TOP 10 misteriozno nestalih civilizacija

10. Olmeci
Olmeci su nastanjivali tropske nizine južnog i središnjeg dijela Meksika, a predstavljali su jedno od prvih mezoameričkih društava. Nalazi i artefakti iz San Lorenza, glavnog Olmečkog naselja, i dva obližnja grada (Tenochtitlan i Potrero Nuevo), datiraju iz 1400. pr.Kr.

Olmeci su bili pravi majstori s kamenom, svaki glavni grad sastojao se od ceremonijalnih dvorova, konusnih piramida i neobičnih kuća, kao i spomenika, od kojih je najpoznatija gigantska glava.

Uglavnom su se bavili trgovinom, a, kao najstarije i najnaprednije društvo tog doba, vjerojatno su izvorište svih drugih mezoameričkih kultura, koje su nastale kasnije

Oko 400. pr.kr. jednostavno su nestali. Istočni dio njihove zemlje ostao je potpuno pust i bez stanovnika, što je vjerojatno posljedica promjena u okolišu, koje je mogao izazvati i vulkan. Druga teorija govori o invaziji, no identitet potencijalnih napadača i dalje nije poznat.
9. Nabatejci
Nabatejci su bili semitski narod, koji je od 6. stoljeća pr.Kr. živio na području Jordana, Kanaana i dijela današnje Saudijske Arabije. Poznati su po izgradnji grada Petra, koji im je ujedno služio i kao prijestolnica. Grad je isklesan u samoj litici, a slavan je i po svojoj Riznici, zvanoj Khazneh.

Kako su bili jedno od najvažnijih trgovačkih središta, kroz Petru su prolazili slonovača, svila, začini, plemeniti metali, dragulji, parfemi, šećer i lijekovi. Zbog rute na kojoj su se nalazili, bili su pod utjecajem Grka, Rimljana, Arapa i Asiraca. Za razliku od drugih kultura tog vremena, nisu držali robove, a svaki je član zajednica imao svoje poslovne obaveze prema drugima.

Tijekom 4. st. Nabatejci su, iz još uvijek nepoznatog razloga, napustili grad. Arheološki nalazi ukazuju na organizirani i planirani odlazak, što dovodi do zaključka da nisu istjerani ili napadnuti. Pretpostavlja se da ih je na odlazak prisilio pad zarade od trgovine, nakon što su se glavne trgovačke rute premjestile sjevernije.
8. Aksumitsko carstvo
Aksumitsko carstvo datira iz 1.st., a prostiralo se na području današnje Etiopije. Vjeruje se da je u njemu vladala slavna Kraljica od Sabe. Aksum je bio važan trgovački centar, koji je izvozio slonovaču i zlato, koji su preko Crvenog mora stizali sve do Rimskog carstva i Indije. Zbog povoljnog položaja Aksum se razvio u bogato društvo, a smatra se i prvom afričkom kulturom koja je kovala vlastiti novac, što je u tim vremenima donosilo velik ugled.

Aksum je poznat po svojim ogromnim klesanim stelama, koje su označavale grobnice kraljeva i plemstva. Rani Aksumiti štovali su nekoliko bogova, od kojih se glavni zvao Astar. Godine 324. kralj Ezana II prešao je na kršćanstvo, nakon čega Aksum postaje društvo revnih kršćana. Ponekad se navodi i kao posljednje počivalište Zavjetnog kovčega.

Prema lokalnim legendama, Aksumitsko carstvo uništila je židovska kraljica Yodit, koja je navodno spalila sve crkve i uništila svu literaturu i knjige. Prema drugoj teoriji, propast carstva uzrokovala je južnjačka poganska kraljica Bani al-Hamwiyah, a prema trećoj uništila ih je promjena klime i trgovačkih ruta, kao i osiromašena i iscrpljena zemlja, zbog čega su masovno umirali od gladi.
7. Mikenjani
Mikenjani se u južnoj Grčkoj spominju već 1600. pr.Kr. Područje koje su nastanjivali protezalo se preko dva otoka i južnog dijela kopna današnje Grčke, a vladavinu su širili osvajanjem gradova poput Pylosa, Atene, Tebe i Knososa. Mikenjani su bili i glavna pomorska sila, a mornaricu su koristili za trgovinu i za ratove.

Zbog nedostatka prirodnih resursa bili su prisiljeni uvoziti sirovine, koje su s velikim umijećem pretvarali u prelijepa umjetnička djela i razne proizvode koje su prodavali i drugim narodima. Širom Egejskog mora bili su poznati po svom oružju i draguljima.

