Ocijenite sami može li Hrvatska do lipnja završiti pregovore s EU?

IZVJEŠĆE EUROPSKE KOMISIJE O 'POGLAVLJU 23' (1)
Ocijenite sami može li Hrvatska do lipnja završiti pregovore s EU?
Dnevno.hr donosi cjeloviti hrvatski prijevod izvješća Europske komisije o području 'Pravosuđe i temeljna prava'. Ostavlja čitateljima da sami zaključe može li Hrvatska do lipnja ispuniti sva mjerila i završiti pregovore s EU.

Autor: D.G. Photo: Montaža: Matija Vasiljevski Subota | 5.03.2011 14:10
Ocjene Izvješća Europske komisije o Poglavlju 23, o kojem ovisi završetak hrvatskih pretpristupnih pregovora, dijametralno su suprotna, ovisno o tome radi li se i Vladi ili opoziciji, lijevo ili desno orijentiranim medijima. Dok oni skloniji premijerki tvrde da su nam na putu u EU ostale još samo manje praznine za popuniti, oni drugi ističu da pregovore nećemo završiti niti do kraja 2013. godine.

Zbog toga, Dnevno.hr donosi cjeloviti hrvatski prijevod izvješća Europske komisije (izbačeni su ili skraćeni samo nepotrebni birokratski dijelovi) te ostavlja čitateljima da sami zaključe može li Hrvatska do lipnja ispuniti sva mjerila i završiti pregovore s EU.

Izvješće o napretku u Poglavlju 23 (Sudstvo i temeljna prava) podijeljeno je na četiri područja: Pravosuđe, Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, Temeljna prava i Suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY).

Kako se radi o obimnom materijalu objaviti ćemo ga u dva dijela. U prvome donosimo Uvodni dio izvješća te ocjenu i zamjerke Europske komisije upućene Hrvatskoj na podruju pravosuđa i borbe protiv organiziranog kriminala.

Izvješće Europske komisije Vijeću Europe i Europskom parlamentu o reformama u Hrvatskoj na polju Pravosuđa i temeljnih prava (Pregovaračko poglavlje 23).

1. Uvod

U Izvješću 'Strategija proširenja i glavni izazovi 2010.-2011., prihvačenoj 9. studenog 2010., Eurospka komisija izjavila je da će pažljivo pratiti Hrvatski napredak na polju 'pravosuđa i temeljnih prava' i izvijestiti o tome u prvom kvartalu 2011. godine. To je razlog zbog kojeg Europska komisija objavljuje ovaj dokument. Komisija ističe da ovo poglavlje predpristupnih pregovora traži uvjerljive i pouzdane dokaze.

Opipljivi rezultati na području pravosuđa i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala su esencijalni za kredibilitet proširenja Europske unije. To je u skladu s konsenzusom Europskog vijeća, postignutim u prosincu 2006. godine.

Pristupni pregovori s Hrvatskom na području pravosuđa i temeljnih prava (Poglavlje 23) otvoreni su u lipnju 2010., nakon što je Vijeće Europe zaključilo da je Hrvatska dostigla mjerila za otvaranje pregovora.

Ona su propisivala da će ovo poglavlje biti zatvorena kada se ispune kriteriji na četiri područja: 1)Pravosuđe 2)Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala 3) Temeljna prava te 4)Suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY)

1) Pravosuđe

a)Hrvatska provodi reformu pravosuđa, ustanovila je Akcijski plan i i brine se o implementaciji istog.

Hrvatska nastoji unaprijediti institucionalne kapacitet za reformu pravosuđa.

b) Hrvatska osnažuje, profesionalizam, mjerljivost, objektivnost i neovisnost, od političkih i drugih utjecaja pravosudnih organa.

Međutim, Hrvatska još nije uspostavila uvjerljive dokaze o zapošljavanju, izboru i imenovanju sudaca i državnih odvjetnika na temelju uniformiranih, transparentnih i nacionalno prihvatljivih kriterija. Kako su prema tim kriterijima Državno sudbeno vijeće i Državno odvjetništvo ustanovljeni nedavno, još nisu demonstrirali sposobnost samo-regulacije.

Hrvatska će morati pobrinuti da ti novoustanovljeni organi pokažu objektivnost u zapošljavanju novih sudaca i istražitelja, te disciplinirano i zakonski provode sudske procese protiv odvjetnika i sudaca.

c) Hrvatska poboljšava učinkovitost pravosuđa

Rješavanje zaostalih sudskih predmeta o ovome je dijelu važan parametar.

