Kompulzivno prejedanje

Naslov: Kompulzivno prejedanje 28.12.11 16:58

Ako pretjerate s tortom za rođendan ili se s težinom u želucu nerado prisjećate jučerašnje trpeze, jasno vam je što znači prejesti se. Posve je normalno učiniti to s vremena na vrijeme – većina ljudi katkad podlegne hrani. Ali, prejedanje kao poremećaj prehrane posve je različito od povremenog prejedanja ili uobičajenog povećanja apetita. Ljudi koji imaju taj problem, redovno unose ogromne količine hrane, najčešće jedu brzo i ne prestaju dok nisu pretrpani.

Prejedanje ne podrazumijeva samo da osoba puno jede. Kada govorimo o prejedanju kao poremećaju prehrane, osoba se osjeća bespomoćnom da se zaustavi. Zato taj poremećaj nazivamo kompulzivnim prejedanjem.

Ljudi koji pate od ovog problema, to čine pod utjecajem raznih čimbenika. To je često konfuzan način za svladavanje ili izbjegavanje teških emocija. Osobe to čine kad su pod stresom, uznemirene, povrijeđene ili ljute. Mnogi u hrani pronalaze utjehu i smirenje, ali nakon svoje privatne bakanalije osjećaju se krivima i tužnima jer naprosto nisu ni pomišljali stati.

Prejedanje može dovesti do drugih problema, poput dobivanja na težini, nezdrave prehrane i emocionalnih problema. Većina ljudi koji to čine, prekomjerne su težine ili čak pretili. Brige oko težine ih pak dovode do ekstremnih dijeta kojih se neuspijevaju držati pa se vraćaju starom ponašanju. Osoba se u konačnici može osjećati bespomoćno, beznadno i depresivno. Takvi bolni osjećaju pogoršavaju situaciju i zatvaraju začarani krug jer osoba sada pribježe hrani kao načinu da se nose s takvim osjećajima.

Kompulzivno prejedanje nije toliko prepoznato u javnosti kao poremećaj prehrane, makar stoji uz bok anoreksiji i bulimiji. Sva tri poremećaja uključuju nezdrave uzorke jedenja. Anoreksični ljudi su opsjednuti mršavošću i izglađuju se kako bi osjećali da upravljaju svojim tijelom. Bulimičari imaju zajedničku crtu s onima koji se učestalo prejedaju jer obje skupine nekontrolirano unose pretjerane količine hrane, a kasnije se osjećaju krivima i posramljenima. No, osobe koje pate od bulimije imaju i karakteristike ''pročišćenja'' pa povraćaju, koriste laksative i/ili kompulzivno vježbaju da bi izgorjele unešene kalorije.

Većina stručnjaka vjeruje da je potreban spoj čimbenika da se razvije poremećaj prehrane, uključujući gene, emocije i ponašanje naučeno u djetinjstvu. Neki ljudi su skloniji prejedanju iz bioloških razloga. Primjerice, ako hipotalamus (dio mozga koji, između ostalog, kontrolira apetit) ne šalje ispravne poruke o gladi i sitosti. Svoju ulogu vjerovatno ima i serotonin, moždana kemikalija koja utječe na ponašanje i neka kompulzivna ponašanja.

U većini slučajeva, nezdrave navike prejedanja počinju se razvijati tijekom djetinjstva, često djelomično preuzete od obiteljskog okruženja. Prejedanje, za razliku od anoreksije i bulimije, zahvaća podjednako muškarce i žene.

Znaci da osoba ima poremećaj kompulzivnog prejedanja:

* Brže jede od drugih.
* Jede do neugodne sitosti.
* Jede sama zbog srama.
* Osjeća se depresivnom, krivom ili ispunjena gađenjem nakon epizode pejedanja.
* Jako dobiva na težini.

Osoba koja pati od ovog poremećaja, najčešće se prejeda više od dvaput tjedno tijekom barem šest mjeseci, a zbog toga se osjeća uznemireno, posramljeno ili ljutito.

Većina ljudi koji pate od problema prejedanja neće posegnuti za pomoći zbog srama koji osjećaju ili stigme koju društvo nameće prejedanju i prevelikoj tjelesnoj težini. Većina njih se ne podvrgava nikakvom tretmanu sve do svoje odrasle dobi kada pokušavaju izgubiti na težini. Ali, potražiti profesionalnu pomoć (liječnici, psiholozi, nutricionisti) iznimno je važno. Najbolje je to učiniti još kao tinejđer, ako se problem razvio već u toj dobi, jer reagiranje u mladosti može smanjiti neke dugoročne zdravstvene probleme.

Kao i kod svakog drugog poremećaja prehrane, ne postoji brz način za rješavanje prejedanja. Tretman može trajati nekoliko mjeseci ili dulje, dok se ne nauči zdraviji pristup hrani. Ali uz pravo vodstvo, predanost i prakticiranje naučenog, moguće je prevazići stare navike i zamijeniti ih zdravijim ponašanjem.

Naslov: Re: Kompulzivno prejedanje 28.12.11 17:01

Što uzrokuje ovaj poremećaj?

