

(vam)
izvor