Hrvati rade 3,8 sati na dan...

ZAGREB - Poduzetnik Ivan Miloloža, predsjednik Uprave i većinski vlasnik Munje, jedine tvornice akumulatora u Hrvatskoj, odlučio je sam istražiti zašto su njegovi akumulatori i ostali hrvatski proizvodi često nekonkurentni na svjetskom tržištu. I došao je do zaprepašćujućih rezultata: raznorazni neporezni nameti kojima su opterećene tvrtke te neproduktivnost hrvatskih radnika i nekoliko puta poskupljuju proizvod.

Prema njegovu istraživanju koje je uz pomoć kolega direktora tijekom devet mjeseci proveo u 45 hrvatskih proizvodnih tvrtki, radnici u proizvodnji prosječno efektivno na strojevima rade svega 3,86 sati dnevno!

Nepotreban gubitak sati

Drugim riječima, pola radnog vremena 7000 radnika iz tih tvrtki svaki dan ode u vjetar. Iako istraživanje nije znanstveno, već je provedeno za potrebe pripreme njegova doktorata, Miloloža tvrdi kako je produktivnost najlakše utvrditi upravo na strojevima na kojima se mogu pratiti konkretni rezultati.

- U šest sati počinje radno vrijeme u proizvodnji, međutim radnici u šest nisu za svojim strojem i ne počinju s radom, nego su u to vrijeme na porti i tek ulaze u poduzeće. Dok popiju kavu i presvuku se, s radom počinju 40 minuta kasnije, dakle u 6.40. Uz dvije obavezne 15-minutne pauze u proizvodnji, koje se uvijek protegnu na desetak minuta prije i poslije, isti radnik sa stroja odlazi u 13.20 i sprema se kući iako mu je radno vrijeme do 14 sati.

Riječ je o satima koji se svaki dan nepotrebno gube - objašnjava svoju računicu produktivnosti Ivan Miloloža, ujedno i predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske udruge poslodavaca.

Miloloža kaže kako su ga iznenadili rezultati do kojih je došao premda je znao da je produktivnost iznimno niska. Iako se o produktivnosti radnika može govoriti samo u okviru kompletnih poslovnih rezultata svake pojedine tvrtke ili institucije, mnogi poslodavci već se godinama žale na taj problem.

Pitanje mentaliteta

Prazni hod tijekom radnog vremena mnoge tvrtke stoga rješavaju striktnim pravilnicima o radu ili kolektivnim ugovorima u kojima primjerice definiraju da u vrijeme početka radnog vremena radnici moraju početi s radom, a ne tek doći na posao.

- Nevjerojatno je da se na istom stroju u Hrvatskoj proizvodi 11 rešetaka u minuti, a u Francuskoj 19. Riječ je očito i o mentalitetu budući da je prema mojem istraživanju prosječna produktivnost u proizvodnim tvrtkama u BiH 3,24 sata, Srbiji 3,54, a u Makedoniji 3,13 sati dnevno. Istovremeno, produktivnost Nijemaca je na razini 5,80 sati - kaže Miloloža.

Hrvatska statistika još nema kvalitetan sustav praćenja produktivnosti.

Direktorica radno-socijalnih poslova HUP-a Jasna Kulušić izračunala je da samo zbog plaćenih pauza radni tjedan u Hrvatskoj ne traje 40, nego 37,5 sati.

Riječ je o gubitku 180 milijuna radnih sati godišnje ili 5,5 milijardi kuna.

Izostanak investicija

- Prije dvije godine sudjelovala sam na jednoj konferenciji u Istanbulu na kojoj smo raspravljali o odnosu plaća i produktivnosti u zemljama kandidatima za ulazak u Europsku Uniju. Zaključak je bio da je izostanak stranih investicija u Hrvatskoj u izravnoj vezi s niskom produktivnošću i visokom cijenom rada - ističe Jasna Kulušić.

Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak, nekadašnji predsjednik Uprave Medike, koji je danas u Agrokoru, kaže kako je produktivnost najbolje mjeriti profitabilnošću tvrtki.

što mislite: je li ovo istina?
koliko vi sati u prosjeku radite dnevno?

istina za neke........ja kad sam radila 100% sam više od 3,8

Stvar je poslodavca da zaposli svoje radnike kako treba. Često nema dovoljno posla, znam ljude koji ne rade u proizvcodnji i gube vrijeme na radnom mjestu ne zbog lijenosti nego zato što posla nema.

Koliko platiš radnika, toliko ti i radi.