Štedjeti u eurima ili nekoj drugoj valuti?

Iako HNB već cijelo desetljeće čuva kunu od deprecijacije prema euru, Hrvati u nju baš i ne vjeruju, te je većina štednje građana, koja iznosi oko 160 milijardi kuna, u eurima. Sada je euro u problemima, pa mnogi razmišljaju što da čine, da li da ušteđevinu prebace u neku drugu valutu.

Alternativa je i čekati eventualni raspad eurozone, te vidjeti što će činiti Njemačka. Vrati li se na marku, hrvatski bi građani možda najprije prigrlili tu valutu kao čuvara vrijednosti. Budući da smo u svakom pogledu orijentirani na eurozonu, i s aspekta kupovne moći najrelevantnije su nam dvije valute – kune i euri.

Ipak, tradicionalna nesklonost štednji u kunama i neizvjesna sudbina eura tjeraju na promišljanje o alternativnim valutama, no i tu je sve kompletno neizvjesno. Možda nije naodmet podsjetiti na poznatu izreku kako se "sva jaja ne stavljaju u istu košaru".

Euro je žrtva

Prof. dr. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da se zbivanja u eurozoni odražavaju i na ponašanje sudionika na domaćem financijskom tržištu.

"Iako i ne postoje realni razlozi koji bi doveli u pitanje opstojnost eura kao zajedničke valute, euro je žrtva špekulativnih napada i neminovnih osjećaja nesigurnosti koji se javljaju kako u Hrvatskoj tako i u zemljama eurozone. Napisi koji dolaze iz Velike Britanije ili drugih zona euroskepticizma zasigurno se odražavaju na stabilnost eura jer napadaju bazu na kojoj se temelji novac, a to je povjerenje. Kako subjekti u Hrvatskoj tipično drže euro-depozite, oni danas razmišljaju koliko je to dobra ili loša odluka i zaokupljeni su pitanjem da li postoji razlog za restrukturiranje imovine.

Budućnost je neizvjesna i u njoj su mogući različiti scenariji od uspostave sigurnosti u eurozoni do povećanja nestabilnosti u eurozoni. Isto tako mogući su i scenariji jačanja domaće valute prema euru, ukoliko euro zabilježi pad na svjetskom tržištu te građani povećaju povjerenje u domaću valutu, ali i scenariji pada vrijednosti domaće valute u odnosu na različite svjetske valute za kojima se može povećavati potražnja zbog krize u eurozoni ili domaćih gospodarskih problema", objasnila je Ivanov u razgovoru za Novi list.

Kuna će prije slabiti, nego jačati prema euru
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da u slučaju značajnijeg angažmana ECB-a, kroz monetarne stimulanse, rješenju dužničke krize, za pretpostaviti je da bi euro oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama. No teško je, kaže, očekivati da bi se takav trend mogao zadržati duže razdoblje bez da reagiraju i središnje banke ostalih najrazvijenijih zemalja. Šantić ocjenjuje da će kuna prije slabiti, nego jačati prema euru.

Analitičarka Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević kaže da građani uopće nemaju potrebe strahovati za svoje depozite u eurima jer su ionako vezani za domaće tržište, i primaran im je odnos kune i eura, a tu se ne očekuju značajniji pomaci.

"Ne očekujemo aprecijaciju kune, nego naprotiv, ili stabilan tečaj ili lagane deprecijacijske pritiske. HNB će i dalje biti dosljedan u provođenju stabilne tečajne politike, te nema osnove da se depoziti u eurima pretvaraju u druge valute, osim ako netko procjenjuje da bi mogao ostvariti veći prinos, no to je opet valutni rizik, ulaska u valutu čiji se tečaj prema kuni ne formira na domaćem tržištu, već posredno", zaključuje Živković Matijević.

Danas.hr