BiH, navodno, leži na nalazištu hroma

LONDON, BANJALUKA - Britanska kompanija "Mineral Mining" objavila je da je pronašla veliko nalazište hroma u sjevernoj BiH vrijedno nekoliko stotina miliona evra.
Prema istraživanjima te kompanije, kako prenosi portal Newswire Today, nalazište bi moglo proizvoditi između 10.000 i 12.000 tona hroma godišnje.
Britanci su, takođe, kako se navodi, izrazili namjeru za izgradnju malog postrojenja u kojem bi bila proizvođena hromska kiselina, a koje bi, prema izjavama direktora kompanije, moglo proraditi krajem 2012. godine.
"Ovim otkrićem BiH postaje značajan igrač u rastućom i unosnom tržištu hroma zajedno s Turskom", ističe se u informaciji.
"Mineral Mining" namjerava da ponudi hrom rastućem kineskom i indijskom tržištu, te ukazuje da se pronađene naslage nalaze u blizini luke i mogu se lako izvoziti.
Kako se navodi, ovo otkriće ne samo da će pomoći u zapošljavanju preko 100 radnika, već će godišnje "ubrizgati" preko 100 miliona dolara u bh. ekonomiju.
U Komisiji za koncesije RS kazali su nam da britanska kompanija "Mineral Mining" od njih nije dobila koncesiju za bilo kakva istraživanje ili eksploataciju minerala na području RS. U ostalim entitetskim i državnim institucijama, zbog neradnog dana, nismo mogli provjeriti imaju li više informacija o ovom "otkriću", dok su stručnjaci u ovoj oblasti potpuno zatečeni.
Ranko Cvijić, profesor geologije na Rudarskom fakultetu u Prijedoru, kazao je da su ranija istraživanja pokazala da u sjeverozapadnoj i srednjoj Bosni ima mineralnih pojava hroma, ali ne i nalazišta isplativih za eksploataciju.
"Mineroloških pojava bilo je na stijenama na Borju, Uzlomcu i Ljubiću, odnosno čitavoj srednjoj Bosni, pa i na Kozari, ali mi je nepoznato da ima naslaga dovoljne vrijednosti za eksploataciju", istakao je on, dodajući da je iznenađen objavljenom informacijom.
Komentarišući navode Britanaca o vrijednosti nalazišta hroma koje se mjeri stotinama miliona evra i mogućoj godišnjoj proizvodnji od 10.000 do 12.000 tona, Cvijić je rekao da to zapravo i nisu "grandiozne" veličine.
"Navedene količine su male, isto kao i vrijednost nalazišta za iole ozbiljniji rudnik metala tog tipa, jer je vrijednost hroma na tržištu dosta visoka. Taj potencijalni rudnik bi mogao raditi svega nekoliko godina", ukazuje Cvijić.
Britanci su, kako prenosi portal Newswire Today, takođe blizu ostvarivanja prava za izvlačenje litijuma na Balkanu.
Kompanija "Mineral Mining" na svom sajtu navodi da ima četiri nalazišta, i to bora u Pobrđu u Srbiji, kalijum-karbonata u Tadžikistanu, te zlata u Panami i Belizeu.

Upotreba hroma

Hrom je sjajnobijeli metal veoma otporan na koroziju, a koristi se kao spoljašnji sloj koji pokriva čelične elemente, popravljajući njihov izgled i štiteći ih od korozije.
Hrom je sastojak nehrđajućih čelika. Iako ima negativni standardni redoks-potencijal na površini hroma stvara se pasivno stanje, te se ne rastvara u azotnoj kiselini, ni u carskoj vodi, dok se u razblaženoj hladnoj hloridnoj i sumpornoj kiselini rastvara.
Najvažnija ruda hroma je hromit, koji se koristi kao aktivan sloj na magnetnim trakama. Redukcijom hromita koksom nastaje ferohrom, koji se u metalurgiji koristi za dobijanje drugih legura koje sadrže hrom. Rastvori soli posjeduju veoma intenzivne boje (zelenu i narandžastu), što se koristi u fotohemiji, dok se smjesa sa sumpornom kiselinom koristi za pranje laboratorijskog posuđa.

izvor