Je li baš sve opasno?

Osim pesticida u "zdravom" voću i povrću nađen je niz otrovnih tvari poput teških metala, salmonele, toksina... Znamo li što uopće jedemo?

Lista prehrambenih namirnica za koje je potrebna stroža kontrola pri uvozu zbog povećane kontaminacije opasnim tvarima, objavljena u ožujku u Narodnim novinama, još bi i danas bila tek jedan u nizu propisa iz resora poljoprivrede da nije došla u ruke novinara i javnosti otkrila kakvim nas sve otrovima hrane uvoznici voća i povrća.

Pitate se gdje su kontrole, inspektori, carinske inspekcije, zašto se u Hrvatsku dozvoljava uvoz kineske tjestenine pune aluminija ili pak egipatskih naranči tretiranih ogromnim količinama pesticida? Tko provjerava voće i povrće koje se prodaje na tržnicama? Kad je već tako skupo, je li i kvalitetno? Imaju li prehrambene namirnice koje se nalaze na policama hrvatskih trgovina točne deklaracije o svom sastavu i porijeklu? Jesu li potrošači u Lijepoj našoj dovoljno educirani o opasnostima koje u sebi krije prekomjerna upotreba pesticida? Puno pitanja, a odgovora od mjerodavnih (pre)malo.

Tko zna pravu istinu o opasnoj hrani?
Na popisu objavljenom u Narodnim novinama nalazi se 40-tak namirnica, među kojima su rajčice, jagode, grah, lješnjaci, kikiriki, začini iz Indije, tjestenina iz Kine. Popis namirnica koje moraju proći strožu kontrolu Ministarstvo poljoprivrede dobilo je od Europske unije. U voću i povrću s opasne liste otkriveni su pesticidi, teški metali, aluminij, pa čak i salmonela u začinskom bilju. Aflatoksini pronađeni su u azerbajdžanskim lješnjacima, kikirikiju iz Brazila, Gane, Indije i JAR. U namirnicama su korištena kancerogena bojila. Prestrašno zvuči što se sve može naći u jednoj naranči ili dinji, koje se uvoze iz dalekih zemalja i pri skladištenju i sušenju bivaju podvrgnute štetnim tretiranjima kako bi do krajnjeg odredišta došle „svježe“ , lijepe boje i arome, a tako štetne za ljudsko zdravlje.Prekomjerna upotreba pesticida čiji se ostaci mogu naći u svim vrstama voća i povrća, pa tako i tamo gdje ih najmanje očekujete, zabrinjava potrošače. S jedne strane propagira se velika korist od svježeg voća i povrća, a s druge pak to isto voće i povrće dolazi na naš stol iz dalekih i nerazvijenih zemalja u kojima su vrlo upitni sustavi kontrole hrane. To ne znači da namirnice koje potječu s razvijenog Zapada nisu također sumnjive kvalitete, pri čemu pravu istinu o utjecaju čak i malih količina kemijskih sredstava na ljudsko zdravlje vješto skrivaju moćne globalne kompanije, proizvođači pesticida.

Oprez kod limuna i naranči
Poseban oprez potreban je s limunom i narančama. Njihova je kora nejestiva jer je tretirana količinama pesticida koje su nerijetko iznad dopuštene granice. Bilo je već slučajeva uvoza limuna na hrvatsko tržište čija kora nije za upotrebu, jer je tretirana pesticidima radi sprečavanja kvarenja i radi potreba skladištenja. Kora tog otrovnog limuna koji se našao na policama hrvatskih trgovina nikako se ne smije koristiti naribana za kolače, niti se smije cijeli limun stavljati u sokovnik. Isti je slučaj i s drugim agrumima, pa i kad pomislite da bi bilo bolje da umjesto tog uvoznog i prskanog limuna koristimo domaći, posađen, uzgojen i ubran u Hrvatskoj, to nije jamstvo da nisu i u njegovoj proizvodnji korišteni različiti pesticidi.

Prljavih 12
Postoji rang lista tzv.12-orice najprljavijih, to su kulture kod kojih je pronađeno najviše pesticida i koje bi trebalo izbjegavati konzumirati ako potječu iz komercijalnog uzgoja. To su celer, breskva, jagoda, jabuka, borovnica, nektarina, paprika, špinat, trešnja, kelj, krumpir i grožđe. Na suprotnoj pak strani, na listi voća i povrća kod kojeg je mali rizik od zagađenosti pesticidima su ananas, papaja, mango, luk, lubenica,šparoge, kupus. Smatra se kako se pesticidi iz voća i povrća mogu većim dijelom ukloniti temeljitim pranjem te guljenjem, a što su potvrdile i laboratorijske kontrole. No, novo istraživanje pokazuje da ispiranje vodom ne uklanja sve pesticide i fungicide, i to na jabukama i krumpiru, koje su analizirali britanski znanstvenici. Tek guljenje i kuhanje uništava sve tragove pesticida u tim namirnicama.

(M.G.)
izvor

Poseban oprez potreban je s limunom i narančama. to sam se osobno uvjerila , jer mi je dijete dobilo osip po licu od soka iz kore od naranče. Sama si je htjela čistiti naranču i kako joj je kosa smetala, vlažnim prstićima si je dodirniula lice par puta, gdje god se koža imala kontakt sa tim sokom iz kore tu je dobila osip kao da ju je kopriva ofurila.