Vaše dijete zna reći tek tri riječi, dok susjedov mali već priča kao veliki? Bez brige, svako dijete ima svoj vlastiti tempo usvajanja vještine govora. No istina je da mu u tom procesu možete itekako pomoći.
Sve započinje s prvim vrištanjem. Novorođenče svojim plačem i vriskom roditeljima poručuje da mu nešto treba. Brzo zaključi da je upravo to način kako da privuče pozornost na sebe i dobije ono što mu nedostaje. Ubrzo na licu roditelji primjećuju mimiku, a mama i tata su posebno ponosni kada im se dijete nevino nasmiješi. U početku su sva djeca na svijetu ista i komuniciraju sa svojom okolinom na isti način. Sa otprilike četiri mjeseca bebe se još ne mogu izraziti, no prepoznaju je li mama vesela ili tužna, a istraživanja su pokazala da počinju razlikovati priča li osoba s njima na njihovom materinom jeziku.
U devetom i dvanaestom mjesecu slijedi prvo izgovaranje slogova, a roditelji primjećuju kako dijete u igri sa zanimanjem gleda u loptu, a nakon toga u njih. Kao da želi pitati: "A kako se ovo zove?". Stručnjaci objašnjavaju da mališani žele da roditelji njima pričaju o svijetu koji ih okružuje, a upravo to su prvi koraci u svjesnoj komunikaciji. A nakon što izgovori svoje prve riječi, čini se kao da vaš bebač doslovce upija sve oko njega.
No dok postoje mali jezični geniji koji u dobi od deset mjeseci već razlikuju macu od psa, nekoj djeci je za to potrebno i do 21 mjesec. Razlike u razvoju vještine govora su posve normalne. Ne znači da će gore navedeni mališan uistinu postati genij, dok će dijete koje kasnije usvoji govor, biti manje inteligentno.
Stručnjaci naglašavaju da se roditelji, nakon 50-tak usvojenih djetetovih riječi, mališanu trebaju obraćati s jednostavnim rečenicama koje se sastoje od dvije riječi. Proširena komunikacija moguća je od djetetovog drugog rođendana. No čak 20 posto djece ni tada nije sposobno razviti govor. Polovica te djece razvija se posve normalno. S vremenom će usvojiti govornu vještinu i nadoknaditi "propušteno".
Ako pak uistinu postoje problemi u govoru, većina roditelja osjeti da se njihovo dijete ne razvija posve normalno. Često nam u tome mogu pomoći prijatelji i obitelj. Ako nitko osim vas ne razumije govor vašeg djeteta možda mu je potrebna stručnja pomoć. U slučaju bilo kakvih sumnji, obratite se svom pedijatru.
Kako biste pomogli svoj djetetu u savladavanju vještine govora, donosimo savjete stručnjaka.
Pričanje
Jedan od najvažnijih savjeta je da sami puno pričate. Čovjek naime, prvenstveno savladava vještinu govora od drugih. Mališanu je zanimljivo da mu mama priča dok ga hrani, presvlači i pere. Iskoristite svaku priliku kako biste pričali svojoj bebi.
Čitanje
Knjige i priče djeci otvaraju jedan posve novi svijet. Nemojte svoje dijete ostaviti ispred televizije uz neku dječju emisiju ili crtić. Njima je puno zanimljivije slušati bakinu priču ili slušati mamu kako tumači slikovnicu. Uz to će mnogo više naučiti jer u pitanju nije jednostrana komunikacija.
Pjevanje
Govor je informacija, ali isto tako i melodija i ritam. Okružite svoje dijete ugodnom glazbom, pjevajte mu uspavanke i učite ga dječjim pjesmama.
Slušanje
Pričanje ima smisla, ako imamo osjećaj da je netko zainteresiran za ono što govorimo. A to vrijedi i kod mališana. Veoma je važno da slušate svoje dijete, bez obzira što po deseti put prepričava bajku za koju je čulo. Djeca koju roditelji pozorno slušaju, brže usvajaju vještinu govora.
Žvakanje
U nekim slučajevima je uzrok problema u govoru organske prirode. Primjerice, dijete koje stalno jede samo pire krumpir, manje vježba mišiće usta nego ono koje žvače i tvrđe namirnice.
Ispravljanje, ali samo indirektno
Tokom učenja, djeca često krivo izgovaraju neke riječi i mijenjaju njihovo značenje. Roditeljima je jasno što je dijete htjelo reći, no potrebno ga je ispraviti kako ne bi krivo usvojilo određene pojmove. Činite to indirektno jer u protivnom biste mogli stvarati frustracije. Umjesto da na djetetovu tvrdnju kako "će pojesti kolači" (zapravo želi reći da jede kolač), indirektno ga ispravite rečenicom poput "Ana jede kolač", umjesto "Krivo si to rekla..."
Imenovanje predmeta
Dijete je veoma znatiželjno kada počinje otkrivati svijet oko sebe. Kada primijetite da svojim prstićima upućuje na neki predmet ili vam uputi znatiželjni pogled, imenujte predmet koji mu je privukao pažnju.
M.D.
izvor