Znanstvenici izmjerili brzinu zaboravljanja

Znanstvenici izmjerili brzinu zaboravljanja


Dinamika prijenosa signala u mozgu izuzetno je kaotična, zaključili su znanstvenici s Instituta za dinamiku i samoorganizaciju Max Planck na Sveučilištu u Göttingenu nakon što su uspjeli izračunati brzinu zaboravljanja.

Tijekom istraživanja znanstvenici su prvi put, na osnovi grafičkih prikaza moždane aktivnosti, uspjeli izračunati brzinu gubitka pohranjenih informacija, jednostavnije rečeno – brzinu zaboravljanja.


Zaboravljanje izuzetno brzo: jedan bit po aktivnom neuronu u sekundi!

Zaboravljanje podataka izuzetno je brzo: čak jedan bit po aktivnom neuronu u sekundi! Mozak kodira informacije u obliku električnih signala. Svaki od međusobno povezanih neurona u mozgu, a ima ih otprilike 100 milijardi, istovremeno funkcionira i kao prijemnik i kao odašiljač signala.

Cijela mreža neurona prenosi dolazni električni signal, a pod određenim uvjetima pojedini neuron može poslati susjednim neuronima i vlastiti signal. Zbog toga svaka obrada informacije u mozgu ostaje zabilježena kao posebni uzorak na grafičkom prikazu moždane aktivnosti.

Takvo ponašanje znanstvena zajednica definira kao kaotično. U tom je slučaju izuzetno teško predvidjeti dinamiku procesa koji se odvijaju u mozgu.

Uz to, informacije pohranjene u uzorku aktivnosti postupno će se izgubiti kao rezultat malih pogrešaka u kodiranju. U suprotnosti s ovim postoji i "nekaotična", tzv. stabilna dinamika moždane aktivnosti, u kojoj su greške mnogo rjeđe.

Važno je napomenuti da su znanstvenici mjerenja prvi put izvršili na realističnom modelu neurona. Kada informacija u obliku električnog signala ulazi u neuron, dolazi do stvaranja dodatnog električnog potencijala na membrani neurona. Neuron postaje aktivan tek kada taj, dodatni potencijal prijeđe određenu graničnu vrijednost.

"Ovaj proces je izuzetno važan", navodi Fred Wolf, voditelj istraživačke grupe i objašnjava da je riječ o jedinom načinu preciznog izračunavanja vjerojatnosti vremena aktivacije neurona.

Stariji modeli opisuju neurone na izrazito pojednostavljen način. Također, ne uzimaju u obzir točno vrijeme i uvjete stvaranja električnog signala.


Zbog toga je, na osnovi starih modela, bilo nemoguće odgovoriti na pitanje jesu li procesi u moždanoj kori kaotični ili ne.

Zahvaljujući ovom, raznovrsnijem pristupu, znanstvenici su prvi put uspjeli izračunati brzinu nestanka uzorka aktivnosti zbog malih promjena koje se događaju tijekom prijenosa signala. Drugim riječima, uspjeli su izračunati vrijeme potrebno za zaboravljanje informacija
DobreVijesti.info

..kod mene ih sigurno nema 100 milijardi, sve više mislim da ih možda nema ni milijarda .
Zaboravljanje izuzetno brzo: jedan bit po aktivnom neuronu u sekundi!

..kod mene je to po jedan bit/ 0.1 sekunde