Zbog čega su zubi i slina važni, te kako ih štititi
Imati potpuno zdrave zube danas predstavlja pravu rijetkost. Hrana koju jedemo, svakodnevni stres, nezdrav način života, a mnogi će se složiti i upitna vjerodostojnost proizvoda suvremene farmaceutske industrije uvelike utječu na kvalitetu zdravlja naših zubi. Dok smo djeca naši zubi se još uvijek razvijaju, međutim kao odrasli, više nismo sigurni da li imamo više zubarskih plombi, umjetnih zubi ili zdravih zubi.
Funkcija zubi je od poprilično velike važnosti zbog činjenice da usitnjavaju hranu kako bi se što bolje i lakše probavila. Inače velika je zabluda da probavljanje hrane počinje u želucu. Već prilikom žvakanja hrane stvara se određena količina sline (pljuvačke, salive) koja sadrži razne enzime. Na primjer, enzim jezična lipaza luče stanice koje se nalaze ispod jezika i on je zaslužan za probavljanje masti koje sadrži hrana koju smo unijeli u usta. Alfa amilaza je još jedan važan enzim koji se nalazi u pljuvački. Taj enzim razbija škrob na manje molekule koje zatim tjelesne ćelije koriste kao energiju. Zaključak se nameće sam po sebi, što više žvačete hranu to imate bolju probavu i jače zube. Mnogi nutricionisti se slažu da je nedovoljno prožvakana hrana jedan od glavnih uzroka pretilosti.
Osim što potpomaže probavu, vjerojatno jedna od značajnijih uloga salive je ta da štiti zube od propadanja. Sadrži određene antibakterijske tvari i minerale koje sa sluzi oblažu zube i sprečavaju nastanak karijesa. Stari taoisti navode vježbu sa kojom vježbajući jezik ujedno možemo proizvesti određenu količinu sline, te na taj način i zaštititi naše zube od propadanja. Nakon što smo napravili pokretanje jezika izvan usta (prema dolje, prema gore, u lijevu stranu, pa zatim u desnu), vršimo pokrete unutar usta. Sastoje se od pomicanja jezika po nepcu naprijed-nazad, a potom kružimo jezikom vanjskom stranom zubi 12 do 36 puta u jednu stranu i u drugu stranu sa unutarnje strane zubi. Ovi pokreti jezikom će stimulirati žlijezde koje luče salivu. Nakon ovoga promućkamo proizvedenu salivu po ustima i progutamo.
Još jedan djelotvoran način je mućkanje suncokretovog ulja. Ujutro, kada se probudimo iz naših usta se osjeti neugodan zadah. Razlog tome je prirodna potreba našeg tijela da se tijekom sna očisti od toksina. Kako prilikom sna potrošnja kisika opada, toksini se nakupljaju u našoj usnoj šupljini, pa tako i na jeziku i naravno na zubima. Prije doručka i pranja zubi, uzmemo malu količinu nerafiniranog suncokretovog ulja (otprilike koliko stane u čep od bočice) i mućkamo 10-ak minuta, dok se ulje ne pretvori u bijelu pjenu. Zatim ispljunemo, operemo vodom i očistimo jezik strugačem ili žličicom. Ulje suncokreta će izvući toksine koji su se nataložili preko noći. Kao zamjenu možemo koristiti maslinovo ili sezamovo ulje, ali mora biti nerafinirano. Nakon toga operemo zube četkicom i pastom za zube.
Pasta za zube, otrov ili lijek
Posljednjih nekoliko godina postavlja se pitanje da li su paste za zube koje možemo naći na policama trgovine vjerodostojne i zdrave za naše zube. Vjerojatno najviše sumnji pobuđuje kemijski element fluor koji je sastavni dio svake klasične paste za zube. Točnije, elementarni fluor (koji se inače smatra iznimno otrovnim) se u izoliranom obliku rijetko nalazi u prirodi, ali kada se veže na druge elemente nastaju spojevi koje nazivamo fluoridi. Fluoridi se nalaze u tipičnoj pasti za zube, manje su toksični od fluora, ali 2 grama su dovoljna da ubiju odraslog čovjeka. U kemijskom periodnom sustavu fluorid se po svojoj toksičnosti nalazi negdje između arsena i olova.
Osim fluorida u klasičnoj pasti za zube možemo pronaći i mnoge druge elemente kao što su: natrijev lauril sulfat (SLS) koji je deterdžent i sredstvo za stvaranje pjene, pa tako zamislite da praškom za veš perete i svoje zube; zatim saharin, triklosan, hidrirani silicij-dioksid, koji se također povezuju sa nastajanjem tumora, alergijskim reakcijama, oštećenjem očiju, mozga... Neki od tih elemenata, kao npr. pirofosfati imaju odvratan okus ili se ne otapaju lako pa se u pastu za zube dodaju mnoge arome kako bi se to prikrilo, dok se otapanje pirofosfata rješava dodavanjem određenih deterdženata. Tu su još i sredstva za bolje pjenjenje itd... Ako ne želite koristiti klasične zubne paste možete razmotriti neke prirodnije metode kao što su zubni konac, zeleni čaj (bez šećera), a možete napraviti i vlastitu pastu za zube.
Napravite sami svoju pastu za zube
Zapamtite da je četkica ta koja pere vaše zube, a ne zubna pasta.
Dovoljno je da na četkicu stavite prstohvat cimeta i time dobro iščetkate zube.
Također možete isprobati sljedeći prirodan recept: 1 prstohvat morske soli, 1 prstohvat soda bikarbone, umiješati s malo meda da se dobije pasta. U početku ćete imati slan okus u ustima, ali kada se zubi dobro isperu, ostaje osvježavajući osjećaj…i prirodno zdravi zubi.
Autor: Goran Mizdrak