Od prosinca 2009. do prosinca 2010, Hrvatska je donekle smanjila broj neriješenih predmeta s 795.722 na 785.561 (-1,3%). Zaostatak u predmetima s područja kriminala smanjen je za 10,6 posto. Hrvatska je napravila određeni napredak na području infrastrukture i informatizacije pravosuđa. Nastavlja s racionalizacijom sudstva te spajanjem sudskih ustanova.

Međutim, zaostaci u neriješenim civilnim parnicama starijih od 3 godine porasli su 3,8 posto. Zaostaci u izvršenju presuda također su u porasli. Brojni sudovi uključujući Zagrebački i Splitski sve više 'pate' od velikog broja neriješenih predmeta.

Hrvatska će u buduće morati reducirati broj neriješenih predmeta, pogotovo broj starih civilnih parnica. Također će morati smanjiti trajanje sudskih postupaka uvođenjem kvalitetnije sudske procedure.

d) Hrvatska napreduje u procesuiranju domaćih ratnih zločina

Hrvatska je napravila napredak na procesuiranju ratnih zločina svih etničkih grupa. Na procesuiranju zločina surađuje na bilateralnom i regionalnom nivou. Donijela je i strategiju o kažnjavanju ratnih zločina.

Međutim, ta strategija još nije implementirana. Također, domaći ratni zločini još nisu do kraja istraženi.

Hrvatska će morati nastaviti s procesuiranjem domaćih ratnih zločina kroz novo ustanovljenu strategiju i specijalne sudove za ratne zločine kako bi mogla pružiti uvjerljive dokaze da radi na tom području.

2. Borba protiv korupcije

a) Kapaciteti USKOKA, specijaliziranog Ureda za borbu protiv organiziranog kriminala su osnaženi a policija je postala učinkovitija. U procesu istrage su brojni slučajevi korupcije na visokom nivou. Veliki broj slučajeva protiv organiziranog kriminala nalaze se u različitim stupnjevima sudskih postupaka (istrage, progoni, suđenja).

Međutim, većina korupcijskih slučajeva na visokom nivou i kriminalnih radnji vezanih za javne nabave još nisu rezultirali presudama. Kapaciteti sudova da adekvatno procesuiraju te slučajeve još moraju biti u potpunosti testirani. Od 436 slučajeva, dvadesetak posto trebaju dobiti sudski epilog. Depolitizacija i veće profesionalnost policije još nisu do kraja napravljeni.

Hrvatske će morati pokazati da je zadovoljavajući broj slučajeva organiziranog kriminala (kriminal na visokoj razini, na lokalnoj razini i kriminal vezan uz javnu nabavu) prošao sve stupnjeve sudskog progona (istraga, suđenje, presuda).

Hrvatska mora u budućnosti još ojačati USKOK i usvojiti novi zakon o policiji koji je u pripremi. U njemu će se jasnije definirati depolitizacija policije. Također mora se poboljšati suradnja unutar sigurnosnih agencija uključujući razmjenu informacija.

b) U veljači 2011. poboljšane su zakonske odredbe i dostupnost informacija o financiranju političkih stranaka i sprječavanju sukoba interesa. Anti korupcijski akcijski plan u državnim tvrtkama je implementiran.

Međutim, neke odredbe novih zakona moraju se još potvrditi u praksi te načinu na koji će funkcionirati s drugim zakonskim odredbama. Implementacijske strukture moraju se ojačati. Transparentnost i integritet javne administracije još treba osnažiti.

Hrvatska će sve to morati pokazati u praksi. Morati će poboljšati dostupnost informacija s javnih suđenja. Što se tiče financiranja političkih stranaka Hrvatska mora dokazati da se stvarno provodi nadzor privatnih donatora te stvoriti administrativne kapacitete neophodne za provedbu zakona o financiranju političkih stranaka.

U slijedećem dijelu donosimo ocjenu Europske komisije o područjima broj 3 i 4: 'Temeljna prava' i 'Suradnja s međunarodnim kaznenim sudom' te konačan zaključak Europske komisije.
Dnevno.hr

Pa naravno da možemo. Političari su potpisali sve što su im europejci proturili samo da nas mogu ucjenjivati dok nas ne prime u tu svoju uniju. I naravno da ne zaboravimo što su prodali generale za završetak pregovora u 6 mjesecu.

hrvatska da