Sve što biste trebali znati o posvojenju u Hrvatskoj

Hrvati se žale kako je proces posvojenja prečesto dugotrajan i kompliciran

Djeci koja odrastaju izvan obiteljskog doma trebalo bi omogućiti da djetinjstvo provedu okruženi ljubavlju i pažnjom onih koji im nisu biološki roditelji, ali su spremni pružiti im to kao posvojitelji. Interes za posvajanje djece u Hrvatskoj je velik, no, oni koji su krenuli u taj postupak žale se kako je prečesto dugotrajan i kompliciran. Zahtjeva je dosta, no, često su problem roditelji koji se ne žele odreći roditeljskih prava, a dijete im za to vrijeme odrasta u domu za nezbrinutu djecu, dok potencijalni posvojitelji gube bitku s vremenom, odnosno s godinama, jer zakon propisuje dob do koje se može posvojiti dijete.

Postupak za posvojenje

Prema Obiteljskom zakonu, postupak za posvojenje provodi po službenoj dužnosti centar za socijalnu skrb mjesta prebivališta ili boravišta djeteta. Prije pokretanja postupka osoba koja želi posvojiti mora zatražiti od centra za socijalnu skrb svojega prebivališta mišljenje o podobnosti za posvojenje. Centar za socijalnu skrb trebao bi izdati mišljenje u roku dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva. Ako je od izrade mišljenja o podobnosti za posvojenje do pokretanja postupka proteklo više od godinu dana centar za socijalnu skrb koji provodi postupak za posvojenje preispitat će bez odgode jesu li se promijenile okolnosti. Zakon propisuje također kako je u postupku posvojenja javnost isključena. Za posvojenje nije potreban pristanak roditelja koji je lišen roditeljske skrbi, te koji je potpuno lišen poslovne sposobnosti.

Jedinstveni registar potencijalnih posvojitelja

Sanja Sarnavka, predsjednica Udruge B.A.B.E smatra kako je potreban jedinstveni registar potencijalnih posvojitelja. - Problem usvajanja djece vrlo je kompleksan. S jedne strane, uvijek i prvenstveno trebalo bi omogućiti biološkim roditeljima da odgajaju djecu. Oduzimanje roditeljske skrbi posljednja je mjera koju se smije donijeti. Nažalost, u nas institucije nisu baš spremne takvom vrstom podrške pomoći biološkim roditeljima. S druge strane, kada je izvjesno da je dijete zasigurno ostavljeno, trebala bi postojati jedinstvena baza podataka za čitavu Hrvatsku djece koju se može usvojiti i baza podataka osoba koje žele posvojiti djecu.

- Time bi se mogle spriječiti moguće malverzacije o kojima se do sada prečesto šaputalo. Apsurdno je da osoba koja želi usvojiti dijete mora pisati svakom centru za socijalnu skrb u Hrvatskoj kako bi svi bili obaviješteni da žele usvojiti dijete iako je zapravo posve jasno da nikada neće dobiti pozitivan odgovor od centara u kojima ih nitko ne poznaje. U nekim zapadnim zemljama postoji dobra praksa da biološki roditelj(i) sami odabiru par ili osobu kojoj žele povjeriti svoje dijete., kaže S.Sarnavka.



Priprema za posvojenje

- Posvojitelji, za razliku od bioloških roditelja, moraju unaprijed pružiti garancije da posjeduju osobine i kvalitete koje će ih učiniti dobrim roditeljima. U nekim europskim i američkim državama organizirana je i samoprovjera podobnosti potencijalnih posvojitelja za posvojenje. Potencijalni posvojitelji moraju prisustvovati obaveznom edukacijskom programu, takozvanim selekcijskim, pripremnim tečajevima za posvojitelje, tijekom kojih se očekuje od njih samih da prosude je li posvojenje pravo rješenje za njih. Takva praksa obveznih tečajeva za potencijalne posvojitelje u Hrvatskoj ne postoji. No, kod nas je u rujnu 2005. godine pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb udruga Na drugi način počela provoditi program edukacije potencijalnih posvojitelja pod nazivom Škola za posvojitelje-edukacija (potencijalnih) posvojitelja, koji se odvija kontinuirano već pet godina", objašnjava Vlasta Grgec-Petroci, voditeljica programa, dipl. soc. radnica, obiteljski i bračni psihoterapeut.


