Dobri duh Zagreba - Pavao Pavličić

Naslov djela: Dobri duh Zagreba
Vrsta djela: kriminalistička pripovijetka
Kratak sadržaj
Valentin Knez bavio se statistikom. Iako nije posebno volio kriminalistiku, u zadnje vrijeme sve ga je više počela zanimati. Redovno je bilježio zločine po mjestu zbivanja, vremenu, motivu, oružju koje je korišteno prilikom svakog zločina i ubojstva, a izrezivao je i članke o ubojstvima iz raznih novina.
Nakon nekog vremena vidio je da su svi zločini nekako povezani i počeo ih je vjerno i uspješno sam predviđati. Čak je i pisao knjigu o tome, no kako se tah ritam ubrzo počeo mijenjati, to ga je vrlo obeshrabrilo.
Postao je ovisan o praćenju ubojstava i zločina, te je bio zbunjen i pomalo razočaran kad je shvatio da to ne može nikako predvidjeti, te da se zločini događaju nenadano i nepovezano. Koliko zbog svoje ovisnosti, koliko zbog bijesa i razočarenja u svoje istraživanje, odlučio je početi sam ubijati, kako bi potvrdio svoju ”statistiku zločina”.
Tako je odlučio napraviti novo istraživanje koje je nazvao ISPRAVCI RITMA, te je tako i sam postao zločinac i ubojica.
Mjesto radnje: Zagreb i njegova okolica
Vrijeme radnje: ljeto
Autor djela: Pavao Pavličić
Bilješka o piscu
Pavao Pavličić rođen je u Vukovaru, 16. kolovoza 1946. godine gdje je završio osnovnu školu, a kasnije i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je komparativni književnost i talijanski jezik 1969. godine. Tamo je i danas zaposlen kao redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost.
On je hrvatski književnik najviše istaknut po pisanju kriminalističkih romana za djecu i mlade. No, on ne piše samo romane, već je napisao i tri vrlo poznate pripovijetke, u koje ubrajamo i djelo Dobri duh Zagreba, napisano 1976. godine. Zanimaju ga teme iz starije hrvatske književnosti, kao i literarne teorije.
Književnu je karijeru započeo kao novelist, a piše i lirsko-memoarske knjige, i to najviše koristi temu svog rodnog grada Vukovara. U njegovim se djelima glavni likovi najčešće povezuju s njim samim, s njegovim mislima, osjećajima, zaokupljenostima i njegovim zvanjem. U njegovoj trećoj zbirski pripovijedaka, Dobri duh Zagreba, vidljiva je promjena u njegovom pisanju, u kojem kombinira motive fantastike i motive karakteristične za kriminalistička djela.
Njegove knjige su i prevedene, najviše na slovački i češki jezik. Njegov je roman ”Večernji akt” proglašen 1981. za knjigu godine.