Nitko ne zna kako su i zbog čega nestali. Teorije govore o društvu razorenom pobunom seljaka, potresima, smanjenju prihoda od trgovine, ali i o invaziji Dorana, koji su nahrupili sa sjevera i naselili se na prostoru koji je pripadao Mikenjanima.
6. Kmersko carstvo
Kamersko carstvo proizašlo je iz kraljevstva Chenla, smještenog u današnjoj Kambodži. Uspon počinje u 9.st., nakon čega Kmeri postaju najmoćnije carstvo jugoistočne Azije. Poznati su po izgradnji Angkora, glavnog grada Kambodže. Kmeri su bili nevjerojatno moćno i bogato društvo, otvoreno prema hinduizmu, kao i Mahayana i Theravada budizmu, što su ujedno bile i službene religije carstva.

Propast Kmerskog carstva najvjerojatnije je rezultat nekoliko faktora - carstvom je vladao devarajo, bog-kralj, koji je s uvođenjem Theravada budizma, koji je podučavao prosvjetljenje, postao suvišan. Ljudi više nisu htjeli raditi za kralja, što se odrazilo na proizvodnju hrane.

Tijekom vladavine Jayavarmana VII., izgrađena je cijela mreža cesta i puteva. Namjena im je bila lakši prijevoz robe i postrojbi, no znanstvenici vjeruju da su istu mrežu cesta iskoristili i njihovi neprijatelji, poput Ayuthaya, kako bi osvojili glavni grad.
5. Kultura Kukuteni - Tripolje
U Rumunjskoj ih zovu Kukuteni, u Ukrajini su Tripiljska, a u Rusiji Tripoljska kultura. Arheološki nalazi upućuju na neolitik, odnosno razdobljen od 5500. do 2750. pr.Kr. Na vrhuncu svog razvoja gradili su najveća neolitska naselja u Europi - u nekima od njih živjelo je i do 15.000 ljudi. Ni danas se ne zna zbog čega se razvila tradicija spaljivanja sela - svakih 60-80 godina spalili bi kompletno naselje i na njemu izgradili novo.

Kultura im je bila matrijarhalna, žene su vodile domaćinstvo, obavljale poljoprivredne poslove i proizvodile grnčariju, tkanine i odjeću. Muškarci su bili lovci, izrađivali su alate i brinuli za domaće životinje. Religija se sastojala od obožavanja Velike Božice Majke, koja je bila simbol majčinstva i plodnosti. Također su obožavali bika (snaga i plodnost) i zmiju (vječno kretanje).

Glavna teorija o nestanku ove zanimljive civilizacije je tzv. Kurganska hipoteza, prema kojoj su ih osvojili ratoborni Kurganci. Ipak, nedavna arheološka istraživanja upućuju na dramatične klimatske promjene koje su dovele do jedne od najgorih suša u povijesti Europe. Kultura koja se toliko oslanjala na poljoprivredu teško bi preživjela takve promjene.
4. Kultura Klovis
Ova prapovijesna kultura američkih indijanaca postojala je prije otprilike 12.000 godina. Područje koje su nastanjivali obuhvaćalo je južne i središnje ravnice Sjeverne Amerike, a prepoznaje ih se po kamenim vrhovima strelica i kopalja, koje su koristili za lov na mamute, bizone, jelene i zečeve.

Pripadnici ove kulture prvi su ljudski stanovnici Novog svijeta i smatraju se precima svih sjeverno i južnoameričkih urođeničkih društava. Znanstvenici vjeruju da su u Sjevernu Ameriku stigli za vrijeme ledenog doba i to preko Beringovog prolaza, nakon čega su nastavili migrirati na jug, u topliju klimu.

Nekoliko je teorija o nestanku ove civilizacije. Prva tvrdi da su se zbog nestanka većih životinja koje su lovili razgranali u razne manje kulture i zajednice. Druga govori o pretjeranom izlovu i izumiranju mamuta, zbog čega su ostali bez hrane. Treća za nestanak krivi udarac kometa koji je pao blizu Velikih Jezera.
3. Minojci
Minojska civilizacija ime je dobila po legendarnom kralju Minosu, a postojala je na području današnje Krete, od 3000. do 1000. pr.Kr. U grčkoj mitologiji, to je bila zemlja Kretskog bika i njegovog sina, Minotaura. Minojci su bili prva poznata civilizacija u Europi, bazirana na umjetnosti i trgovini.

