Zašto čitava Europa strepi od dioksina?

DIOKSINI su kemijski spojevi koje sadrže atome klor, ugljik, kisik i vodik te čiji su elementi povezani na specifičan način. Tako molekula dioksina sadrži tri međusobno povezana prstena atoma.

Premda je poznato 419 vrsta srodnih spojeva, pod pojmom dioksin najčešće podrazumijevamo najtoksičniji - TCDD. Brojni znanstvenici smatraju da se radi o jednom od najtoksičnijih kemijskih spojeva koji su ljudi proizveli te da je od njega otrovniji samo - nuklearni otpad.

Dioksini nastaju izgaranjem organskih tvari, organskih otpadaka pri spaljivanju otpada, ali i kao nusprodukt u kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji. Također su neželjen proizvod taljenja, izbjeljivanja papira, te proizvodnje nekih herbicida i pesticida. Nastanak dioksina također je zabilježen u nekim prirodnim procesima, poput šumskih požara i vulkanskih erupcija, ali je postotak tako nastalog dioksina neusporedivo manji od industrijske proizvodnje.

Uzrokuje brojne zdravstvene probleme, između ostaloga i više vrsta raka

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je upozorila da kratkotrajna izloženost čovjeka visokoj razini dioksina može uzrokovati tzv. klorne akne i tamne mrlje na koži te poremetiti funkciju jetre. Dugotrajna izloženost uzrokuje poremećaje imunološkog sustava, oštećenja u razvoju živčanog sustava, endokrinog sustava i reproduktivne funkcije. Kronično izlaganje dioksinu može izazvati nekoliko vrsta raka.

WHO također upozorava na dugotrajnost zadržavanja dioksina u okolišu ili tijelu zato što se radi o vrlo stabilnim kemijskim spojevima koji nisu topivi u vodi, ali su zato topivi u mastima i uljima pa se lakše talože u ljudskome tijelu. Uđu li u ljudski organizam oralnim putem, apsorbiraju se 50 do 90 posto, a talože se u jetri i masnom tkivu.

90 posto ljudske izloženosti dioksinu dolazi hranom

Mehanizam djelovanja dioksina nije lako utvrditi jer doza koja može ubiti jednu životinju, drugoj neće naškoditi.

Procjenjuje se da 90 posto ljudske izloženosti dioksinu dolazi hranom te WHO zato ističe nužnost kontrole prehrambenih proizvoda. Hrana se dioksinom može onečistiti u svakom trenutku na putu od uzgajivača do stola pa se mora neprestano nadzirati - od proizvodnje, prerade, distribucije do prodaje. Zasad najveće razine dioksina u hrani izmjerene su u mliječnim proizvodima, nekim ribama i školjkama.

Po preporukama WHO-a, zaštititi se možemo smanjujući unos životinjske masti i punomasnih mliječnih proizvoda te obogaćivanjem prehrane voćem, povrćem i žitaricama.

Jedan od najpoznatijih primjera trovanja dioksinom je onaj bivšeg ukrajinskog premijera Viktora Juščenka kojemu je dioksin podmetnut u hranu. Istoga dana mu je pozlilo, ali se ipak uspio oporaviti. Ipak, trovanje je ostavilo posljedice na njegovim unutarnjim organima i licu.

Index.hr