Važnost edukacije

Škola za posvojitelje osmišljena je jer postoje specifičnosti koje prate posvojenje, a roditelji i djeca nailaze na mnoštvo zbunjujućih pitanja kao što su: kako se odnositi prema rođacima, vršnjacima, učiteljima, koje i koliko informacija o svom djetetu treba podijeliti s članovima obitelji, vrtićkom ili školskom sredinom, susjedima, kada i kako objasniti djetetu da je posvojeno, kako prepoznati, razumjeti i zadovoljiti razvojne potrebe posvojenog djeteta.

- Program je autorski rad voditeljica te je potpuno prilagođen potrebama potencijalnih posvojitelja u Hrvatskoj, a ne radi se o američkom programu koji se bez prilagodbe provodi u hrvatskim uvjetima. Program “Edukacija i priprema (potencijalnih ) posvojitelja“ namijenjen je potencijalnim posvojiteljima koji su podnijeli zahtjev za obradu i posvojenje djeteta Centru za socijalnu skrb, zatim posvojiteljima djece predškolske, školske i adolescentne dobi koji žele unaprijediti roditeljske vještine i steći nova znanja o odgoju djece, te stručnjacima koji rade s potencijalnim posvojiteljima i posvojiteljskim obiteljima, kaže V.Grgec -Petroci.



Ona ističe i slijedeće: - Ciljevi programa su osnaživanje obitelji kroz stjecanje potrebnih vještina i znanja u obavljanju odgovorne i zahtjevne uloge posvojitelja, pridonošenje boljem razumijevanju problematike posvojenja i potreba posvojene djece, razvoj i promocija posvojenja te stvaranje uvjeta za pravilan psihofizički, socijalni i emocionalni razvoj posvojene djece. Sadržaj programa odnosi se na postupak posvojenja, rast i razvoj djeteta, razvojne mogućnosti i potrebe djeteta, kako i kada reći djetetu da je posvojeno, posvojenje i razvojni periodi, poteškoće i potrebe posvojenog djeteta.

Program samo u Zagrebu

Prema njezinim riječima, rad se odvija u malim grupama do 12 polaznika te omogućava uz teorijska znanja i razmjenu iskustava i podršku kako stručnjaka tako i polaznika grupe. - Do sada je kroz program prošlo 200-injak potencijalnih posvojitelja i roditelja koji su posvojili dijete. U program se uključuju samoinicijativno, dobrovoljno, a interes je velik, te je formirana lista čekanja. Program traje tri mjeseca, odnosno 24 sata, a odvija se jednom tjedno pod stručnim vodstvom dvije voditeljice koje uz bazičnu edukaciju imaju završene dodatne edukacije na području rada s djecom, mladima i obitelji te imaju dugogodišnje iskustvo u radu s potencijalnim posvojiteljima i posvojiteljima- Vlasta Grgec-Petroci, dipl. soc. radnica i obiteljski i bračni psihoterapeut te Mirjana Marčetić Kapetanović, prof. psihologije, obiteljski i bračni psihoterapeut, kažu iz udruge Na drugi način.

Za sada se program provodi jedino u Zagrebu, a u njega se uključuju i polaznici iz drugih gradova : Šibenika, Slavonskog Broda, Zadra, Rijeke, Opatije, Pazina. Zainteresirani se mogu javiti e-mailom na adresu: na.drugi.nacin@t-com.hr ili telefonom, a informacije mogu dobiti i na web stranici www.szp.hr
(M.G.)
izvor

hrvati su ljudi bolji nego srbi