Mnogo je čimbenika koji mogu uzrokovati razvoj poremećaja kompulzivnog prejedanja. Kao i kod anoreksije i bulimije, hrana je sredstvo kojim se osoba nosi sa depresijom, stresom, emocionalnim i svakodnevnim problemima. Hrana može donijeti utjehu oboljelima i pomoći im da si olakšaju, zaborave ili izbjegavaju emocionalnu bol koju osjećaju iznutra. Kompulzivno prejedanje najčešće se javlja u ranijem životnom stadiju i najčešće pogađa osobe koje se nikada nisu naučile nositi sa problemima ili sa stresom u životu. Poremećaj najčešće započinje sa epizodama prejedanja, nastavlja se osjećajem mržnje i gađenja prema samome sebi pri čemu se formira ciklus koji može ostati zatvoren godinama ukoliko oboljeli ne potraži i dobije adekvatnu profesionalnu pomoć. Smatra se da su osobe u čijoj obiteljskoj povijesti postoje poremećaji hranjenja, pretilost pa čak i alkoholizam, rizičnije na razvoj ovog poremećaja.

Znaci i simptomi poremećaja kompulzivnog prejedanja:

• osoba vjeruje da će biti bolja i sretnija ako je mršava
• prežderavanje
• strah od nemogućnost prestanka konzumiranja hrane
• sram zbog tjelesne mase i izbjegavanje nekih dnevnih aktivnosti
• osjećaj mržnje prema sebi nakon prežderavanja
• provođenje različitih dijeta sa ciljem gubitka tjelesne mase
• razmišljanje o sebi svodi se na razmišljanje o tjelesnoj masi
• odbijanje konzumiranja hrane u javnosti
• objašnjavanje svojih neuspijeha prekomjernom tjelesnom masom
• gađenje prema svojim prehrambenim navikama
• tjelesna masa je centar života
• depresija

Naslov: Re: Kompulzivno prejedanje 28.12.11 23:43

Psiholozi smatraju da kompulzivno prejedanje nastaje kao spoj uzročnika, a jedan od krivaca je i obiteljsko okruženje koje potiče nezdrave prehrambene navike ili uči traženju utjehe u hrani. Ako se poremećaj razvije već u ranoj mladosti, bilo bi dobro što prije potražiti psihološku pomoć. No, društvo ne doživljava prejedanje kao poremećaj, već naprotiv, omalovažava takve osobe zbog čega se one tek u rijetkim slučajevima obraćaju stručnjaku psihologu ili nutricionistu u potrazi za savjetima i potporom.

Ne odlazite u dućan gladni!

Prejedanje lako prijeđe u naviku i onima koji naprosto ne stignu jesti zbog užurbanog životnog ritma pa se na kraju dana, izgladnjeli, zateknu kako trpaju u usta sve i svašta u neumjerenim količinama. Kako biste izbjegli da se to događa i vama, slijedite naše savjete. Staro poznato pravilo je ne odlaziti u dućan gladan. Ako to i učinite, držite se smjernica da ne kupujete ništa ‘za prigristi’, nikakve slatkiše niti slane grickalice. Ako ih nemate u kući, ne možete ih ni dohvatiti u trenutku slabosti. Ako već morate nešto jesti pred televizorom, neka to bude suho voće (makar je i ono visokokalorično, ali barem ne obiluje mastima). Dobar način odvraćanja pažnje od grickanja je bavljenje raznim aktivnostima. Slaganje origamija, kartanje, pa čak i kuhanje, mogu poslužiti kao dobar način za odvraćanje pažnje od potrebe za grickanjem.

Izbacite fast food

Osim grickalica, bilo bi dobro izbaciti iz prehrane svaki oblik fast fooda. Problem su poslovne obveze koje prosječnom zaposleniku ne ostavljaju prostora za normalan ručak u normalno doba dana. Ako ste i prisiljeni naručiti pizzu za gablec, a onda barem nemojte kupovati peciva ili svraćati na kolače. Naviknite se ne zalaziti u pekarne, kioske brze hrane i sve one primamljive lokalčiće koji vas mame dok šetate gradom.

Još jedno dobro staro pravilo glasi izbaciti sokove. Radije pijte velike količine vode ili nezaslađeni čaj – ta se navika brzo stiče, a dobra je za čišćenje organizma, pa čak i za zavaravanje gladnog želuca.

Ovih par savjeta tek su početak u bitci protiv nemani zvane prejedanje. Suvremeni ritam života koji je već učinio mnoge zapadnjačke nacije nadprosječno pretilima, na pravom je putu da mnogim Hrvatima upropasti dosad dobru liniju. Uočimo li na vrijeme problem, možemo ga zaskočiti i zaustaviti kako ne bismo bili prepušteni na milost i nemilost vlastite tjeskobe, teškog koraka i okrutnog društvenog stava.

Iva Silla

Naslov: Re: Kompulzivno prejedanje 29.12.11 9:00

ih,neznam kad sam se zadnji put prejela,uglavnom cijeli dan u odu pijem kafu a oko 7-8 večeram i to je to

» Prejedanje aktivira imunološki mehanizam