Jedini ostaci ovog kraljevstva su razrušene palače i artefakti pronađeni u njima. Rani Minojci pisali su pismom koje se danas naziva Linear A, da bi ga kasnije zamijenilo Linear B. Oba su bazirana na piktogramima.

Minojsko je društvo najvjerojatnije ovisilo o snažnoj ekonomiji, jer nisu pronađeni tragovi vojnog djelovanja. Iako je kraljevstvo propalo, njihovu su kulturu naslijedili Mikenjani, a zatim i Grci.

Mnogi vjeruju da je Minojce uništila vulkanska erupcija na otoku koji se danas zove Santorini, iako postoje dokazi koji govore da su preživjeli. Ako i nije uništila same stanovnike, erupcija je vjerojatno pobila sve biljke i dobar dio životinja, što je dovelo do velike gladi. Propast je vjerojatno ubrzala i invazija, a kao krivce se često navodi upravo Mikenjane.
2. Anasazi
Anasazi, ili drevni Pueblo indijanci, nastanjivali su područje koje je obuhvaćalo dijelove današnjeg Novog Meksika, Arizone, Kolorada i Utaha. Prvi se put spominju prije 3200 godina. Anasazi su u početku bili lovci-sakupljači, da bi kasnije počeli uzgajati kukuruz, grah i bundeve. Na nalazištima je pronađeno i posuđe, vješto ispletene košare, sandale, krznena odjeća, razno kamenje za mljevenje žitarica i oružje, poput luka i strijele.

Tijekom perioda Pueblo II i III, Anasazi su od obližnjih litica isklesali cijele gradove, poput onih kraj Mesa Verde i Bandeliera. Druge su izgradili od kamena i blata, kao naselje u kanjonu Chaco. U gradovima su se održavali razni kulturni i društveni događaji, a bili su međusobno povezani stotinama kilometara cesta.

Oko 1300.g. napustili su svoje gradove u stijenama i nestali. Mnogi znanstvenici vjeruju da su loše metode obrade zemlje i nagli porast populacije, u kombinaciji s velikim sušama, uzrokovali opću glad. Zbog nedostatka hrane, Anasazi su se preselili i nastanili udzuž rijeke Rio Grande ili na stjenovite visoravni područja Hopi. Razna plemena današnjih Pueblo indijanaca stoga vjeruju da su im preci upravo Anasazi. Najnovija istraživanja dovode do zaključka da za nestanak nisu krive samo klimatske promjene, već i društveni i politički sukobi, a možda i rat.
1. Civilizacija doline Inda
Civilizacija pod imenom Harappan postojala je od 3300. do 1300. pr.Kr., a zauzimala je područje veličine zapadne Europe, koje je danas dio Pakistana i Indije. Taj dio svijeta ima dugu povijest naseljenosti, koja seže sve do 7000 godina pr.Kr.

Iako su bili jedna od najvećih drevnih civilizacija, o njima se zna vrlo malo, većinom jer im jezik nikad nije odgonetnut. Zna se da su izgradili preko stotinu gradova i sela, uključujući gradove Harappa i Mohenjo-Daro, i da su svi gradovi bili pomno isplanirani, sa naprednim sustavom kanalizacije i WC-om unutar kuća.

U društvu nije bilo klasnih razlika, a nema ni dokaza o vojnim aktivnostima, što znači da su vjerojatno živjeli u miru sa susjedima. Bili su vješti astronomi i odlični zemljoradnici, uzgajali su pšenicu, ječam, grašak, bundeve, sezam i pamku, a bili su i prva civilizacija koja je proizvela pamučnu tkaninu. Držali su i domaće životinje, poput krava i slonova.

Od svih teorija o razlogu nestanka tako napredne kulture, dvije su najpopularnije. Prema prvoj, uništile su ih nagle promjene u okolišu, ponajviše oko rijeke Ghaggar Hakra, kao i niže temperature i suha klima. Druga teorija spominje invaziju Arijaca, oko 1500.g pr.Kr.

Index.hr

Mislim da je za veliku večinu nestalih civilizacija kriva klima i njene drastične promjene. Možda je gdje koju bolest ili rat uništio, ali uglavnom držim da nisu mogli drastične promjene u prirodi preživjeti.
I vjerujem da će se slično dogoditi i s našom civilizacijom, pitanje samo dali će nestati svi, budući da nas ima jakooo puno.